Sanja Despot
<p>Kao novinarka i urednica prošla više redakcija dnevnih i tjednih novina, a nije izgubila strast za novinarstvom, ni uvjerenje da je ono potrebno.</p>
Europska komisija zatražila je od Sjedinjenih Država da ukine vize za Hrvatsku te Poljsku, Rumunjsku, Bugarsku i Cipar, objavio je EurActiv.
Ako u roku od šest mjeseci taj problem ne bude riješen, EU može uzvratiti istom mjerom, uvodeći vize za američke diplomate, upozorila je Komisija.
Takva bi odluka bila u skladu s regulacijom koja je stupila na snagu 20. prosinca, a od EU traži da uvede recipročne mjere prema stranim državama koje imaju nejednak pristup prema svim građanima EU.
Zemlje koje nemaju izjednačen odnos s trećim zemljama poput Sjedinjenih Država, Kanade i Australije o tome Komisiju trebaju izvjestiti do 9. veljače, a Komisija će treće zemlje na nepravilnosti upozoriti tijekom ožujka. Ako SAD nastavi tražiti vize i u roku od 90 dana nakon što dobije obavijest od Europske komisije, EU može odlučiti o uvođenju viza za "pojedine kategorije američkih državljana", odnosno za nositelje diplomatskih putovnica.
Iako cijela priča zvuči dobro, teško je ipak očekivati da će se EU odlučiti na tu oštru mjeru, odnosno da neće i dalje pokušavati bilateralnim pregovorima doći do dogovora sa SAD-om.
EurActive podsjeća kako je još kada je u prosincu prihvaćana ova regulativa (na poticaj Europskog parlamenta) većina država-članica prihvatila i posebnu izjavu, vjerojatno pod utjecajem SAD-a, u kojoj se navodi da će EU zemlje "uzeti u obzir i potencijelne političke posljedice koje se mogu izroditi iz takvog zahtjeva ili odluke". Među ostalim, potpisale su je i Cipar i Poljska koje se nalaze pod viznim režimom, ali Hrvatska nije. Hrvatski zastupnik u EP-u Tonino Picula u studenom je uputio upit Komisiji što kani učiniti kako bi se vizni reciprocitet država članica EU s trećim zemljama stvarno i uspostavio. Picula je podsjetio da broj izdanih viza za svih pet članica u zadnjih 10 godina stagnira, kao i postotak odbijenih viza kategorije B.
U Hrvatskoj je postotak odbijenih viza B kategorije u 2012. godini iznosio 4,4 %, što je za 1,9 % manje nego u prethodnoj godini. Usporedbe radi, u nekim od članica EU-a čijim državljanima više nije potrebna viza za ulazak u SAD, poput Latvije i Litve, postotak odbijenih viza kategorije B određenih je godina prelazio i 20 % od broja ukupnih prijava, naglasio je Picula. Uz nizak postotak odbijenih zahtjeva za vizu, Hrvatska je poduzela još nekoliko konkretnih mjera kao što je uvođenje biometrijskih putovnica i ispunjenje kriterija za punopravno članstvo u NATO-u i Europskoj uniji.
- Nije zanemariv ni financijski aspekt reciprociteta prema kojem državljani 23 zemlje članica Unije moraju platiti samo 14 američkih dolara da bi se registrirali u američki sustav za autorizaciju putovanja, dok državljani ostalih pet prethodno spomenutih država članica moraju prosječno platiti 160 dolara za zahtjev za vizu - smatra Picula.
Komisija mu je u siječnju odgovorila kako koristi svaku priliku kako bi izrazila zabrinutost zbog preostalih slučajeva neuzajamnosti s američkim i kanadskim vlastima, odnosno da će ispitati sve postojeće slučajeve neuzajamnosti u skladu s revidiranim mehanizmom uzajamnosti nakon što on stupi na snagu.