Isticanje palestinske zastave ne smije biti kažnjivo

Prošlog vikenda nekoliko je građana Rijeke prekršajno kažnjeno zbog nošenja palestinske zastave. Policija im je odrezala kaznu od po 200 eura po članku 26. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Članak po kojem su kažnjeni prilično je čudan.

"Tko istakne zastave strane države bez općeg poziva društveno-političke organizacije ili bez odobrenja organa uprave nadležnog za unutrašnje poslove, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 1000,00 eura."

Za pojašnjenje smo kontaktirali bivšeg suca Prekršajnog suda u Zagrebu, odvjetnika i stručnjaka za ustavno pravo. Svi su zamolili za anonimnost.

"Ubij me, ali ništa mi ne pada na pamet. I ja gledam i vrtim glavom", rekao nam je bivši sudac Prekršajnog suda. Pojma nije imao što bi bio opći poziv društveno-političke organizacije kojim bi se dozvolilo isticanje zastave. 

Mlad je pa smo se obratili starijem kolegi odvjetniku koji bi mogao znati što bi to moglo značiti.

"To je atavizam iz zakona iz 1977. godine koji se oslanjao na Ustav iz 1974. Po njemu bi društveno-političke organizacije bile Savez komunista, Savez udruženja boraca narodno oslobodilačke borbe, Savez socijalističke omladine... Današnje udruge i političke stranke ne odgovaraju tome", rekao nam je odvjetnik".

"Ali taj zakon su mijenjali prije par godina", iznenađen je bio bivši sudac Prekršajnog suda. I zaista, u spornom su zakonu kazne izražene u eurima za razliku od niza zakona koji kazne propisuju u nepostojećim njemačkim markama.

"Ova odredba bi u sekundi pala na Ustavnom sudu", uvjeren je ustavni stručnjak.

Njegovi argumenti su zdravorazumski razumljivi.

"To je ostatak iz socijalističkog režima kada je ta odredba nastala. Sama ta činjenica je dovoljna da se konkretna odredba osporava kao neustavna, jer je s vremenom i primijenjenim okolnostima postala nerazumljiva i očigledno neprikladna po svojoj svrsi i načinu na koji svrhu pokušava ostvariti", rekao je. 

U prijevodu s pravničkog to bi značilo da se zastarjela odredba iz zakona proizašlog iz Ustava koji više ne vrijedi pokušava provesti u današnjem vremenu.

"Ova odredba sigurno ne zabranjuje hodanje u majici s američkom zastavom ili mahanje njemačkom zastavom na putu prema rukometnoj dvorani", kaže naš sugovornik. No zašto je onda problematična palestinska zastava – simbol države koju Republika Hrvatska ne priznaje i samim time nema status državne zastave nego sasvim obične obojene krpe, ni po čemu drugačije od kuhinjskog platnenog ubrusa?

"To je nadmudrivanje potpuno neprimjereno ovom slučaju. To što Republika Hrvatska ne priznaje Palestinu ne znači da ona i njena zastava ne postoje. Ni Hrvatsku nisu priznavali, a itekako je postojala", kaže ustavni stručnjak.

Na koncu pitali smo ga smiju li hoteli i restorani diljem Hrvatske isticati strane zastave i od koga trebaju tražiti dozvolu za to.

"Hoteli su privatne pravne osobe. Istovremeno koriste tržište koje je 'javno dobro'. Čim koriste nešto što je zajedničko svim građanima dozvoljeno je regulirati uvjete tog korištenja. Dakle, njima se može nametnuti obveza poštivanja propisanog načina korištenja državnih simbola. No to je ujedno ograničenje njihove slobode izražavanja koja im je na raspolaganju uvijek pa i u tržišnim odnosima. Država bi trebala imati prokleto dobar razlog da ga uspješno ograniči. Teško da bi u tome uspjela. Ova logika bi bila još primjenjivija kod slobode političkog izražavanja", uvjeren je.

Štoviše, smatra da je kažnjavanje zbog palestinske zastave nedopustiva cenzura.

"Korištenje zastave neke države u nastajanju je čisti politički govor. Ne predstavlja govor mržnje. Koriste ga građani Republike u javnoj raspravi oko pitanja političkog ponašanja njima odgovornih vlasti u odnosu na tu državu. Ne vidim koji to legitimni interes države ugrožavaju. Ako nema legitimnog cilja onda ograničenje pada odmah na pretkoraku u testu razmjernosti", zaključuje naš sugovornik.

Iz svega navedenog proizlazi da policija nema pravo kažnjavati ikoga zbog isticanja palestinske zastave. No to što nema pravo ne znači da ne morate imati spremnih 200 eura u džepu. Vratit će vam ih kad zakonska odredba padne na Ustavnom sudu.