Protiv izgradnje Plomina C je 64 posto građana

“Građani vide obnovljive izvore energije kao put prema energetskoj neovisnosti, ali i kao put izlaska iz krize. Iako je Vlada izgradnju Plomina C proglasila strateškim interesom, očito je da dvije trećine građana tu stratešku vrijednost ne vide. Dilema očito nema, a krajnje je vrijeme da to vidi i naša Vlada”, zaključio je Zoran Tomić, voditelj Greenpeacea za Hrvatsku, nakon što su predstavljeni rezultati istraživanja o podrške hrvatskih građana projektu Plomin C, obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti. Tomić je pozvao Vladu da prestane ignorirati mišljenje građana i da zaustavi projekt Plomin C, te da počne provoditi energetsku politiku utemeljenu na obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti.

Spomenuto istraživanje pokazalo je da se 64 posto ispitanika protivi izgradnji Plomina C, termoelektrane na ugljen, a podržava je svega 22 posto, dok čak 91 posto ispitanih smatra da za povećanje energetske sigurnosti i neovisnosti treba poticati energetsku politiku koja se temelji na obnovljivim izvorima energije (za ugljen se izjasnilo svega 0,2 posto građana)

Također, ogromna većina građana smatra da bi proizvodnja energije iz obnovljivih izvora smanjilo ovisnost o uvozu iz zemalja izvan EU (92 posto ispitanih), a jednako toliko ih smatra da bi zemlje članice EU morale zajednički povećati obvezujući udio proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. No, država očito ne prati mišljenje građana pa se u posljednjem akcijskom planu

Goran Krajačić, docent na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, nije iznenađen rezultatima, ali smatra da je ispitivanjem trebalo provjeriti spremnost građana da možda narednih 10 godina plaćaju skuplju struju, kako bi oni što dolaze iza njih plaćali jeftinije i imali čišći okoliš. U isplativost ulaganja u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora Krajačić ne sumnja, a potkrijepio je to i podacima Međunarodne energetske agencije od ove godine.

“Ako se na svjetskoj razini krene na politiku obnovljivih izvora, potrebna je dodatna investicija od nekih 44 tisuće milijardi USD. No, uštede samo na gorivu, ako se u obzir uzme rast cijena, preko 160 tisuća milijardi USD, a bez rasta cijene oko 114 tisuća milijardi USD. Uzmete li za to kredit u banci, opet ćete u konačnici ostvariti uštedu”, kaže Krajačić, koji smatra da čitav svijet, pa i Hrvatska, ne moraju uložiti dodatne napore u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora samo zbog ušteda.

“Nastavimo li se ponašati kao i dosad, globalna temperatura će do 2050. porasti za šest stupnjeva, provedemo li sve politike koje su dosad dogovorene temperatura će porasti za četiri stupnja. Da bismo zadržali porast za dva stupnja potrebna su dodatna ulaganja u obnovljive izvore energije”, kaže Krajačić, dodajući da će se, u slučaju da se država odluči potpuno odreći fosilnih goriva, društvo bazirati na obnovljivim izvorima energije, na zgradama kao pozitivnim energetskim postojenjima, na skladištenju energije te na naprednim tehnologijama i električnim vozilima.

Krajačić vjeruje da bi se Hrvatska mogla okrenuti politici obnovljivih izvora energije što bi podržala i Europska unija, a od toga bi, osim građana, mogle profitirati i domaće tvrtke. Iako se to rijetko spominje, postoje županije koje svu svoju energiju proizvode iz obnovljivih izvora. “Primjerice, Dubrovačko-neretvanska, Ličko-senjska, u povoljnim hidrološkim uvjetima i Splitsko-dalmatinska županija su potpuno obnovljive. Ta se prednost nedovoljno ističe, a HEP to sramežljivo pokazuje u svojim izvještajima”, kaže Krajačić, koji je uvjeren da Hrvatska ima više potencijala u tom smislu od Danske i Slovenije.

Istraživanje je za Greenpeace provela agencija Ipsos Puls od 26. svibnja do 5. lipnja 2014. on-line metodom ispitivanja na uzorku od 500 stanovnika.