"U Pazinu se poklopilo što je posrijedi grad u kojem već nekoliko mandata nijedna stranka nema apsolutnu većinu", kaže Suzana Jašić iz GONG-a Foto: Pazin.hr
Iako se otvorenost proračuna u gradovima i općinama Hrvatske u 2014. godini poboljšala, rezultati su još daleko od zadovoljavajućih. Institut za javne financije objavio je da posebno zabrinjava što gradovi i općine u znatno manjoj mjeri objavljuju prijedloge nego izglasane proračune te tako onemogućavaju građanima da se uključe u proračunski proces i utječu na odluke o budućnosti svoje općine ili grada.
Postoje i primjeri koji se izdvajaju kao izuzeci, poput grada Pazina koji je ove godine pokrenuo pionirski projekt "Pazi(n) proračun!" u kojemu građani izravno predlažu na što će se potrošiti dio novca iz gradskog proračuna za 2015. godinu. Nositelj projekta je GONG u partnerstvu s Gradom Pazinom i Društvom "Naša djeca" Pazin te suradnicima u Institutu za javne financije i Udrugom gradova. Ukupna vrijednost projekta je 69.243 eura, od čega Europska unija sufinancira 85 posto. To je ujedno i prvo značajnije uključivanje građana u upravljanje proračunom u Hrvatskoj.
Prije toga je manje projekte radila udruga LAG Vallis Colapis, pionir projekata participacije građana u Hrvatskoj.
Komplicirana igračka
Proračun se tako oduzima političarima i tehničkim stručnjacima kao isključivo njihova komplicirana igračka, zbog čega često znaju zamagliti put novca. Odluka o zajedničkom novcu vraća se građanima koji o načinu trošenja aktivno odlučuju na tribinama. Time se povećava kvaliteta javnih politika i razina dobrog upravljanja kroz civilni dijalog za održivu participativnu demokraciju.
Participativno budžetiranje krenulo je u svijet iz brazilskoga grada Porte Alegrea početkom 1990-ih godina, kada ga je pokrenula Radnička stranka. Bio je to odgovor na godine vojne diktature u toj zemlji i pokušaja da se građanima vrati povjerenje u aktivno sudjelovanje u političkom životu. Nakon toga se participativno budžetiranje proširilo diljem Latinske Amerike, koja se oslobađala bremena vojnih diktatura, a onda po cijelom svijetu, pa su ga danas preuzeli i sjevernoamerički gradovi poput New Yorka ili Chicaga. U istočnoj Europu je ovaj oblik sudjelovanja građana u donošenju proračuna relativna novina.
Kako objašnjava predsjednica Vijeća GONG-a Suzana Jašić, željeli su prilagoditi i testirati model sudjelovanja građana u oblikovanju lokalnog proračuna s ciljem da ga, ako se pokaže uspješnim, šire dalje. Za početak im je trebao je grad koji nije prevelik i koji je otvoren prema toj ideji.
"Budući da je Grad Pazin već dugo otvoren za suradnju s GONG-om na različitim projektima, najprije smo njima ponudili suradnju i oni su je objeručke prihvatili", kaže Jašić. Slaže se da je ovo važan korak u učenju građana, ali i tijela lokalne samouprave političkoj odgovornosti. "Te su odgovornosti povezane kao spojene posude", ističe.
Natjerani na suradnju
Nastavlja da im se u Pazinu poklopilo što je posrijedi grad u kojem već nekoliko mandata nijedna stranka nema apsolutnu većinu, pa nema ni one sigurnosti ili one razine političke bahatosti koja je odlika mnogih jedinica u kojima jedna stranka obnaša vlast već nekoliko mandata.
Postoji, dakle, politička situacija koja političke predstavnike tjera na suradnju uz razvijenu opoziciju koja je vladajuće prisilila da rade transparentnije, pa su članovi stranaka koje su na vlasti postali otvoreniji za suradnju na svim područjima jer žele zadržati, ili ponovo osvojiti, gradonačelničko ili vijećnička mjesta.
Kada se još uzme u obzir da je proračun grada vrlo ograničen, a u odnosu na susjedne turističke gradove i siromašan, onda je jasno da se s tim proračunom mora raspolagati transparentnije i racionalnije jer, kako naglašava Jašić, u gradu postoji i zainteresirana javnost koja to komentira i organizira se ako treba.
Kad je riječ o uključivanju građana u oblikovanje proračuna, onda ih prvo treba upoznati s činjenicom da je velik dio proračuna unaprijed zadan kroz neke fiksne troškove, obavezne izdatke koji proizlaze iz različitih propisa, kroz kredite, ali i grupe troškova, odnosno prihoda koji se mogu trošiti samo za određene rashode. Zato je važno građane upoznati s formom i zakonitostima proračuna kako bi im bilo jasnije na što mogu više, a na što manje utjecati.
Velik problem transparentnosti proračuna je da je razumljiv samo manjem dijelu populacije. Neki su transparentni gradovi tome doskočili objavljujući proračun u malom, da bi građanima tablice i brojke predstavili u razumljivijim i jednostavnijim formatima.
Razumljiv i edukativan projekt
Potrebno je dokazati da proračun može biti razumljiv, a GONG ga je građanima pokušao približiti proračun i kroz stranicu www.proracun.pazin.hr gdje su pored objavljivanja proračuna za 2014. godinu i proračuna u malom, budžet pojasnili i kroz različite vizualizacije. Stranica ima i forum na kojemu građani mogu raspravljati o proračunu. To isto namjeravaju napraviti i s proračunom za 2015. kad se izglasa, jer su svjesni da budućnost utjecanja građana na proračun ovisi o tome koliko ga oni razumiju.
"U tom smislu je 'Pazi(n), proračun!' u velikoj mjeri edukativan projekt jer nema javne rasprave na kojoj nismo uvodno prezentirali što proračun jest te kako se puni i prazni", kaže Jašić.
Utjecaj građana na pazinski proračun podijeljen je u nekoliko faza, odnosno razina. Prva je razina malih komunalnih akcija – građani su pozvani da ih predlažu, gradski su ih službenici analizirali, a potom i predstavili kroz tribine po mjesnim odborima gdje su građani bili pozvani da ih argumentiraju i na kraju glasaju. Ono što su građani izglasali kao najpotrebnije, ulazi u proračun za 2015. Na tim tribinama su građani govorili i o potrebi za velikim komunalnim akcijama, odnosno životnim potrebama poput kanalizacije, asfalta, javne rasvjete, proširenja groblja, što je zabilježeno, pa će nešto od toga sigurno završiti u proračunu za 2015. godinu, a nešto u budućim godinama, dok će dio završiti u projektima koji će se pokušati financirati prijavama europskim fondovima.
Do sada je zabilježeno više 100 poslanih prijedloga malih komunalnih akcija. Samo se građani dva od ukupno 12 mjesnih odbora nisu odazvali u kreiranju proračuna.
"Vrijednost tih tribina nije samo glas građana, nego i povratna informacija gradske uprave prema građanima - naime, nije bilo prijedloga građanina na koji se nije odgovorilo, pojasnilo i objasnilo kakav je status tog prijedloga, koliko košta, je li ga moguće ispuniti, kad i kako....", ukazuje Jašić na šire učinke veće participacije građana.
Rasprave po sektorima
Druga razina utjecanja na proračun su rasprave po sektorima. Upravo su održane prve od četiri planirane rasprave - na temu socijalne skrbi i zdravstva, a predstoje sektori gospodarstva i turizma, kulture, odgoja, obrazovanja i sporta. Na njima građani dobiju uvid u stanje u sektoru, financijsko i sadržajno, što se planira, a potom ih se pozove da kažu svoje mišljenje - ima li neka potreba koja se nije našla u projekciji, misle li da negdje treba drukčije planirati. I ovdje su važni dijalog i razmjena informacija - čuti zanteresiranu i stručnu javnost, ali i dati im objašnjenja i podatke da bi mogli informirano raspravljati.
Svi zapisnici s javnih rasprava upućeni su ne samo gradskim odjelima koji pripremaju svoje nacrte dijelova proračuna, nego i gradonačelniku te vijećnicima, dakle, donositeljima odluka. Nakon prvog čitanja, proračun se vraća građanima na predstavljanje, a potom se zapisnik s javne rasprave ponovo vraća vijećnicima u drugo čitanje.
"Zadovoljni smo i s posjećenošću tribina po mjesnim odborima, bilo je od 15 do 40 građana po tribini. Naravno da je moglo i više, ali su gotovo sve tribine bile vrlo dinamične, konstruktivne, racionalne, nakon gotovo svake tribine osjećali smo vrlo visoku razinu zadovoljstva spoznajom da je građanima stalo, da prihvaćaju argumentirana objašnjenja. Moraju dobiti potvrdu da mislite iskreno i da to nije samo jedan od igrokaza u kojem sudjeluju, da se njihove frustracije i nezadovoljstvo mogu umanjiti većom razinom transparentnosti, dijalogom i razmjenom informacija, te kanalizirati prema rješavanju problema kroz zagovaranje, projekte ili suradnju", kaže Jašić, dodajući kako je posebno oduševljena spoznajom da građani racionalno promišljaju javna sredstva - često su sami predlagali predstavnicima Grada kako negdje uštedjeti, a pri tome zadovoljiti potrebu mještana u nekom selu.
Također bi ih ljutilo ako bi smatrali da se negdje sredstva razbacuju ili neracionalno troše. Kaže da je u više navrata bilo primjera solidarnosti kad bi građani glasali za neku komunalnu akciju koju bi netko racionalno i emotivno obrazložio (npr. da jedan dio ulice, iz koje nije bilo nijednoga građanina na tribini, jedno rasvjetno tijelo čeka 15 godina). Ili kad pobjednici komunalne akcije poraženima predlože zajedničku radnu akciju ne bi li se i ta akcija provela.
Kreću i drugi gradovi
Sve to pokazuje, smatra Jašić, da je građanima stalo do mjesne samouprave. Tamo gdje mjesni odbori dobro rade, vidi se napredak, dok su građani iz pasivnijih odbora ljuti zbog izostanka njihova aktivnijeg djelovanja i žele nastaviti s tribinama. Jašić je svjesna da dio građana sigurno ne vjeruje u ovakve aktivnosti i zapravo čekaju da vide hoće li biti ikakvih promjena i isplati li se sudjelovati. "Ako se ovakvo što nastavi i sljedećih godina, čvrsto vjerujemo da bi odaziv i sudjelovanje svake godine bili veći", kaže Jašić.
Nakon Pazina bi vrlo brzo mogli uslijediti drugi gradovi ako budu zainteresirani. "Na proljeće planiramo rezultate projekta predstaviti zainteresiranim gradovima i organizacijama civilnog društva u nadi da će biti zainteresirani da participativno budžetiranje primijene i unaprijede u svojim sredinama", najavljuje Jašić, koja upozorava da se pri realizaciji ove ideje može očekivati otpor u nekim jedinicama lokalne samouprave, posebno u onima gdje postoji apsolutna dominacija jedne stranke, a još više u mjestima gdje ta dominacija traje dugi niz godina.
Tekst je dio Forumova projekta "Javne politike s figom u džepu", koji financijski podupire Agencija za elektroničke medije