Skoči na glavni sadržaj

Vladi je TTIP prioritet, Sabor se ne bi štel mešati, a građane ionako nitko ništa ne pita

vladi-je-ttip-prioritet-sabor-se-ne-bi-stel-mesati-gradane-ionako-nitko-nista-ne-pita-3251-3221.jpg

Za razliku od inertnog Sabora, 16 parlamenata EU-a, među kojima i slovenski, traže da i oni budu uključeni u pregovore
Foto: Hrt.hr

Sklapanje kontroverznog Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganje sa SAD-om – poznatijeg pod kraticom TTIP – hrvatska Vlada postavila je među prioritete vanjske politike. Sporazum, o kojem između zagovornika i protivnika postoji konsenzus da će snažno utjecati na buduće živote građana Hrvatske (kao, uostalom, i građane Europske unije), čini se najmanje brine zastupnike istih tih građana koji ih biraju svake četiri godine da na temelju vlastite savjesti zastupaju njihove najbolje interese.

Hrvatski sabor – čiji se zastupnici uvrijeđeno obraćaju ravnatelju Hrvatske radiotelevizije zbog njegova nepoštivanja „visokog doma“ – začuđujuće je tih po pitanju TTIP-a, toliko da ne želi biti sudionik pregovora koji se vode prilično netransparentno.

U tome se, međutim, razlikuje od Europskog parlamenta i većine nacionalnih zastupničkih tijela čiji dio zastupnika glasno zahtijeva da se i EP i nacionalni parlamenti uključe u pregovore i rasprave o TTIP-u. Hrvatski su se saborski zastupnici zadovoljili time da o tom iznimno važnom sporazumu isključivo pregovara izvršna vlast.

Za razliku od inertnog Sabora, 16 parlamenata Europske unije, među kojima je i onaj susjedne Slovenije, ipak se zapitao zašto nisu uključeni u pregovore, pa su nedavno Europskoj komisiji poslali zabrinuti zahtjev da im odgovori jesu li ugovori poput TTIP-a ili onoga između Kanade i EU-a (CETA) mješoviti ili se tiču samo odluka na razini Europske unije. Drugim riječima, treba li možda pitati i nacionalne parlamente, koji bi ih trebali ratificirati dvotrećinskom većinom, ili su ugovori u isključivoj nadležnosti Europske unije.

Parlamenti koji su poslali upit smatraju kako oni trebaju odlučivati o TTIP-u, a grčka vladajuća većina već se izjasnila da ga neće ratificirati.

Komisija im je odgovorila da se priroda ovih sporazuma "može u potpunosti odrediti tek nakon završetka pregovora", što znači kako je moguće da nacionalni parlamenti neće ni imati priliku ratificirati TTIP.

"Komisija pozdravlja rasprave u nacionalnim parlamentima o važnosti trgovinskih sporazuma kao što su CETA i TTIP, koji će biračima objasniti implikacije takvih trgovinskih sporazuma... Ubuduće se veselimo toj vrijednoj suradnji", odgovorila je Komisija lakonski šefovima 16 europskih nacionalnih parlamenata.

Hrvatski Ustav ne daje dovoljno jasan stav o ovom pitanju jer njegov članak 140. propisuje da međunarodne ugovore potvrđuje Sabor dvotrećinskom većinom svih glasova, ali i da međunarodne ugovore koji ne podliježu potvrđivanju Hrvatskog sabora sklapa predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili vlada. To je zato što Hrvatska može povjeriti ovlast institucijama Europske unije, što propisuje članak 143. Ustava. To se dalje razrađuje člancima 207. i 218. Lisabonskog ugovora, koji se mogu različito tumačiti.

U pregovore o gospodarskom sporazumu u ime Hrvatske uključeno je Ministarstvo vanjskih poslova, a ne Ministarstvo gospodarstva, što se može tumačiti tako da su hrvatske grane vlasti prenijele ovlasti Komisiji da pregovara i zaključi sporazum u njihovo ime. Postoji, doduše, i saborski Odbor za europske poslove pod predsjednanjem SDP-ovca Daniela Mondekara, koji se sam uvjerio u golem broj korporativnih lobista što u Bruxellessu potežu zastupnike za rukav.

Vlada se, čini se, ipak pomalo zabrinula za sve negativniji javni stav o TTIP-u, pa smo u zadnje vrijeme imali prilike vidjeti nekoliko naslovnica srednjostrujaških medija bliskih i HDZ-u i SDP-u punih hvale TTIP-a, a kojima se negira mogućnost Sabora da raspravlja o Sporazumu.

Bivši američki predsjednik John F. Kennedy u svojoj je Pulitzerom nagrađenoj knjizi "Profili hrabrosti" opisao niz povijesnih političkih ličnosti koje su djelovale protivno stranačkoj stezi. Aktualni američki predsjednik Barack Obama nedavno je osjetio što znači kada izvršna vlast poželi uzeti prevelike ovlasti, pa se onda suoči s unutarstranačkom neposlušnošću. Od Senata je zatražio da mu da dozvolu kako bi ubrzao proces pregovaranja o Transpacifičkom partnerstvu između SAD-a i 11 zemalja pacifičke regije (TPP), što je sporazum o čijem uspjehu ili neuspjehu ovisi i sudbina TTIP-a, koji je novijeg datuma od TPP-a. Htio je da mu se da ovlast da sam pregovara i pred zastupnike donese gotov tekst, što se u Europskoj uniji uzima pod normalno. Zaustavili su ga zastupnici iz njegove vlastite, Demokratske stranke, koji su mu odbili dati ovlast zbog dosadašnjeg netransparentnog pregovaranja o TPP-u i isključivanju zastupnika iz rasprave, što su smatrali nedemokratskim. Njegovi politički protivnici iz Republikanske stranke bili su mu, međutim, spremni dati tražene ovlasti.

TTIP u Hrvatskoj zasad podržavaju i desni HDZ i centristički liberalni SDP, pa je za očekivati da će se njihovi zastupnici držati stranačke stege i neće talasati mirnu vodu u Saboru. Čini se da hrvatski zastupnici, ali i velik dio europskih, ne mare previše za takve finese. Možda bi i oni trebali pročitati "Profile hrabrosti".

 

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija