Nezaposlenih je u Zagrebu potkraj prošle godine bilo 41.134, a 1430 njih su osobe s invaliditetom, što je za 5,6 posto više u odnosu na isti mjesec u 2013. godini. Ovako to ide po gradskim četvrtima: najviše nezaposlenih je u Sesvetama, na Pešćenici i Žitnjaku, u Gornjoj Dubravi i Novom Zagrebu Foto: FaH
Da bi grad učinkovito odgovorio na socijalne izazove, podmirio njihove potrebe i na odgovarajući način koristio europski novac, treba razviti suradnju s različitim dionicima, osobito lokalnim, više surađivati s građanima i inicijativama, kaže profesor Gojko Bežovan
„Uz proces tercijarizacije, odnosno rasta uslužnih djelatnosti, i informatizacije, u Zagrebu se istodobno događa i prekarizacija tržišta rada. Rizici koje to donosi su nesiguran rad, nesigurna starost i nezaposlenost, a društvo još nema instrumente s kojima bi se borilo protiv toga.“
Tim je riječima stručnjak za socijalnu politiku Vlado Puljiz u Europskom domu počeo prezentaciju Socijalne slike grada Zagreba za 2014. godinu „Dobra vladavina i socijalne inovacije kao odgovor na nove socijalne rizike“. Riječ je o dokumentu koji se već petnaestu godinu izrađuje u cilju praćenja kvalitete života građana metropole. Na njemu rade Socijalno vijeće Grada Zagreba uz koordinaciju Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom te Centar za razvoj neprofitnih organizacija CERANEO.
Ovogodišnja socijalna slika ističe ideju socijalne inovacije, koju gradovi moraju otvoriti proces za sve sudionike – upravu, građane i organizacije civilnog društva. Taj relativno nepoznat koncept čine nove usluge i modeli rada kojima se podmiruju socijalne potrebe, a istodobno se razvija aktivno građanstvo koje proizvodi promjene.
“Da bi grad učinkovito odgovorio na socijalne izazove, podmirio njihove potrebe i na odgovarajući način koristio europski novac, treba razviti suradnju s različitim dionicima, osobito lokalnim, više surađivati s građanima i inicijativama”, rekao je profesor na katedri socijalne politike na zagrebačkom Pravnom fakultetu Gojko Bežovan.
A kada je riječ o socijalnoj slici Zagreba, jedno je sigurno – isti oni negativni trendovi koji se javljaju na području cijele države događaju se i u glavnom gradu, samo nešto manjim intenzitetom.
Demografska struktura ukazuje na aktualni proces starenja stanovništva, koji uzrokuje smanjen natalitet i niska stopa fertiliteta. To je vidljivo u zabrinjavajućem omjeru starijeg i mladog stanovništva. Naime, 56,7 posto stanovništva čine osobe stare između 25 i 64 godine, a u odnosu na popis stanovništva iz 2011., indeks starenja porastao je za 4,8 posto. Takva statistika ujedno znači i veću potrebu za razvijanjem usluga skrbi za osobe starije životne dobi.
Nadalje, Zagreb ima 28,6 posto samačkih kućanstava, a njihov je udio veći jedino u Ličko-senjskoj županiji. Takva kućanstva uglavnom čine neoženjene osobe, a najviše ih je u četvrtima Donji grad, Trešnjevka sjever i Trnje. Čine ih i rastavljeni, čiji je nešto veći broj u odnosu na ostatak države karakterističan za Zagreb. Tako je u 2014. godine stopa divorcijaliteta iznosila 460,7 razvedenih na 1000 sklopljenih brakova.
Povećao se i broj korisnika prava na naknadu za troškove stanovanja, kao i korisnika za ogrjev. U Zagrebu je 2013. godine 2049 korisnika dobivalo pomoć za podmirenje troškova stanovanja, a 2014. njih 2564.
Nezaposlenih je u Zagrebu potkraj prošle godine bilo 41.134, a 1430 njih su osobe s invaliditetom, što je za 5,6 posto više u odnosu na isti mjesec u 2013. godini. Ovako to ide po gradskim četvrtima: najviše nezaposlenih je u Sesvetama, na Pešćenici i Žitnjaku, u Gornjoj Dubravi i Novom Zagrebu.
Na razini cijene Hrvatske stopa nezaposlenosti osoba sa završenim fakultetom iznosi 6,9 posto, a ona je u Zagrebu znatno viša – 14.9 posto. U socijalnoj slici, kao i u Strategiji borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, koja vrijedi za razdoblje od 2014. do 2020. godine, kao ranjiva kategorija ističu se mladi. Oni bez visokog obrazovanja i radnog iskustva susreću se s problemima pronalaska prvog radnog mjesta, a kada ga jednom pronađu, uglavnom ovise o privremenim i slabo plaćenim poslovima.
U sustavu obrazovanja nužan je daljnji razvoj programa predškolskog obrazovanja. Kapaciteti vrtića su nedostatni i svake godine postoji određeni broj djece koja se ne uspiju upisati. Do 2010. godine takvih je bilo između 1000 i 2000, dok se od 2012. godine ta brojka kreće oko 500. Prioritet pri upis u vrtić imaju djeca roditelja žrtava i invalida Domovinskog rata, dok djeca nezaposlenih nemaju prednost.