"Obiteljske udruge" u pohodu na Savjet za razvoj civilnog društva

Istodobno dok takozvana visoka politika glavinja s tehničkom Vladom i uskoro raspuštenim Saborom, a HDZ preslaguje novo vodstvo, u pozadini se odvija pravi mali rat - rovovska bitka za preuzimanje Savjeta za razvoj civilnog društva.

Sredinom lipnja istekao je trogodišnji mandat članovima Savjeta koji se biraju iz redova nevladinih organizacija. Upravo je u tijeku glasanje za 13 novih članova i njihovih zamjenika. Sudeći po nekim predloženim kandidatima, budući saziv Savjeta mogao bi imati bitno drugačiji sastav nego do sada. Među 35 kandidata i još toliko njihovih zamjenika, svoje predstavnike prijavile su i tzv. obiteljske udruge bliske Katoličkoj crkvi i to za vrlo osjetljiva područja – obrazovanje, mladi i djeca. Prvi puta, za članstvo u Savjetu prijavio se i Hrvatski nogometni savez (HNS).

Savjet za razvoj civilnog društva savjetodavno je tijelo Vlade koje ima značajan utjecaj kod formiranja javnih politika, daje mišljenje o prijedlozima zakona koji se tiču civilnog društva, sudjeluje u odlučivanju o prioritetima financiranja udruga i raspodjeli sredstva te u oblikovanju prioriteta za korištenje pretpristupnih fondova EU. Čini ga 31 član – pored 13 predstavnika udruga, u njemu je i 15 predstavnika raznih ministarstva i drugih tijela javne vlasti te tri člana iz redova sindikata, lokalnih zaklada i udruga poslodavaca.

Promoviranje dogmi

Ako u aktualnom glasanju prevagnu klerikalne udruge, izvjesno je da će dosadašnja politika Savjeta koja se temeljila na dijalogu, partnerskoj suradnji i poticanju raznolikosti civilnog društva, pretrpjeti znatne izmjene. Naime, među prijavljenima su udruge „U ime obitelji“ i udruga GROZD koji preko svojih najistaknutijih ljudi - Željke Markić i Ladislava Iličića - sustavno napadaju tzv. liberalne udruge koje se zalažu za građanski odgoj u školama, ženska prava, prava nacionalnih manjina, izbjeglica i LGBT osoba. Svjetonazor „obiteljaša“ uveliko je suprotan – temelji se na tradicionalnim vrijednostima i promoviranju crkvenih dogmi. 

Pravo glasa za predstavnike udruga u Savjetu imaju sve registrirane nevladine organizacije, ali tako da svaka može glasati samo jednom i isključivo za kandidate u oblasti u kojoj sami djeluju. Tako sportske udruge mogu glasati samo za kandidate iz oblasti sporta, one za osobe s invaliditetom samo za te kandidate, a nevladine organizacije za zaštitu okoliša samo za „ekološke“ kandidate. Uspjeh nominiranih za pojedino područje tako ovisi o tome koliko će uspjeti animirati srodne udruga da glasaju upravo za njih.

Udruga „U ime obitelji“ kandidirala se za područje „demokratizacije, vladavine prava te razvoj obrazovanja“. Ako znamo što su sve pro-life aktivisti te udruge zagovarali proteklih godina, onda njihova kandidatura upravo za oblast demokratizacije i vladavine prava djeluje prilično bizarno, neovisno što im takva orijentacija piše u statutu. „Obiteljaši“ su, među ostalim, inicirali diskriminatorski referendum o braku u prosincu 2013, godine, nedavno su organizirali „Hod za život“, što je zapravo marš za zabranu pobačaja, a u jeku rasprave o kurikularnoj reformi proslavili su se crnom listom zabranjenih lektirnih naslova koji su, po njima, štetni za zdravlje učenika. Istodobno, udruga ima i portal „narod.hr“ koji se uključio u medijski linč glumca Rene Bitorajca zbog ironičnog spota „Mi Hrvati“.

Ni udruga GROZD nije širih pogleda, jedino što će svoju usko klerikalnu ideologiju pokušati zagovarati u ime nevladinih organizacija iz područja „skrbi o djeci“. U jeku njihove  kampanje protiv predloženog zdravstvenog odgoja u školama prije tri godine na čelu GROZD-a bio je  Ladislav Ilčić, sada saborski zastupnik HRAST-a, jednako ultra konzervativne političke stranke. Na čelnom mjestu udruge zamijenile su ga njegove sestre – Kristina Pavlović i Marija Ćurlin, sada kandidatkinje GROZD-a za članicu, odnosno zamjenicu u Savjetu za razvoj civilnog društva.

Prošli neuspjeh

Ovo nije prvi put da GROZD pokušava ući u Savjet. Ilčić se kandidirao još 2010. godine, ali nije uspio. Za GROZD je tada glasalo 28 udruga, za razliku od protukandidatkinje iz Saveza izviđača Hrvatske koja je dobila 41 glas. Nakon neuspjeha, Ilčić se obrušio na „nedemokratski sistem glasanja“. Zamjerao je principu „jedna udruga – jedan glas“, da jednaku težinu ima „udruga koja okuplja samo tri člana kao i glas udruge koja okuplja 10.000 članova“. GROZD-u su tada posebno zapele za oko „neke feminističke mreže koje okupljaju nekoliko desetaka udruga, a ukupni broj članova svih tih udruga ne prelazi 100“. Ovoga puta, te argumente ne spominje. Barem za sada.

U međuvremenu, Ilčić se, kroz novi identitet predsjednika i saborskog zastupnika HRAST-a, svako malo obračunava s dijelom civilne scene, nazivajući „naše civilno društvo duboko bolesnim“. Poseban pik ima na udruge kao što su Gong, Centar za mirovne studije, Iskorak, Kontra i B.a.b.e.

„Ako znamo Ilčićeve teze o bolesnom civilnom društvu, mogu se samo zapitati da li je sadašnja kandidatura GROZD-a njihov pokušaj da se civilno društvo izliječi?“, ironično primjećuje Mirela Travar iz Inicijative za snažno civilno društvo i donedavna članica Savjeta.

Travar podsjeća da su tzv. obiteljske udruge prvo radile na razbijanju Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, a da su sada krenule i na javne politike.

„Ako takve udruge budu dominantne u Savjetu, možda ćemo vidjeti drugu ideološku orijentaciju i drastične izmjene obrazovne politike. Podsjećam da je u Strategiji razvoja civilnog društva značajan dio posvećen građanskom odgoju, a što te konzervativne udruge mogu znatno izmijeniti“, upozorava Travar.

Javili se i katolički skauti

Za članstvo u Savjetu prijavio se i „Zdrug katoličkih skauta Hrvatske“ za područje „djelovanje za mlade“. Osnovani su 2002. godine  kako bi „mladima bilo ponuđeno savršenije živjeti kršćanski život u ljubavi prema Bogu, Crkvi i Domovini, u zajedništvu sa stvorenom prirodom i svakim čovjekom“.

Pored tih crkveno-obiteljskih organizacija, svoju kandidaturu istaknuo je i Hrvatski nogometni savez (HNS) za područje sporta. Iako formalno registriran kao nevladina organizacija, njegovi lideri (Šuker, Mamić & Co) bave se svim drugim, osim da promiču vrijednosti civilnog društva poput  altruizma, solidarnosti i tolerancije. Niz korupcijskih afera, optužbe za mešetarenje s prodajom igrača i prijetnje novinarima uz vrtoglave cifre koje se spominju u priči oko nogometa, redovito su prve asocijacije javnosti na spomen HNS-a. Zbog toga je vrlo teško povjerovati u iskrenost njihovih motiva da se angažiraju na promociji vrijednosti koje zagovara Savjet. Tajnik HNS-a Vladimir Iveta, ujedno kandidat za člana, ne misli tako.

„Ne treba gledati HNS samo kroz reprezentaciju i Prvu ligu. Devedeset posto članstva HNS-a su amaterski klubovi. Mi promičemo toleranciju, protiv smo ksenofobije, pomažemo klubove nacionalnih manjina... Sport, na kraju, odvlači djecu s ulice“, objašnjava Iveta.

Za člana Savjeta, HNS se prijavio na poziv Hrvatskog olimpijskog odbora, koji je i sam istaknuo svoje kandidate, a koji također muku muči s transparentnim djelovanjem. Iveta kaže da će se, bude li izabran, založiti za drukčiji porezni status sportskih udruga, za drukčiju raspodjelu sredstava od igara na sreću, za izmjene Zakona o sportu...

„Naravno, to ćemo raditi u dogovoru s ostalim sportskim udrugama“, uvjerava nas Iveta.

Stožer za "Franak"

Kao kuriozitet spominjemo i čudnu kandidaturu udruge „Franak“ za područje zaštite potrošača. U ime udruge predložili su za člana Savjeta Vladu Iljkića, javnosti poznatijeg kao pravnog savjetnika Stožera za obranu hrvatskog Vukovara koji se protivi ćirilićnim pločama i provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Bit će zanimljivo vidjeti ishod glasanja i za područje ljudskih prava za koje su se s jedne strane prijavili Centar za mirovne studije i Kuća ljudskih prava, a s druge Hrvatski helsinški odbor (HHO).

Ako navedene kandidature prođu, a to će se znati nakon 5. srpnja kad završi glasanje, opravdana je bojazan da će se Savjet pretvoriti u još jedan poligon za ideološka-politička nadmudrivanja uz, naravno, borbu za financijske pogodnosti „podobnima“. Izabrane kandidate nakon glasanja još treba potvrditi Vlada za koju nije jasno ima li ona te ovlasti sada kada je u „tehničkom“ statusu.

Podsjetimo, Savjet za razvoj civilnog društva jedna od prvih stvari koja je zasmetala Domoljubnoj koaliciji i Mostu po dolasku na vlast. Najočitije se to vidjelo u travnju kada je Vlada, bez konzultacija i iza leđa Savjeta, izglasala Uredbu o raspodjeli sredstava od igara na sreću kojom se drastično režu sredstva Nacionalnoj zakladi koja financira stotine nevladinih organizacija u Hrvatskoj. Smanjeni su i iznosi sredstava koja idu preko vladinog Ureda za udruge za sufinanciranje EU projekata. U znak protesta zbog preskakanja demokratskih procedura i naprasnog rezanja novca, Željka Leljak Gracin, tadašnja predsjednica Savjeta, podnijela je ostavku, kao i  još šest članova Savjeta.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2016. godinu