Paul Mason: Elite koje su vam pokrale imovinu ne razumiju da se njihov svijet upravo ruši

Zvijezda FALIŠ-a u petak bio je engleski novinar Paul Mason, rastuća zvijezda na nebu ekonomskih proroka novoga doba. Mason, koji stoji uz bok (još uvijek) popularnijeg Thomasa Pikettya, šibenskoj publici održao je predavanje temeljeno na tezama iz njegove knjige „Postkapitalizam“ nakon čega je razgovarao sa Srećkom Horvatom i odgovarao na pitanja brojne publike.

Mason je naširoko pokušao objasniti na čemu zasniva svoju teoriju o kraju kapitalizma i informatičko-informacijskoj revoluciji koja će dovesti do društva obilja. To da je postojeći sustav u ozbiljnim problemima i nije neka tajna, ali evo što o tome kaže Mason: „Osim financijaša s Wall Streeta i onih iz silicijske doline, velika većina poslovnih ljudi sa zapada zaprepaštena je kada im kažem da postojeći model ne funkcionira. Oni koji vode svjetske financije razumiju o čemu govorim. Zabrinuti su za budućnost i traže načine kako preživjeti u novim okolnostima. Sasvim otvoreno govore o postkapitalizmu, naravno na drukčiji način od mene, ali jasno im je da ovakvo stanje ne može trajati zauvijek. S druge strane, kapitalisti iz Istočne Europe, pa tako i s Balkana, ne razumiju ništa. Oni su zadnji neoliberali koji zapravo ne shvaćaju što je to neoliberalizam. Elite s Balkana ne razumiju kroz koje razdoblje prolazimo što ne mora nužno biti loše, jer ih je zbog toga – ako to želite – lakše zbaciti s vlasti s obzirom da su iznimno nefleksibilni i tvrdi. Oni koji su pokrali imovinu i vrijednosti koje ste imali ponašaju se kao posljednji Habsburzi ili osmanlije. Oni se ne mogu promijeniti i ne shvaćaju da se njihov kapitalistički svijet ruši“, objasnio je Mason.  

Tvrdi da je neoliberalizam puknuo jer je kao sistem bio baziran na stagnaciji plaća i porastu kreditiranja. Tezu je potvrdio činjenicom da je prosječni američki radnik 2008. godine imao jednaku plaću kao 1973., ali je zato njegovo kreditno zaduženje bilo tri puta veće. U isto vrijeme kada su svi bili fascinirani rastom, ljudima nisu rasle plaće što je kompenzirano većim kreditiranjem. Rezultat je propast, ne samo zemalja državnog  socijalizma, nego i državnog kapitalizma, kao što je slučaj u Velikoj Britaniji gdje je većina industrije u državnim rukama propala, a uz nju i kultura solidarnosti.

Mason smatra da je nakon propasti kapitalizma moguće stvoriti novi ekonomski koncept i to prije svega zahvaljujući razvoju informatičke tehnologije. Koja je ključna razlika? Za razliku od svih dosadašnjih etapa kapitalizma (industrijska revolucija u Britaniji, razvoj teške industrije sredinom 19. stoljeća, progresivni rast u „Belle Epoque“ razdoblju početkom 20. stoljeća i period nakon Drugoga svjetskog rata) kada je taj gospodarski sistem pronalazio načine da se prilagodi promjenama, doba informatička tehnologija funkcionira suprotno. Cijene IT proizvoda umjesto da rastu, padaju s tendencijom da budu besplatne. „Svi ekonomisti, i bez da su proučavali marksizam, znaju da cijena određenog proizvoda ovisi o trošku proizvodnje, a kako je reprodukcija/proizvodnja u ovom sektoru vezana uz vrlo niske cijene, trošak se približava nuli. Danas tek divovi poput Googlea, Microsofta i sličnih postoje da osiguraju da ono što vrijedi nula nečega, ipak nešto košta“, kazao je Mason.

Što onemogućuje kapitalizmu da se prilagodi? Mason tvrdi da je razlog tome nemogućnost imanja/vlasništva takvih proizvoda. Prema istraživanjima akademika s Oxforda, do 2050. godine čak 50 posto poslova bit će automatizirano i to ne samo oni tvornički, nego i dobar dio intelektualnih poslova. Kapitalizam, suočen s takvom prijetnjom, već sada stvara poslove koji zapravo ne bi trebali postojati. Tako u zapadnom svijetu, kako kaže Mason, postoje tisuće zanimanja koji uopće ne bi trebali postojati. „Antropolozi u Velikoj Britaniji ih nazivaju bullshit poslovi“.

Promjene koje će uslijediti Mason uspoređuje s onima koji su obilježili prethodna stoljeća poput pojave baruta, kompasa i štamparije, ali te su promjene, naglašava, trajale stoljećima, a ova će transformacija biti brza i poprilično bolna. Što napraviti? Mason uspoređuje današnje vrijeme s tvrdim feudalnim sustavom - oslonjenim na zemlju, crkvu i aristokraciju - u kojem su se u tajnosti stvarali začetci tvrtki. Tako je nastao kapitalizam. E, pa upravo tako se danas rađa nova vrsta odnosa kroz informatičku tehnologiju. Nisu to tvrtke, nisu humanitarne organizacije ili udruge, nego sasvim novi način udruživanja građana koji je doveo do, primjerice, Wikipedije. Nastavio je dalje nabrajajući cijeli niz besplatnih IT rješenja koja se koriste danas u svijetu koji su, prije svega, proizvod besplatnog rada. „Nova ekonomija koja će se pojaviti u budućnosti počivat će na suradnji među ljudima koji će izrađivati proizvode i raditi besplatno. Međutim, period tranzicije će prilično potrajati, ali kooperacija i suradnja među građanima dovest će do tih promjena. Uz to, razvoj IT tehnologije omogućit će da zamislimo društvo u kojem će biti više humanosti nego što je ima sada“, utopijski je rekao Mason. Primjer Podemosa, koji je s lokalnim snagama na vlasti u gradu Barceloni, a koji se opire svakom pokušaju privatizacije javnog dobra – daje mu za pravo. Također je naveo i primjer Uber taksija koji, prema njegovim riječima, troši milijune i milijune ne bi lipreko svojih lobija spriječio organiziranje građana u vlastitoj platformi, bez korporacijske marže.

Komentirajući pad Sirize u Grčkoj, naglasio je da Siriza nikada u potpunosti nije razumjela snagu vlastitog pokreta, što se najbolje vidjelo po reakciji nakon što su zatvorene banke u Grčkoj. „Pokazalo se ono što se prije znalo. Socijalni pokreti i vlade teško idu zajedno. Isto tako je i u Španjolskoj. To šte ste u pravu ne znači da ste pobjednik“, zaključio je.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2016. godinu