Foto: FaH
Britanska vlada i dalje namjerava početi proceduru razdruživanja s Europskom unijom do kraja ožujka i ne vjeruje da sudska odluka kojom se prethodno traži očitovanje parlamenta to može poremetiti, priopćila je u četvrtak glasnogovornica premijerke Therese May. Engleski Visoki sud ranije je presudio da britanski parlament mora glasati o tome može li London pokrenuti postupak izlaska iz EU-a, što znači da vlada ne može sama pokrenuti proceduru prema članku 50 Lisabonskog ugovora, odnosno početi službene razgovore s Unijom.
"Naš plan da do kraja ožujka aktiviramo članak 50 i dalje stoji (...) ne namjeravamo dopustiti da nam odluka suda poremeti naš raspored", kazala je glasnogovornica novinarima. Premijerka Theresa May ustraje u tome da zbog referenduma o Brexitu i ovlasti ministara zastupnici ne moraju glasati, no njezini protivnici taj argument drže neustavnim. Ona je krajem listopada kazala da će se u parlamentu raspravljati o planovima vlade, ali je isključila mogućnost glasovanja o Brexitu.
Hilary Ben, oporbeni laburistički zastupnik koji predsjeda novoformiranim odborom o Brexitu tada je uzvratio da je "nepojmljivo" da zastupnici ne glasaju o konačnom sporazumu o raskidu između Britanije i EU-a. Predsjedavajući sudac Visokog suda John Thomas je današnju presudu obrazložio riječima da je "najtemeljnija odredba ustava Ujedinjene Kraljevine da je parlament suveren i da može donijeti i poništiti bilo koji zakon koji želi". "Vlada je razočarana odlukom Suda. Zemlja je glasala za izlazak iz Unije na referendumu kojeg je odobrio parlament, Vlada je odlučna poštovati rezultat tog referenduma", izjavio je ministar trgovine Liam Fox.
Nakon odluke Visokog suda britanska je vlada najavila žalbu, a glasnogovornica je u više navrata potvrdila da će May nastaviti raditi prema isplaniranom rasporedu o pokretanju pregovora oko uvjeta Brexita do kraja ožujka, kada će i službeno izvijestiti Bruxelles o namjeri Britanije da napusti EU. May pojašnjava da je cijeli proces bio jasan i prije referenduma održanog 23. lipnja, tj. da će vlada raditi na implementaciji rezultata glasovanja služeći se povijesnim "kraljevskim isključivim pravom", kada ministri djeluju u ime monarhije te da se radi o "zakonitom" ustavnom argumentu.
U teoriji, parlament bi mogao blokirati Brexit, no malo ih očekuje takav ishod s obzirom da je na spomenutom referendum većina Britanaca, s 51,9 posto "za" i 48,1 posto "protiv", glasala za izlazak iz EU-a.
Institucije EU-a i 27 zemalja članica rekle su da pregovori o uvjetima izlaska, koji bi trebali trajati dvije godine, ne mogu početi dok se ne aktivira članak 50.