Povjerenica za informiranje Anamarija Musa Foto: FaH
Europsko istraživanje o povjerenju građana u nacionalne institucije ERCAS, predstavljeno u četvrtak na stručnom skupu, pokazalo je kako je u razdoblju od 2008. do 2013. povjerenje hrvatskih građana u parlament palo za četiri posto, koliko je smanjeno i povjerenje u regionalna predstavnička tijela.
"U istočnoeuropskim zemljama povjerenje građana u institucije konstantno je nisko, samo 6 posto građana u Sloveniji vjeruje Vladi, u Hrvatskoj 14 posto, a u Švedskoj 69 posto. Ključni generatori nepovjerenja su nesigurnost i dokazi korupcije, bez transparentnosti nema povjerenja. Tek kada građani postanu uvjereni da javne politike postižu uspjeh, trendovi će se okrenuti", ustvrdila je povjerenica za informiranje Anamarija Musa.
Od svih zemalja EU-a u Hrvatskoj je najveća percepcija javnosti da su neke skupine u društvu povlaštene u dostupnosti javnih usluga poput zdravstva, obrazovanja i policije.
"Čak 52 posto građana smatra da je nekim društvenim skupinama dostupnije obrazovanje, u 63 posto slučajeva to se odnosi na zdravstvene usluge, a u 54 posto slučajeva na policiju", istaknula je Musa ustvrdivši kako baš to građane najviše smeta i zbog toga osjećaju nepovjerenje prema vlasti.
"Takva percepcija bi se trebala iskorijeniti, a građani bi s punim povjerenjem trebali kontrolirati vlast, uz eventualno detektiranje mogućih nedozvoljenih radnji", ustvrdila je Musa.
Ivan Koprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu pohvalio je neke pomake u pristupu građana informacijama, transparentnosti financijskih dokumenata, te pristupu građana u oblikovanju proračuna.
No, svjesni smo da iz dana u dan imamo afere kojima se smanjuje povjerenje građana u javni sektor, upravu i uopće politički sustav, umjesto da političari rade obrnuto - na jačanju političkih načela, razvijanju profesionalizma i učinkovitosti javnoga sektora.
"Puno stvari treba poduzeti, još uvijek imamo problematične neke dijelove zakonodavstva koje bi trebalo promijeniti. Političari bi trebali biti pristupačniji građanima i rješavati probleme lokalnih zajednica", ustvrdio je Koprić.
Veću prisutnost korupcije na lokalnoj razini objasnio je njezinom većom vidljivošću u manjim sredinama gdje se političari i javni službenici bolje poznaju. "Na državnoj razini to nije slučaj, ali kada bukne neka afera i onda krenemo njezinim tragom, vidimo da ni tu stvari ne stoje puno bolje", rekao je Koprić.
Na skupu je istaknuto povećanje transparentnosti u pružanju informacija građanima, u čemu je značajnu ulogu odigrao internet te otvorenost prema građanima koji sudjeluju u odlučivanju preko savjetovanja.
Stručnjak za procese europske integracije Igor Vidačak predstavio je središnji internetski portal za savjetovanje s javnošću, za koji je rekao da u zadnje vrijeme ima ih više od 6.000 registriranih korisnika.
"Vidljivi su rezultati savjetovanja za svaki akt o kojem se provede savjetovanje. No, od pristiglih komentara češće se prihvaćaju oni tehničke prirode, a manje oni koji sadržajno mijenjaju određene opcije", rekao je Vidačak.