Ne daj se Cetino

Fizičar Mislav Cvitković i brojni koji se protive izgradnji termoelektrane na Perućkom jezeru na rijeci Cetini kreirali su peticiju koju prati zahtjev upućen premijeru Andreju Plenkoviću i ministru Slavenu Dobroviću da zaustave projekt koji smatraju geostrateškim samoubojstvom, pljačkom hrvatskog naroda, ekocidom i uništenjem izvora pitke vode za oko pola milijuna stanovnika Dalmacije.

Peticiju upućenu Andreju Plenkoviću donosimo u cijelosti, a možete je potpisati ovdje

Poštovani gospodine Plenković, poštovani gospodine Dobrović,

U sklopu projekta VisViva planira se gradnja velike kombinirane kogeneracijske termoelektrane (KKPE) Peruća snage 500 MW na Perućkom jezeru. U 12. mjesecu je završila javna rasprava o studijama utjecaja na okoliš projekta. To je zadnji korak k dobivanju lokacijske dozvole i početku građenja.

Termoelektrana na Perući geostrateški je samoubojstvo, ekonomski gledano je pljačka hrvatskih građana, ekološki gledano – ekocid nad rijekom Cetinom, Perućkim jezerom i Cetinskim krajem, a kulturološki gledano, kulturocid i memoricid. Evo zašto.

Termoelektrana će napraviti ekocid jer će za hlađenje koristiti vodu iz Perućkog jezera, što će zagrijavati Perućko jezero i Cetinu za 1,6-2 °C, a u biološkom minimumu do 20 °C. Ovakva promjena ravnotežne temperature uništit će biološku ravnotežu Peruće i Cetine i ubiti život u njima. Uz to, u Peruću će ispuštati 280 000 litara otpadnih voda dnevno, a u zrak 2 400 000 kg ispušnih plinova po satu, kroz dimnjak visok 110 m i širok 9 m. Studija utjecaja na okoliš KKPE Peruća nije znanstveno dokazala ekološku neštetnost termoelektrane. Naime, (a) model miješanja tople vode je krivo uračunao osnovne parametre pa narušava zakon o očuvanju energije; (b) model klimatskih utjecaja rađen je s podatcima mjerne postaje Sinj, dok su podatci s mjerne postaje Peruća točno na lokaciji termoelektrane zanemareni jer je mikroklima izrazito nepovoljna za termoelektranu; (c) ne postoji točna kemijska specifikacija otpadnih voda, pa se nema iz čega zaključiti o štetnosti tih voda; (d) u specifikaciji ispušnih plinova zanemareni su nesagoreni ugljikovodici i teški metali, koji su najotrovniji; (e) fungicidi kojima se moraju tretirati cjevovodi, a koji su otrovi, nisu ni spomenuti. Konačno, Studiju je radila tvrtka Elektroprojekt, koja ja radila i idejni projekt termoelektrane, što je izravni sukob interesa, a nositelji projekta su lažno citirali Institut Ruđer Bošković kao sudionika u Studiji, što je Institut javno demantirao.

Termoelektrana je pljačka hrvatskih građana jer je sama po sebi neisplativa, a njezinu neisplativost plaćali bi hrvatski građani. Naime, takve termoelektrane u zapadnoj Europi se zatvaraju zbog neisplativosti, jer cijena električne energije stalno pada, a cijena plina raste. Samo do 17. 1. 2014. zatvoreno ih je 32 u Njemačkoj, Italiji, Britaniji, Nizozemskoj, Francuskoj, Belgiji, Slovačkoj i Češkoj, a preko 20 najavljeno za zatvaraje do danas. No prema Zakonu o obnovljivim izvorima energije i učinkovitoj kogeneraciji iz 2015., termoelektrana Peruća upada pod sustav „tržišnih premija“, koje su određene kao razlika između dogovorene otkupne cijene i tržišne cijene energije, a plaćaju je hrvatski građani putem subvencija na računima za struju. Budući da u Cetinskom kraju ne postoji nikakva potreba za toplinom, besmisleno je na Perući raditi kogeneracijsku termoelektranu, a ovdje je očito osmišljena kao takva samo da može ostvariti pravo na tržišne premije. I tako bi našim novcem postala umjetno isplativa.

Termoelektrana je geostrateški samoubojstvo Hrvatske jer bi VisViva u privatne ruke uzela jednu od osnovnih geostrateških točaka Hrvatske. Temeljna tri resursa budućnosti su energija, voda i znanje. Hrvatska je jedna od rijetkih koja ima ogromne potencijale za sve obnovljive izvore energije, a isto tako je i među 5 zemalja najbogatijih vodom u Europi (još Island, Norveška, Finska i Rusija) – ali jedina od tih država u toplom pojasu. A u području Perućkog jezera koncentrirana su dva temeljna resursa: porječje Cetine je najveći sustav pitke vode u Hrvatskoj i središnja točka Dinarskog sliva pitkih rijeka, Peruća je jedna od najvećih akumulacija pitke vode u Europi, a područje pridinarske zagore jedan od najvećih potencijala obnovljive energije. Dakle, kad se stvari sagledaju geostrateški, napraviti termoelektranu na Perući u sklopu VisVive bila bi ludost, a dati projekt VisViva u privatne ruke bila bi apsolutna ludost na kvadrat.

Termoelektrana je kulturocid i memoricid jer će izgradnja termoelektrane izazvati novi egzodus stanovnika Cetinskog kraja. Prvi egzodus dogodio se s izgradnjom Perućkog jezera 1958., kad su kuće i polja potopljeni, a stanovništvo raseljeno diljem Hrvatske i inozemstva. Drugi egzodus dogodio se u Domovinskom ratu kad je agresija osim protjerivanjem stanovništva, uništavanjem imovine i mnogim palim životima, završila i miniranjem brane Peruća. Povijest, kultura i baština Cetinskog kraja u potpunosti je vezana uz rijeku Cetinu, a dio nematerijalne baštine ovoga kraja je i pod zaštitom UNESCO-a (Alka, Ojkavica). Ovakvim uništavanjem Cetine nastupit će i memoricid, tj. zatiranje sjećanja i prošlosti Cetinskoga naroda, čime se žele uništiti spomenici koji svjedoče o kulturi i uljudbi Hrvatskog naroda.

Ustav Republike Hrvatske u članku 52. izriče: „More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu.“

Zbog svega navedenog tražimo od Vlade Republike Hrvatske:

1.    Da hitno pokrene izmjene Ustava Republike Hrvatske te u Ustav uvede vodu kao osnovno ljudsko pravo, kao što je to učinila npr. Republika Slovenija.

2.    Da odmah raspoloživim pravnim sredstvima zaustavi izgradnju termoelektrane Peruća, te općenito izgradnju termoelektrane na bilo kojoj pitkoj rijeci ili jezeru u Hrvatskoj.

3.    Da hitno pokrene izmjene Zakona o obnovljivim izvorima energije i učinkovitoj kogeneraciji i ukine tržišne premije, koje su čisti model pljačkanja hrvatskog naroda.

4.    Da hitno pokrene izmjene Zakona o zaštiti okoliša, te u nj uvede obvezu da svaku investiciju koja ima ikakav dodir s pitkom vodom izravno mora odobriti Hrvatski sabor; da za svaki projekt koji ima veze s pitkom vodom Studiju utjecaja na okoliš radi neovisna znanstvena institucija u punom vlasništvu Republike Hrvatske, a ne licencirana privatna tvrtka; da zapriječi izradu studije utjecaja na okoliš istoj tvrtki koja je radila projekt za koji se radi studija; da uvede obvezu neovisne trostruke anonimne recenzije svake Studije od triju anonimnih stručnjaka ili znanstvenika koje će odrediti Ministarstvo zaštite okoliša, čija će se imena objaviti po završetku postupka.

5.    Da hitno proglasi porječja rijeka Cetine, Krke, Zrmanje, Gacke, i Neretve nacionalnim ekološkim dobrom Republike Hrvatske i tako ih zaštiti od ekocidnih nasrtaja u budućnosti.

Poštovani predsjedniče Vlade i poštovani ministre, ovaj projekt je gotovo pred početkom i Vaša je reakcija hitna! Svjesni smo da ste ovaj problem naslijedili od bivše vlade i da ste – isto kao i mi – dovedeni pred gotov čin. No mi, građani, baš zato bez Vaše hitne pomoći ne možemo ništa! Nadam se Vašoj spremnosti i spremnosti Vlade Republike Hrvatske te zahtijevam da hitno reagirate i zaustavite projekt termoelektrane Peruća, kao i bilo koju investiciju koja će ugroziti pitku vodu, a time i život u Republici Hrvatskoj.

U nastavku je uvodno pismo peticije, te poveznice na tekstove koje govore o ovome:

U sklopu projekta VisViva planira se gradnja plinske termoelektrane Peruća na Perućkom jezeru. Termoelektrana na Perući geostrateški je samoubojstvo, ekonomski gledano je pljačka hrvatskih građana, a što je najvažnije, ekološki gledano – ekocid nad rijekom Cetinom, Perućkim jezerom i Cetinskim krajem. Zašto?

Termoelektrana bi se gradila na Perući jer se onda može hladiti vodom iz Perućkog jezera. No, time bi se Perućko jezero i Cetina grijali, što za život u rijeci Cetini i Perućkom jezeru znači smrt. To je najveće onečišćenje, premda mi kao građani nemamo iskustva s onečišćenjem otpadnom toplinom, pa nam ne zvuči opasno. Uz to, termoelektrana bi u Cetinu i Peruću dnevno ispuštala 280 000 litara otpadnih voda s opasnim kemikalijama, kiselim ili lužnatim, a u zrak preko 2 milijuna kilograma ispušnih plinova u satu, odnosno oko 620 kilograma u sekundi! A lokacija gdje bi se termoelektrana gradila je pokraj brane Peruća, gdje zbog Perućkog jezera iznad i Hrvatačkog i Sinjskog polja ispod stalno pušu dnevni vjetrovi, a ljeti se javljaju i dnevni pljuskovi, koji bi bili „idealni“ prenositelji zagađenja na vode i tlo cijele Cetinske krajine, ali i na širu okolicu Splita.

Ovakve elektrane se u svijetu zatvaraju jer su neisplative, o čemu svjedoče neki od popisa ugašenih plinskih termoelektrana donesenih na dnu teksta. Kod nas bi termoelektrana bila isplativa jer je Republika Hrvatska novim zakonom iz 2015. zagarantirala proizvođačima energije puno veću otkupnu cijenu od one tržišne, a tu veću otkupnu cijenu plaćamo svi mi kroz subvencije na računima za struju.

Konačno, lokacija termoelektrane je u središtu jednog od najvećih geostrateških potencijala Hrvatske: Cetina i Peruća su najveći kapaciteti pitke vode u Hrvatskoj, te među najvećima u Europi, a visoravni Dinare i Svilaje su najveći potencijali obnovljivih izvora energije (vjetar i sunce). Energija i voda su dva temeljna resursa geostrategije 21. stoljeća! Ako se napravi termoelektrana, voda iz rijeke Cetine i Perućkog jezera neće više biti pitka, nego će se uništiti jedno od najvrjednijih prirodnih resursa – zlato suvremenoga doba. Također, ako ostatak projekta VisViva dospije u privatne ruke, u privatne ruke doći će i jedna od najvrjednijih strateških točaka Hrvatske.

Zbog toga su se građani Cetinske krajine pobunili protiv ovog projekta, a nekoliko je stručnjaka (fizičara, inženjera elektrotehnike i strojarstva i sl.) u javnosti dalo jasne stručne argumente protiv termoelektrane.

Potpišite ovu peticiju i pomozite nam da zaustavimo ovaj megalomanski projekt te tako spasimo rijeku Cetinu, biljni i životinjski svijet u njoj, te život ljudi u Cetinskom kraju, ali i 500 000 stanovnika Splitsko-dalmatinske županije koji piju rijeku Cetinu!

Više pročitajte na portalu Tris.com.hr