Nije bilo pitanje hoće li, nego kada će poslodavci početi zloupotrebljavati ionako kontroverznu mjeru stručnog usavršavanja bez zasnivanja radnog odnosa, popularniju pod skraćenicom SOR.
Jedan od takvih poduzetnika je ustanova za njegu u kući i rehabilitaciju Tibia, u suvlasništvu Saše Cvetojevića, medijski eksponiranog poduzetnika koji ne propušta priliku da prozove državu za prekomjerno trošenje i uhljebništvo. Ako je suditi prema oglasu kojega je objavila Tibia u potrazi za jeftinom radnom snagom, čini se da mu ne bi smetalo da mu država, osim što plaća radnike koji preko SOR-a rade u toj kompaniji, snosi i putne troškove radnika.
U nedavno objavljenom oglasu na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Tibia je navela da traži radnicu ili radnika preko SOR-a, a prednost imaju kandidati kojima je mjesto stanovanja blizu radnog mjesta u Velikoj Gorici.
Stoga smo upitali odgovorne u Tibiji jesu li svjesni da ovakav oglas predstavlja diskriminaciju u uvjetima kada država snosi sve troškove novih radnika, osim putnih. Goranu Cvetojeviću, voditelju ambulantne rehabilitacije u Tibiji, ta je prednost sasvim logična.
„Ne znam znate li, ali HZZ više ne plaća prijevoz radnika na posao u sklopu stručnog usavršavanja već je ta obaveza sada prebačena za poslodavce. Kako trošak prijevoza na posao varira od grada do grada, naravno da je interes poslodavca da ima što manje troškove“, objašnjava Cvetojević razumnu poduzetničku logiku, dodajući da prednost ne znači ujedno i uvjet za zapošljavanje i da blizina stanovanja ne znači da će kandidat ili kandidatkinja biti primljen ili primljena.
Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava kažu da je isticanje takve prednosti nedopustivo, pa ju je HZZ u međuvremenu uklonio iz oglasa.
„Poslodavci ne mogu objavljivati oglase u kojima ističu prednost određene skupine osoba odnosno oglase koje diskriminiraju druge osobe poput mjesta stanovanja, izbjegavanja troškova prijevoza ili radnog iskustva više od propisanog za pojedinu mjeru aktivne politike zapošljavanja uključujući i SOR“, ističu iz Ministarstva.
HZZ kaže da im ovakvi nedopušteni oglasi prolaze zbog uvođenja nove tehnologije za objavu oglasa. „Nažalost, zbog niza objektivnih okolnosti koje uključuju i nedavno uvođenje novog aplikativnog modula mjera aktivne politike zapošljavanja, sporni oglasi povremeno greškom budu objavljeni te se nakon uočene pogreške redovito povlače iz objave“, dodaju u HZZ-u, što su učinili i u slučaju Tibije.
Daleko od toga da je Tibia jedina tvrtka koja želi maksimalno iskoristiti mjeru rada bez zasnivanja radnog odnosa, njihova je pogreška da su to objavili javno jer nitko ne može jamčiti da prednost blizine stanovanja i dalje nije jedan od glavnih uvjeta većine poslodavaca. Na društvenoj mreži Facebook osnovala se grupa „Mladi radnici i radnice“, na kojoj redovito objavljuju sporne oglase.
Tvrtka Crni mačak iz istarskog Novigrada vjerojatno je otišla najdalje pa je bez ustezanja objavila oglas za dva radna mjesta kuharice ili kuhara bez zasnivanja radnog odnosa, od kojih traži četiri godine radnog iskustva, iako je mjera zamišljena za one bez iskustva.
Ministarstvo objašnjava da je mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa usmjerena prema osobama do navršenih 30 godina sa stečenim zvanjima po programima srednjoškolskog i visokog obrazovanja, koje su prijavljene u evidenciju nezaposlenih najmanje 30 dana i nemaju više od 12 mjeseci iskustva u zvanju za koje su završile školovanje. Država radnicama i radnicama isplaćuje obvezne mirovinske i zdravstvene doprinose, mjesečnu plaću od 2.600 kuna, trošak polaganja majstorskog ispita, trošak obrazovanja od sedam tisuća kuna, a sve što pada na poslodavčeva leđa je trošak prijevoza. Čini se da im je i to previše.
Sindikati su, s druge strane, protiv ove mjere jer je smatraju pogubnom budući da je SOR mladima postala jedinom ulaznicom na tržište rada. Mjera je uvedena 2010. godine, a bivša vlada Zorana Milanovića ju je 2012. proširila i na privatni sektor.
Današnja HDZ-ova vlada ju je proširila na sva zanimanja, zbog čega su sindikati prosvjedovali. Za razliku od klasičnog pripravništva, koje je zbog SOR-a posve iščezlo, ovdje nije riječ o radnom odnosu već o osposobljavanju i to nakon završenog školovanja, i svi su izjednačeni na naknadi u visini minimalne plaće. Stoga nemaju plaću koja iznosi 70 posto od plaće za radno mjesto, kako inače važi za pripravnike. Riječ je o besplatnoj radnoj snazi za poslodavce, što, među ostalim, za posljedicu ima niske plaće. Savez samostalnih sindikata Hrvatske zalaže se za uvođenje prakse tokom školovanja, uređenje mentorskog sustava uz uspostavu standarda kvalitete te za klasično plaćeno pripravništvo.
Za očekivati je da će ovakvih spornih oglasa za SOR biti sve više, a iz Ministarstva poručuju da se „svako odstupanje od zakonskih propisa u području zapošljavanja te postavljenih kriterija mjere, sankcionira ili poništavanjem oglasa za odabir osoba ili negativnom ocjenom zahtjeva za dodjelu sredstava“. Bit će stoga zanimljivo u narednim mjesecima vidjeti statistiku odbijenih poslodavaca.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu