Skoči na glavni sadržaj

Pokret otoka traži povlačenje prijedloga Zakona o koncesijama i novu javnu raspravu

pokret-otoka-trazi-povlacenje-prijedloga-zakona-o-koncesijama-i-novu-javnu-raspravu-5777-7232.jpg

Zahtjeva je potpisalo 60 predstavnika otočkih vlasti i političkih stranaka, nevladinih organizacija, tvrtki, javnih ustanova te pojedinaca s hrvatskih otoka, ali i iz Splita, Dubrovnika i Zagreba
Foto: www.nasiskolji.hr

Uoči današnje saborske rasprave, inicijativa Pokret otoka uputila je zahtjev svim klubovima zastupnika u Saboru u kojem traži povlačenje iz procedure Konačnog prijedloga Zakona o koncesijama te da se Zakon vrati u javnu raspravu.

Inicijativa koja okuplja otočane i prijatelje tridesetak jadranskih otoka traži da se iz Zakona o koncesijama izuzme pomorsko dobro kao područje od iznimne strateške važnosti za RH i njezine građane te da se to područje regulira Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama.

Pokret otpora upozorava da se nekome „očito izuzetno žuri“ donijeti ovaj Zakon i to upravo dok na otocima kreće turistička sezona kada se malo otočana može fokusirati i uključiti u proces koji će uskoro utjecati na njihovu egizstenciju na otoku, ali i duž cijele obale.

Problem je, kažu, i što izmjene Zakona o koncesijama nije samo izmjena tog pripisa nego i svih ostalih posebnih zakona, što je sasvim dovoljan razlog da ga se makne iz procedure jer utječe na previše toga bez uključene javnosti.

„Ovim se Zakonom otvaraju vrata manipulaciji i zlouporabi samih koncesija (naročito u slučaju pomorskog dobra) bez jasnih pravila upravljanja i strategije daljnjeg razvoja. Omogućava se da koncesiju dobije te provodi subjekt upitne ekonomske moći i stabilnosti“, stoji, među ostalim, u priopćenju Pokreta otoka.

Inicijativa naglašava da već svjedočimo štetnim posljedicama  olakog davanja koncesija na pomorskom dobru i nedostatnom nadzoru, što je štetno ne samo za lokalne zajednice i stanovništvo koje živi i radi na cijelom obalnom pojasu i otocima, nego ima dalekosežne posljedice na kulturnu i prirodnu baštinu te na održivost resursa koji se koncesioniraju.

Zahtjeva je potpisalo 60 predstavnika otočkih vlasti i političkih stranaka, nevladinih organizacija, tvrtki, javnih ustanova te pojedinaca s hrvatskih otoka, ali i iz Splita, Dubrovnika i Zagreba.