Slovenski sudac izgubio podršku za Odbor UN-a za ljudska prava zbog negiranja prava žena

Zbog  objave na Facebooku  da je prošlog mjeseca preminula francuska pravnica i političarka Simone Veil,  koja se kao francuska ministrica zdravlja izborila 1975. za legalizaciju abortusa, "najveći ubojica svih vremena" slovenska je vlada povukla potporu kandidaturi Boštjana Zupančiča, dugogodišnjeg suca Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, za člana Odbora UN-a za ljudska prava.

Ministar vanjskih poslova Karl Erjavec kazao je da se vlada na to odlučila zbog Zupančičeva  "neprimjerenog" stajališta o pravu žena na pobačaj jer je to pravo u Sloveniji "ustavna kategorija". Slovenija će umjesto Zupančičeve podržati kandidaturu profesorice na Pravnom fakultetu u Ljubljani Vasilike Sancin koja se također javila na natječaj za članove u odboru za ljudska prava UN-a, objavila je vlada.

Sudac Zupančič je za RTV Sloveniju izjavio da razumije odluku vlade kao njezino političko stajalište, makar je njegovu kandidaturu do sada već podržalo 11 država.

Simone Veil je umrla prošlog mjeseca u 89. godini života. Njezin život simbolizirala su tri najvažnija elementa 20. stoljeća: kao Židovka preživjela je nacistički logor smrti, strastveno se borila za prava žena te se iznimno zalagala za europsku izgradnju i francusko-njemačko pomirenje. Bila je kao aktvistica i političarka svojevrsni simbol borbe za žensku emancipaciju. U Francuskoj se izborila za pravo žena na kontracepciju, a kad je bila ministrica zdravlja u  vladi nekadašnjeg predsjednika Giscarda d'Estaigna u Francuskoj je 1975. legaliziran pobačaj. Jedno je vrijeme Simone Veil bila članica i predsjednica Europskog parlamenta.

Na inicijativu predsjednika Macrona pokopana  je u Pantheonu, gdje počivaju francuski velikani.

I ranije prozivan za seksizam

Boštjan Zupančić i ranije je u slovenskoj javnosti izazivao kontraverze. Prozivan je za propagiranje otvorenog seksizma zbog njegovog tumačenja da je za tegobe suvremenog svijeta, poput financijske krize i pada moralnih normi, kriva 'feminizacija' muškog roda. Zamjeren mu je omalovažavajući odnos prema ženama, suprotno znansvenim postulatima.

U svojoj teoriji navodnoj »feminizaciji« muškaraca s negativnim utjecajem na razvoj društva. Zupančič je ustvrdio da se radi o pojavi nastaloj pod utjecajem genetskih promjena uslijed onečišćenja okoliša, ali i zbog sve većeg utjecaja majki na mušku djecu, čime nastaju generacije »maminih sinova« koji su navodno skloniji »sociopatskom« ponašanju i nisu sposobni za »normativnu integraciju«, odnosno prihvaćanje standardnih moralnih normi.

Dok je bio sudac Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, Zupančić je upamćen i po tome što je 2012. godine dao izdvojeno mišljenje u slučaju presude u korist štediša Ljubljanske banke iz BiH. Nije se složio s presudom u korist građana, ustvrdivši da je odluka „pogrešan signal u pogrešno vrijeme“.

Zupančič je u svom mišljenju naveo da će presuda u korist BiH štediša, iako tada još nije bila pravomoćna, dati "politički dojam" o tome tko je u sporu Hrvatske i Slovenije oko štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj u pravu, zbog čega Hrvatska možda neće konstruktivno sudjelovati u rješavanju tog pitanja.

Uz to, Zupančič je naveo da je riječ o kompleksnom pitanju koji se ne može riješiti presudom u sporu privatnih osoba i države nego samo pregovorima u kontekstu budućeg dogovora o sukcesiji.