Istraživači navode da se se opažanja kitova u Jadranskom moru bilježe gotovo svake godine, ulgavnom krajem proljeća i ljeti, posebno oko Palagruže i Jabučke kotline Foto: Plavi svijet
Institut za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet priopćio je da su u nedjelju opažena dva velika kita, procjenjene dužine 17 i 18 metara, 3NM zapadno od uvale Malog Lošinja. Istraživači su s njima proveli nešto više od dva sata.
Po njihovoj procjeni, riječ je o dvije odrasle jedinke, u dobroj su formi, na koži nije bilo većeg broja parazitskih rakova.
Životinje su putovale prema jugu prosječnom brzinom 3-4 čvora, na površini su se pojavljivali svakih 10-15 minuta, uz površinu su bili svega minutu prije slijedećeg zarona.
Tijekom opažanja istraživači su prikupili podatke o ponašanju, fotografije za foto-identifikaciju te uzorke oljuštene kože za genetsku analizu, navodi se u priopćenju.
Iz Plavog svijeta objašnjavaju da je veliki kit, Balaenoptera physalus, druga je po veličini životinja na Zemlji. Oceanski primjerci mogu imati i do 27 metara dužine, no njihova prosječna veličina u Sredozemnom moru nešto je manja, uglavnom je oko 20-23 metara. Životinje su uglavnom sivo-smeđe s gornje strane tijela te svijetle do bijele po trbuhu i donjem dijelu tijela.
Prema dostupnim podacima, veliki kitovi mogu doživjeti i preko 100 godina. Vrsta je kozmopolitska i obitava u gotovo svim morima i oceanima svijeta, pa tako i u Sredozemnom moru.
U Sredozemnom moru veliki kitovi obitavaju uglavnom u zapadnom i središnjem dijelu, dok je pojavljivanje u istočnom dijelu relativno rijetko.
Sredozemni veliki kitovi ugrožena su populacija, upozoravaju iz Plavog svijeta.
Procjenjuje se da ih je trenutno svega nekoliko tisuća, a populacija ima trend opadanja brojnosti i to uglavnom zbog ljudske aktivnosti.
Opasnost za kitove su sudari s velikim brodovima, buka niske frekvencije koju proizvode trgovački brodovi, zaplitanje u ribarske alate te negativni utjecaj onečišćenja, posebice spojeva koji uzrokuju smanjenu reprodukciju, objašnjavaju istraživači.
Jedan od kitova, zapaženih kraj Lošinja, imao je ožiljke koji upućuju na sudar s velikim plivolom, vjerojatno propelerom broda koji je naletio na kita.
Istraživači Instituta Plavi svijet navode da Jadransko more nije područje u kojem se ova vrsta kitova pojavljuje u većem broju, ali da se opažanja pojedinih jedinki bilježe se gotovo svake godine, ulgavnom krajem proljeća i ljeti, posebno oko Palagruže i Jabučke kotline.
Istraživači naglašavaju da su kitovi miroljubivi i za ljude potpuno bezopasni u slučaju da im se ne približavamo, da ih ne uznemiravamo i ne proganjamo.
Svi kitovi u Hrvatskoj zakonom su zaštićeni te je zabranjeno njihovo proganjanje, maltretiranje i uznemiravanje.
„Ako opazite kitove ili druge velike sisavce, ne približavajte se i ne pokušavajte ih „izvesti" proganjajući ih, stvarajući buku motorima i slično. Takvo ponašanje životinje će uplašiti, a gubitak kontrole u trenucima panike može uzrokovati nasukavanje“, stoji na kraju priopćenje Plavog svijeta.
Istraživači pozivaju građane da im u slučaju da opaze kitove jave svoja opažanja, pošalju svoje fotografije i video snimke, jer će im tako pomoći u prikupljanju podatke potrebnih za razumijevanje njihovog života u Jadranskom moru.