Zbog tradicionalnih patrijarhalnih stavova žene s invaliditetom teško se odlučuju prijaviti obiteljsko nasilje, tako da su razmjeri tog nasilja još uvijek "siva zona" Foto: HINA/Lana SLIVAR DOMINIĆ
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak upozorila je u srijedu, uoči Međunarodnog dana žena, na nepovoljan položaj žena s invaliditetom u obrazovanju i zapošljavanju, te njihovu izloženost nasilju u obitelji, koje često prešućuju zbog ovisnosti o napadaču.
Zbog tradicionalnih patrijarhalnih stavova žene s invaliditetom teško se odlučuju prijaviti obiteljsko nasilje, tako da su razmjeri tog nasilja još uvijek "siva zona", istaknula je Slonjšak na okruglom stolu održanom u sklopu kampanje "I dalje aktivne i uključene" koji je okupio velik broj članica udruga žena s invaliditetom, predstavnike ministarstava, policije, socijalne skrbi te domova za starije i nemoćne.
Jedini dostupni podaci su iz Registra osoba s invaliditetom, po kojima je ukupno 60 žena s invaliditetom u 2017. godini pretrpjelo neki oblik obiteljskog nasilja, no pretpostavlja se da je njihov broj daleko veći, upozorila je pravobraniteljica.
Njezin zamjenik Darijo Jurišić pokušao je objasniti razloge tih "sivih brojki", istaknuvši kako su nasilnici najčešće muškarci o kojima su žene ovisne, financijski, u brizi i njezi. Žene često ne znaju prepoznati nasilje kojemu su izložene ili ne znaju kome bi se mogle obratiti, rekao je Jurišić te dodao kako su u Uredu pravobraniteljice najviše prijava zaprimili za psihičko nasilje nad ženama s invaliditetom.
Da se najviše prijavljuje psihičko i verbalno nasilje potvrdila je i Štefica Roginić, voditeljica SOS telefona za žene s invaliditetom žrtve nasilja. Po učestalosti slijedi financijsko, tjelesno i seksualno nasilje, a raspon počinitelja vrlo je širok - od bračnih i izvanbračnih partnera, do roditelja, djece, pa čak i susjeda i nepoznatih osoba, rekla je Roginić te istaknula kako na SOS telefonu žrtve dobivaju ohrabrenje i upute za zaštitu svojih prava.
Marica Mirić iz Zajednice saveza osoba s invaliditetom upozorila je da bi i za žene s invaliditetom koje su žrtve nasilja bilo značajno da Hrvatska ratificira Istanbulsku konvenciju.
„Republika Hrvatska treba ratificira Istanbulsku konvenciju kako bi pružila sadržaj koji će ženama s invaliditetom omogućiti da napuste svoje domove ako ne mogu živjeti s nasilnikom, pa da privremeno žive u sigurnim kućama. Svakako im treba pomoći i pružiti im punu podršku u zajednici“, rekla je medijima Marica Mirić.
Još nije donesen novi Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji
Na skupu je predstavljen i novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, po kojemu se kao nasilje u obitelji tretira i "zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje".
Iako su zakonom predviđene kazne za počinitelje do nekoliko tisuća kuna, odnosno 90 dana zatvora, sudska praksa pokazuje da se nasilje u obitelji često smatra beznačajnim djelom, pa se novčana kazna ublažava do 100 kuna, a zatvorska kazna do tri dana, rekla je sutkinja Visokog prekršajnog suda Branka Žigante Živković.
Upozorila je i da još nije donesen novi Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji koji bi trebao biti "moćan instrument za pomoć žrtvama".
Povodom Međunarodnog dana žena 8. ožujka, okrugli stol i radionicu organizirali su Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske i Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u suradnji sa SOIH - Mrežom žena s invaliditetom. Žene s invaliditetom starije životne dobi, kroz osobna iskustva, upozorile su na skupu na teškoće i vrste nasilja s kojima se svakodnevno susreću, bez obzira žive li u urbanim ili ruralnim sredinama.