Na više od 200 stranica izvještaja stoji da su sadašnji i bivši zastupnici Parlamentarne skupštine Vijeća Europe voljeli primati gotov novac, veće količine vrhunskog kavijara i odsjedanja u luksuznim hotelima Foto: Vijeće Europe
Konačno je i javno priznato ono što se ionako već znalo – dio zastupnika u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe uzimalo je mito azerbajdžanskih vlasti. Već neko vrijeme je jasno zašto je Vijeće Europe relativno blagonaklono gledalo na teška kršenja ljudskih prava u toj autoritarno vođenoj zemlji bogatom naftom i plinom, a svoje konačno mišljenje dalo je i nezavisno istražno tijelo sastavljeno od bivših sudaca Europskog suda za ljudska prava Nicolasa Bratza, Elisabete Fure i Jean-Louis Bruguierea. Na više od 200 stranica izvještaja stoji da su sadašnji i bivši zastupnici voljeli primati gotov novac, veće količine vrhunskog kavijara i odsjedanja u luksuznim hotelima na račun vlade u Bakuu.
Spominje se i ponašanje hrvatskih predstavnika u Vijeću Europe. Tako se u izvještaju navodi da je član tajništva Parlamentarne skupštine Vijeća Europe dao primjer neimenovane hrvatske zastupnice u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe koja je navodno rekla da je o nekim pitanjima glasala u korist Azerbajdžana jer joj je zemlja trebala naftu i plin. „Štoviše, ako bi glasala protiv, vlasti će pozvati hrvatskog veleposlanika u Azerbajdžanu i on će onda morati dati objašnjenja“, navodno je kazala opisujući strah hrvatskih vlasti da se ne zamjeri vladi u Bakuu.
Azerbajdžanski vladar Ilham Alijev bio je 2016. godine u dvodnevnom službenom posjetu Hrvatskoj, a predstavnici Kuće ljudskih prava Centra za mirovne studije upozorili su, prosvjedujući ispred hotela Esplanada u Zagrebu gdje je Ilijev odsjeo, na teška kršenja ljudskih prava u Azerbajdžanu, posebice novinara, aktivista i političkih oponenata. Brzo su dobili i odgovor tadašnjeg premijera Zorana Milanovića koji ih je nazvao licemjerima, pa je upotrijebio floskulu koja se danas često koristi u medijskom prostoru, poručivši im da se dio zarade od poslova koje Hrvatska razvija s Azerbajdžanom uplaćuje u proračun iz kojega se financiraju aktivnosti tih istih nevladinih udruga.
Glavna uloga u koruptivnoj mreži U Vijeću Europe pripala je njemačkom političaru Eduardu Lintneru, članu bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU). U izvještaju se navodi da je Lintner između 2012. I 2014. Iz Bakua primio ukupno 820 tisuća eura mita, i to posredstvom tri fantomske tvrtke registrirane u Velikoj Britaniji.
A što reći o njegovoj kolegici Karin Strenz iz sestrinske stranke Kršćansko – demokratske koalicije (CDU), koja kao promatračica izbora u parlamentarnih izbora u Azejrbajdžanu nije vidjela nikakvih sumnjivih stvari. Dok je bila članica Parlamentarne skupštine zaboravila je spomenuti da je radila i za tvrtku „Line M-Trading“ koja je lobirala za interese azerbajdžanskih vlastodržaca u Europi.
Sve je krenulo od bivšeg talijanskog predstavnika Luce Volontea protiv protiv kojeg je milansko tužiteljstvo još 2016. godine pokrenulo istragu zbog korupcije i pranja novca, što je i pokrenulo čitavu istragu oko primanja mita u Vijeću Europe.
Amnesty International redovito izvještava o zatvaranjima i mučenjima opozicijskih političara i novinara u Azerbajdžanu.
Državom već više od dvadeset godina vlada vlada obitelj Alijev. Bivši lokalni šef sovjetske obavještajne službe KGB-a Gejdar Alijev predsjedavao joj je od 1993. do 2003. godine da bi vlast, nakon što je obolio, a ubrzo potom i umro, preuzeo njegov sin Ilham koji je nastavio vladati teškom rukom.