Zakon, međutim, ne obuhvaća HRT, dječje vrtiće, osnovne i srednje škole i učeničke domove Foto: Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić", Karlovac
Saborski zastupnici u petak su u kratkoj raspravi u prvom čitanju podržali prijedlog zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora kojim bi se trebao osigurati lakši pristup digitalnim javnim uslugama i informacijama osobama s invaliditetom, prije svega slijepim i slabovidnim osobama, kao i onima starije životne dobi.
"Donošenjem zakona osigurava se lakši pristup javnim uslugama i informacijama svim korisnicima, s posebnim naglaskom na osobe s invaliditetom i starije osobe. Njime će se pomoći u svakodnevnom životu i uživanju njihovih prava, pružiti široki spektar informacija i osigurati veću uključenost ranjivih skupina u digitalno društvo", poručio je Bernard Gršić iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.
Prilagođavanje mrežnih stranica i pokretnih uređaja znači, među ostalim, da uz slike mora biti tekst koji ih opisuje ili da se mrežne stranice mogu pregledavati bez upotrebe miša što olakšava pristup za neke osobe s invaliditetom.
Predloženim se osigurava provedba europske direktive iz 2016. te propisuju zahtjevi u pogledu pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora. Obveznici primjene zakona su tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a nadzor nad provedbom zakona je u nadležnosti Povjerenika za informiranje u čijem bi se uredu zbog toga zaposlila jedna osoba.
Zakon, međutim, ne obuhvaća HRT, dječje vrtiće, osnovne i srednje škole i učeničke domove, a nema ni obaveze da se na mrežnim stranicama prilagodi objava dokumenata „koji nisu primarno namijenjeni za objavu na internetu“ poput dokumenata u pdf, word ili doc formatu.
„Kad ovaj zakon zaživi imat ćemo puno više mrežnih stranica i programskog sadržaja dostupnih svim korisnicima, prije svega, slijepim, slabovidnim i starijim osobama. Dobro je i to što se time podiže svijest kod aktera u javnoj upravi”, rekao je HDZ-ov Miro Totgergeli.
Za HDZ-ov Ljubicu Lukačić pohvalno je to što u savjetovanje uključena i krovna organizacija osoba s invaliditetom.
Darko Parić (SDP) ustvrdio je kako zakon predviđa nadzor i propisuje prekršajne odredbe što, na žalost, nije slučaj u prilagodbi zgrada i nogostupa osobama s invaliditetom.
"SDP, uključujući sve njegove frakcije i grupe, će podržati ovaj zakon", poručio je.
HDZ-ova Irena Petrijevčanin Vuksanović hvalila je zakonodavni iskorak napomenuvši kako do sada nacionalno zakonodavstvo nije imalo obvezu internetske stranice javne uprave učiniti dostupnim za osobe s invaliditetom već je sve bilo prepušteno nečijoj empatiji.
Zakon bi, sukladno Direktivi, trebao stupiti na snagu 23. rujna 2019.
Prema podacima iz ožujka 2017. u Hrvatskoj živi 511.850 osoba s invaliditetom (11,9 posto stanovnika), od čega je njih 243.000 u radno aktivnoj dobi. Od ukupnog broja osoba s invaliditetom, 17.377 ima oštećenje vida, slijepih je 3.326, njih 13.461 ima oštećenje sluha, 2.861 je gluha osoba, s povredama lokomotornog sustava je 151.000 građana, s intelektualnim teškoćama 24.669, a s višestrukim oštećenjima 151.517. Procjenjuje se i da oko 10 posto stanovnika u Hrvatskoj ima disleksiju.