Foto: Nikola Šolić/HND
Hrvatsko novinarsko društvo ponovo se nalazi pod ovrhom, koju je pokrenula Stečajna masa iza tvrtke U.T.T. Europa 92 ne bi li u zadnji trenutak pokušala protuzakonito doći do imovine HND-a, izvijestili su iz krovne novinarske organizacije.
U nastavku pročitajte HND-ovu kronologiju otimanja koji se temelji na krivotvorenim dokumentima, i koja može poslužiti kao studija slučaja kako se devedesetih godina dolazilo do skupih nekretnina:
"Ovrha se, naime, pokreće samo dva tjedna prije odluke o ponavljanju postupka koji je zatražio HND pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, a zbog u međuvremenu pronađenih krivotvorina na temelju kojih je presuda i donesena i sud obmanut. Dokaz za tu tvrdnju je i osuđujuća nepravomoćna presuda (kazneni nalog) u kaznenom postupku protiv Ante Matića, jednog od počinitelja krivotvorenja.
Hrvatsko novinarsko društvo dokazano je stoga žrtva pljačke koja se odvija posljednjih 25 godina, koja je kulminirala potkraj 2018. godine gubitkom naizgled „običnog“ parničnog spora.
Podsjetimo, 10. srpnja 1990. HND je sklopio ugovor o zakupu prostora u prizemlju zgrade Novinarskog doma s trojicom povratnika iz Njemačke – Antom Matićem, Antom Tabakom i Antom Ercegovićem, odnosno, njihovom tvrtkom U.T.T. Europa 92. Trojac je tadašnjem vodstvu HND-a prezentirao plan preuređenja prostora u prizemlju u atraktivni ugostiteljski objekt. Međutim, radovi u zakupljenom prostoru nisu izvršeni i preuređenje je stalo u početnoj fazi, kao i plaćanje zakupnine za predmetni poslovni prostor.
HND je 1993. godine zbog nagomilanih neplaćenih zakupnina otkazao ugovor o zakupu tvrtki U.T.T. Europa 92 i sudskim putem ishodio njezinu deložaciju.
Ta je tvrtka, međutim, iste godine pokrenula parnični postupak protiv HND-a potražujući naknadu štete na ime tobožnjih investicija u zakupljeni prostor u Novinarskom domu. Sudski postupak protiv HND-a vodila je tvrtka UTT Europa 92 do njezina stečaja 2005. godine, nakon čega je spor nastavila voditi Stečajna masa iza tvrtke UTT Europa 92.
HND je pravomoćno izgubio parnicu 5. lipnja 2018. te mu je presudom naloženo da Stečajnoj masi mora platiti iznos koji s kamatama premašuje vrtoglavih 2,5 milijuna kuna. Sud je priznao investiciju na temelju priloženih računa za navodna ulaganja UTT Europe 92 u prostor Novinarskog doma te vještačenja ovlaštenog sudskog vještaka, koji je pri izradi istog uzeo u obzir i krivotvorenu dokumentaciju.
Zanimljivo je da su jedini stečajni vjerovnici koji su u stečajnom postupku prijavili svoja potraživanja prema društvu U.T.T. Europa 92. njegovi osnivači: Ante Matić i Ante Tabak. Oni su u stečajnom postupku prijavili navodnu pozajmicu vlastitoj tvrtki, U.T.T. Europa 92 u iznosu od po 1.035.948,60 kuna svaki. Uz njih, potraživanje je prijavio i njihov odvjetnik koji je vodio parnični postupak Nikola Bartolić, a koji danas zastupa Stečajnu masu iza UTT Europa 92. Trgovački sud priznao je spomenuta potraživanja nekoliko mjeseci nakon što je stečajni postupak završen, a tvrtka brisana iz sudskog registra (brisana je 30.3.2005.) te su na temelju tog rješenja osnivači tvrtke postali jedini vjerovnici stečajne mase iza njihove tvrtke. Za razliku od toga, Trgovački sud nije priznao također zakašnjelu prijavu potraživanja HND-a, koji je u stečajnu masu želio prijaviti neplaćene zakupnine i izgubljenu dobit.
Stečajnu masu čini isključivo potraživanje utuženo u parnici protiv HND-a. Zanimljivo, ono je po svojoj visini podudarno potraživanjima koja su Matić i Tabak prijavili u stečaj pravdajući ih navodnim pozajmicama vlastitoj tvrtki.
Nakon dobitka spora, Stečajna masa koju zastupa stečajna upraviteljica Mirjana Zuzija, pokrenula je ovrhu nad HND-om. Stečajna masa najprije se pokušala namiriti ovrhom predloženom na cijeloj zgradi Novinarskog doma, tj. na svim njezinim dijelovima koji su u vlasništvu HND-a, a čija vrijednost čak 20 puta premašuje vrijednost tražbine iz sudskog spora. Sud je prihvatio takav ovršni prijedlog Stečajne mase i odredio ovrhu. HND je, za sada još uvijek nepravomoćno, uspio ishoditi ograničenje ovrhe na manji dio zgrade.
Nakon određivanja ovrhe, HND je došao do dokaza da su jedan od računa na kojima se temeljila presuda, kao i arhitektonski projekt prema kojem je „provedena“ tobožnja investicija - krivotvoreni. To otkriće dovodi u sumnju vjerodostojnost svih ostalih računa i dokumenata priloženih sudu u parničnom postupku te vodi zaključku da je na djelu kriminalni pokušaj otimanja HND-ove imovine.
HND je odmah po saznanju za krivotvorine podnio kaznenu prijavu DORH-u, koji je 28. lipnja 2019. godine podigao optužnicu protiv osnivača tvrtke i vjerovnika Stečajne mase Ante Matića zbog davanja lažnog iskaza na sudu. Optužnica zbog krivotvorenja nije mogla biti podignuta zbog zastare kaznenog progona. Nepravomoćna presuda (kazneni nalog) protiv Ante Matića za davanje lažnog iskaza donesena je 21. kolovoza 2019.
HND je na nove činjenice podnescima upozorio sudove na kojima se vode postupci vezani uz ovaj predmet (Općinski građanski sud u Zagrebu pred kojim je HND zatražio ponavljanje parničnog postupka, a pred kojim sudom se povodom prijedloga Stečajne mase ujedno vodi i ovršni postupak protiv HND-a, Vrhovni sud pred kojim je HND zatražio reviziju postupka).
Međutim, odmah nakon podizanja optužnice, Stečajna masa krenula je u drugi pokušaj naplate nad HND-om, ovaj put podnošenjem Fini zahtjeva za izravnu naplatu potraživanja s računa HND-a. Pokušaj otimačine tada je propao – zbog nepodudarnosti podataka podnositelja zahtjeva za izravnu naplatu s podacima navedenim u pravomoćnoj presudi. No i ovo tek nakon što je HND ukazao na taj propust, dok je Fini pogreška – promakla. Fina je, naime, na inicijativu HND-a obavila provjeru OIB-a Stečajne mase navedenog u presudi, nakon čega je utvrdila da taj OIB ne pripada Stečajnoj masi iza tvrtke UTT Europa 92 (da ne postoji ni u Sudskom registru) te da se ovrha nad računom HND-a s takvom ovršnom ispravom ne može provesti.
Ovrhovoditelj je potom poduzeo daljnje radnje na štetu HND-a – ponovo je pokrenuta ovrha nad novčanim sredstvima HND-a, i to samo dva tjedna prije nego što će Općinski građanski sud u Zagrebu donijeti odluku o ponavljanju postupka. Riječ, dakle, o još jednom pokušaju naplate tražbine iz presude koja je izravna posljedica kaznenih djela osnivača/vlasnika ovrhovoditelja".