Foto: HINA/ Dario GRZELJ/
Hrvatski jezik je, svi će vam to reći, jako težak i kao takav nerazumljiv mnogima, čak i u Hrvatskoj. Posebice oni iz mlađih generacija sve se teže u njemu snalaze, pa često posežu za svima razumljivim (navodno) engleskim jezikom kako bi izrekli ono što im je na umu. Problem, međutim, nastane kad – upravo zbog nedovoljnog poznavanja hrvatskog jezika – ni taj pokušaj na engleskom ne bude baš najbolje pogođen.
Takav je slučaj i s nazivom koalicije – Restart – koju su SDP i partneri izabrali za predstojeće parlamentarne izbore. Nije baš ni uputno ni pametno upuštati se u lamentiranje oko toga što je netko mislio ili namjeravao kad je nešto rekao ili napravio, ali čini se da „restart” baš i nije izraz koji se podudara s onim što Davor B. i društvo najavljuju da će napraviti u slučaju da na izborima u srpnju osvoje vlast. Osim, dakako, ako ne namjeravaju napraviti ništa ili barem ništa nova jer „restart” je engleski izraz koji se najčešće koristi u računarstvu i znači isključiti i ponovno uključiti ili pokrenuti računalo (router, modem, pametni telefon, tablet), pri čemu se ništa bitno ne mijenja. I dalje imamo sve one programe, aplikacije, viruse i ostale probleme koji su i izazvali „zamrzavanje” našeg uređaja prije negoli smo ga morali ponovno pokrenuti, tj. restartati. Ali to danas zna svako dijete.
No, ne postoji drugi ni bolji način da se objasni značenje te riječi koja se u posljednje vrijeme često koristi i u politici i ne samo u politici. Iskoristila ga je, eto, i Hanza Media u svojem projektu kojem je cilj pokretanje Hrvatske nakon pandemije koronavirusa. Kritičari tog projekta, koji također nosi naziv Restart, čak su nas podsjetili i na to kako na računalu (i logu spomenutog projekta) izgleda simbol za „restart” – to je ona strelica koja se vrti u krug da bi na kraju završila tamo otkud je i krenula. Malo je vjerojatno da bi se netko toliko trudio oko naziva kampanje kojim sugerira da će sebe i nas vratiti tamo gdje jesmo i gdje nam se ne sviđa biti. Ako je, pak, riječ o lapsusu, onda je on postao učestao poput onoga da „stvari treba okrenuti za 360 stupnjeva”. Što, naravno, znači nastaviti istim smjerom.
Da u Bernardićevoj koaliciji bolje barataju hrvatskim i engleskim jezikom – a pogotovo punim značenjem neke riječi ili izraza – ili da je u toj koaliciji više pameti i hrabrosti, tada bi ju nazvali „Reset” jer upravo je to ono što Hrvatskoj nasušno treba i što je djelomice i sadržano u proklamiranim ciljevima „Restart koalicije”. Naročito kada se spominje smanjivanje broja općina, gradova i ministarstava ili donošenje zakona o podrijetlu imovine.
Jer, vratimo se ponovno računarstvu, „resetiranje u osnovi znači brisanje i ponovno instaliranje sustava jer jedini pravi način da se reset dogodi jest ako se programi i sve ono što se trenutno nalazi na uređaju u cijelosti obriše. Zato ćemo, recimo, kada nam se dogodi neka velika greška ili problemi koje na drugi način ne možemo riješiti kod svojih pametnih telefona posegnuti za resetiranjem na tvorničke postavke” (citat: Portal pcchip.hr).
Rekosmo već, da bi netko svoju koaliciju za izbore nazvao „Reset koalicija” i već samim tim nazivom zagovarao ne „ponovno pokretanje” nego „brisanje i ponovno instaliranje” Hrvatske trebala bi za to i određena doza hrabrosti, koju svih ovih desetljeća kod lijeve opcije u Hrvatskoj nismo vidjeli. Ako je netko tijekom rasprave o imenu koalicije SDP-a i partnera i spomenuo riječ „reset”, vjerojatno je na tom kružoku uslijedila tirada o oportunosti takvog imena u aktualnom hrvatskom trenutku, pa je izabran puno bezopasniji i učestaliji naziv „Restart”.
Istina, kada govorimo o eventualnom resetu odnosno vraćanju Hrvatske na tvorničke postavke tu situacija nije nimalo jednostavna. Bi li taj reset podrazumijevao vraćanje Hrvatske u 1945. ili 1991. godinu? Možda u 1995. ili 1998.? Valjda ne u 1941.? Koje su to, zapravo, tvorničke postavke Republike Hrvatske i koja je ta nulta pozicija (godina) na koju bi trebalo instalirati nove programe, aplikacije, vatrozide i antivirusnu zaštitu? Imamo mi li mi uopće programere sposobne za takvo što?
Nije lako, priznat ćete. Puno lakše je napraviti „restart” ili „zaokret za 360 stupnjeva”. Na to smo već navikli, a i manje boli...
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2020. godinu