Farsa u Saboru u režiji bračnog para Raspudić

Rasprava o prijedlogu Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, koji je za novu pučku pravobraniteljicu predložio dvije kandidatkinje - dosadašnju zamjenicu pučke pravobraniteljice Tenu Šimonović Einwalter te odvjetnicu i sutkinju Sandru Hančić - pretvorio se u farsu u režiji bračnog para Raspudić – Marije Selak i Nina – uz zdušnu pomoć njihova stranačkog sudruga iz Mosta Mire Bulja.  

Kako bi oblatili dosadašnju pravobraniteljicu Loru Vidović, njih je troje u kasnim večernjim satima u srijedu u Saboru odigralo igrokaz pred tek nekoliko zastupnica i zastupnika s jedinim ciljem: oblatiti sve dobro što je Vidović napravila od 2013. do 2020. godine. Buljem ojačani bračni par optuživao je Loru Vidović da je u osmogodišnjem mandatu bezrazložno prozivala hrvatsku policiju, da je bila na strani migranata, a ne države, da je "parapolitičarka" koja je radila protiv interesa Hrvatske, da je smišljeno falsificirala kršenje ljudskih prava, da je blatila Hrvatsku, da je stala na stranu nacionalnih manjina kontra hrvatske većine, da je podlegla medijskom senzacionalizmu, da diskriminira Hrvate i da se – ovo je možda najbolje – opsesivno bavila ustaškim pozdravom "Za dom spremni".

Umjesto da se razgovara o dvjema kandidatkinjama koje je predložio Odbor, rasprava se tako prometnula u gaženje i vrijeđanje Lore Vidović kojem se suprotstavilo tek nekoliko zastupnica i zastupnika koji svakako nisu bili ojačani činjenicom da izvješća pučke pravobraniteljice za 2018., 2019. i 2020. godinu uopće nisu raspravljena u Saboru. Zašto su bačena u ladice, trebala je odgovoriti vladajuća većina, ali sumnja opozicije – barem onog njezina liberalnog dijela - da je u njima previše škakljivih pitanja i jasnih preporuka koje država i ne pomišlja ispuniti pa je najbolje na njih zaboraviti, vjerojatan je odgovor i na to pitanje.

Kako je tekla dvosatna rasprava, pokušali smo sažeti, koliko je to uopće moguće.

Najprije je Raspudić u ime Kluba Mosta prozvao Ured pučke pravobraniteljice zbog povećanja proračuna i rasta broja zaposlenih s 49, koliko ih je bilo 2018. godine na 53, koliko ih je sada.

Šćapi Ninovi

Pedeset tri šćapa. Lipa company. Holding za ljudska prava - rekao je cinično Raspudić, citirajući televizijsku seriju "Prosjaci i sinovi".

Založio se za objedinjavanje svih pravobraniteljstava koja bi, smatra Raspudić, jednako učinkovito radila i da imaju četvrtinu zaposlenih jer da je kompletan Ured pravobraniteljice Lore Vidović tijekom cijele godine "uspio" napraviti tek "brošuricu od dvjestotinjak stranica".

Pa je dalje, a sve s ciljem dodatnih smanjivanja prava i ovlasti, zatražio da se ubuduće pravobraniteljica bira na rok od pet godina, a ne osam, kako je sada određeno, i da se bira dvotrećinskom većinom kako bi se spriječilo da se izabrana ne bavi "parapolitikom, ideološkim dociranjem i promicanjem agendi za koje nema legitimitet". Onda je opet opleo po Lori Vidović da se nije bavila onim čime se trebala baviti, ali da je zato dolazila u konflikt s policijom, što je – po Raspudiću – izgleda težak krimen jer bi po njemu pravobraniteljica očito trebala biti u službi represivnog aparata, a ne građana.

Nabrajao je dalje kako se usudila čak i zaprijetiti da će o ponašanju policije prema migrantima obavijestiti međunarodne institucije, a ni to joj nije bilo dovoljno nego je još odabrala jasnu stranu na referendumu o braku 2013. godine. Također je bila i na strani nacionalnih manjina, zbog čega je Raspudić samo njemu poznatom logičkom operacijom zaključio da pravobraniteljica zapravo "brani puku pravo da sam kreira zakone u zemlji u kojoj živi". Sve mu to nije bilo dovoljno pa je izvješće Lore Vidović za 2020. godinu nazvao "sramotnim" jer da se ona "opsesivno bavi pozdravom 'Za dom spremni'".

O puče, puče

Nakon izlaganja zastupničkih klubova pokazala se sva otužna kreativnost ovog trojca. Bulj je kazao da on govori u ime puka, kad već Lora Vidović o tome šuti, a posebno je govorila – kaže Bulj – o HOS-u.

– To sam snažno čuo kad je govorila. Tu ideološku obojenost sam strašno puno puta čuo, a ne 53 šćapa. Matan i ekipa su imali 12 šćapa pa je to bila lipa company. Nama europarlamentarci sole pamet. Od nas hoće napraviti banana državu. Socijalna osjetljivost prema migrantima treba biti maksimalna, ali ovako ne – kazao je Bulj pa se javila Marija Selak Raspudić da ga pita po čemu on pamti rad pučke pravobraniteljice, onda je on opet rekao da je to spominjanje HOS-a, "časne postrojbe hrvatskih snaga koja se borila od Vukovara do Dubrovnika i utemeljila zajedno s policijom i vojskom hrvatsku državu".

Onda ga je Nino Raspudić pitao oko proračuna Ureda pa je Bulj rekao da se prava ljudi sve više krše, ali da se Lora Vidović bavi isključivo HOS-om, onda je dalje govorio o migrantima. Pa se govornice primila Marija Selak Raspudić, koja je kazala da je zbunjena jer da ne zna je li institucija pučke pravobraniteljice uopće postoji iako znamo da postoji "neka plava žena", ustvrdivši da tu ima "nešto i od osobnog interesa pučke pravobraniteljice" te je raspravu zaokružila tvrdnjom da je govor mržnje u Hrvatskoj "minoran", a da se zato uvode neke čudne sintagme gdje će svatko ubuduće moći biti proglašen podupirateljom govora mržnje.

Onda je Raspudić pitao da li cijela priča podsjeća na krađu za nogometni klub Juventus kad igra s Fiorentinom pa mu sudac pokloni dva penala, na što je Selak Raspudić kazala da pučka pravobraniteljica očito ima određene stavove, ne izjašnjavajući se o sudačkom tretmanu "stare dame" u talijanskom nogometu, onda se javio Bulj, koji je treći put rekao da je pravobraniteljica govorila isključivo o HOS-u, a Selak Raspudić ju je prozvala za medijski senzacionalizam. Potom se, već pogađate, govornice primio Raspudić, ponavljajući da je od 2008. godine udvostručen proračun Ureda pravobraniteljice, kao i da bi im priznao da dvoje pravnika u godinu dana napiše tih 200 stranica, ali da ih ima previše u toj "lipoj company". Onda je dalje opet po migrantima pa po novinarima, prozivanoj policiji i DORH-u, ovaj put istaknuvši da Lora Vidović diskriminira hrvatske građane, da su neke manjine privilegirane, da je na momente izvješće "ridikulozno", a to je jer je napisano da su na prosvjedu u Međimurju isticane antiromske poruke s fašističkim obilježjima te da su neki nosili proustaške crne košulje. "Pitat ću je kad dođe", posebno je nadahnut bio ovaj talijanolog, "koja je razlika između proustaške crne košulje i košulja Giorgija Armanija ili Johnnyja Casha".

Onda se javila Selak Raspudić kazavši da je Lora Vidović "rukopoložena od strane većine" pa je pitala Nina Raspudića, svog supruga, kako tumači činjenicu da on jedini u Saboru otvoreno kritički govori o instituciji pučke pravobraniteljice. Odgovorio joj je da je navikao da mu se govori o čemu smije ili ne smije govoriti, pa opet migranti, Romi i sve tako po redu kao što ste već pročitali više puta. Onda se Marija Selak osjetila prozvanom jer je Dalija Orešković u replici koristila izraze poput "oblatili", "skandalozni" i "ne razumijete" jer da ne posežu za argumentima, ali da govore puno o onome tko se njima služi i dalje sve isto, red po red, da je Lora Vidović partikularni politički akter, da ih veliku većinu treba otpustiti u Uredu. Onda Bulj prebrojava crne maske i košulje onih preostalih u tužnoj noći u Saboru, što Arsen Bauk (SDP) valjda više nije imao živaca slušati pa je objasnio da ima crnu masku kao modni detalj, ali kako bi da na njoj piše "ZDS" bila bi proustaška, da je veliko ušato u bila bi ustaška i da on osobno nema problema da mu objasni tu razliku, jer da bi i tako najradije imao žuto-crnu od košarkaškog kluba Split.

E na to je Marija Selak, rečena Raspudić, kazala da se osjeća kao da je u shizofrenoj situaciji i da će joj glava doslovno eksplodirati jer da je totalno zbunjena ima li ili nema te institucije, na što se javio – ma znate već – Nino Raspudić, već lagano prešavši u modne gurue, koji je Bauka podučio da kod Armanija za muške postoje samo tri boje: crna, to hoće reći proustaška, bijela i plava, jer da je to, kako je rekao, Armanijev "kromatski minimalizam". Onda su u priču uključeni i masoni, onda je Bauk, kako on to već zna, matematički objasnio kako stvar stoji, da bi već na samom kraju Bulj, stojeći u crnoj jakni na samom izlazu, opet krenuo o bojama i slobodama, zamjerivši Lori Vidović da se bavi temama koje dijele narod, pa se pokupio i otišao u noć. Još je Bauk pokušao objasniti što se objasniti da, kako to SDP već radi, ali se Bulj vratio da bi rekao kako je po njemu najljepšu pjesmu uopće otpjevao Peđa Grbin, novi predsjednik SDP-a, kad je onomad pjevao "Čavoglave" Marka Perkovića Thompsona, sve skupa s onim "Za dom spremni". E nakon toga je dobio opomenu i oduzeta mu je riječ, ali je sada definitivno dao petama vjetra, baš kao i gotovo svi zastupnici.  

Ružica Vukovac (Domovinski pokret) upozorila je da su saborski zastupnici dobili samo skraćene životopise kandidatkinja i da nisu predstavljene u Saboru, nego su bile samo na Odboru, što, kako je kazala, ostavlja mjesto sumnji u budući izbor, posebno zato što je otac jedne od kandidatkinja 1990-ih godina bio zamjenik ministra vanjskih poslova, a da mu je ured vodio premijer Andrej Plenković i da je Šimonović odigrao glavnu ulogu u dovođenju Plenkovića u Ministarstvo vanjskih poslova.

- Kako to da tu kandidatkinju podržavaju i HDZ, i SDP i Možemo!? Je li to zbog toga što dijele isti svjetonazor? Treba reći da je kandidatkinja surađivala i s Centrom za ljudska prava, čiji su ljudi sada okosnica zeleno-lijeve koalicije. Ovdje se radi o ideologizaciji ljudskih prava i ostvarivanju monopola na ova pitanja i nametanju svjetonazora koji ne podnosi različita mišljenja - smatra Ružica Vukovac zalažući se za drukčije shvaćanje ljudskih prava.

Sva je sreća da je "suverenist" Hrvoje Zekanović propustio raspravu jer bi bez sumnje i on dao nemali doprinos toj sinoćnjoj dvosatnoj tragediji.

Kako je bilo prije?

A sada i ono što su zastupnice i zastupnici kazali o temi o kojoj su trebali raspravljati.

Dragana Jeckov je u ime Kluba SDSS-a kazala kako su obje kandidatkinje podjednako kvalitetne i da je pozicija pravobraniteljice iznimno važna za građane Hrvatske, posebno zbog toga što je nerijetko jedina institucija kojoj se građani obraćaju s punim povjerenjem. Pohvalila je odnos Lore Vidović prema pripadnicima srpske nacionalne zajednice i izrazila nadu da će i njezina nasljednica nastaviti istim putem.

- Ljestvica je postavljena vrlo visoko i mi imamo velika očekivanja da će izvještaji i dalje biti nepristrani - kazala je Dragana Jeckov.

Vesna Nađ (klub SDP-a) rekla je kako je Klubu zastupnika SDP-a bliža kandidatkinja Tena Šimonović Einwalter, koja je dosadašnja zamjenica pučke pravobraniteljice. Prioritet treba biti borba protiv diskriminacije, zaštita prava i sloboda i najranjivijih skupina te promocija i zaštita ljudskih prava. 

S tim se stavom složila i Rada Borić (Klub zeleno-lijevog bloka), koja je također najavila potporu kandidaturi Tene Šimonović Einwalter, rekavši kako nije dobro što prethodno nisu raspravljena izvješća pučke pravobraniteljice za 2018. i 2019. godinu. Ukazala je na važnost te dužnosti, posebno zbog preporuka koje daje Vladi i državnim institucijama. Odgovarajući na tvrdnje da je Lora Vidović djelovala "parapolitički" i prije svega bila usmjerena na prava migranata ili istospolnih zajednica, podsjetila je da se od 5000 postupanja Ureda 2019. godine njih 75 posto odnosilo na pojedinačne pritužbe građana Hrvatske, tako da tvrdnja o "parapolitičkoj tvrdnji" nikako ne stoji, posebno jer je udvostručen broj slučajeva obiteljskoj prava.

- Nitko nije rekao, a važno je reći, da je Tena Šimonović Einwalter po drugi put izabrana za čelnicu Izvršnog odbora Mreže za suzbijanje diskriminacije i promicanje jednakosti i da ima dugogodišnje iskustvo u ovom polju. Voljela bih da na svakome mjestu imamo ovakve stručnjake. Važno je da pravobraniteljica bude neovisna i da štiti prava svih, bez razlike – kazala je Rada Borić, s kojom se na samom kraju sjednice u srijedu složio i Tomislav Tomašević, podsjetivši da je samo jednom u Saboru "palo" izvješće pučke pravobraniteljice.

– U zadnjih osam godina 40.000 građana obratilo se Uredu, postupalo se u 25.000 slučajeva, više od 1000 preporuka upućeno je Saboru, ali mi o nekima od njih nismo imali priliku ni raspravljati, što je problem saborske većine – kazao je Tomašević, dodavši kako je važno da se nasljednica Lore Vidović nastavi baviti socijalnim i radničkim pravima, posebno ovrhama i pokušajima smanjenja plaća, kao i pravima vezanim uz okoliš poput nedostupnosti vode.

Dalija Orešković (Klub Centar - Glas) upozorila je na sramotan odnos prema funkciji pučkog pravobranitelja koja štiti javni, a ne HDZ-ov interes. Ustvrdila je kako HDZ uništava nacionalno tkivo, zemlju napuštaju građani, devastira se prostor i slabe potkapacitirane institucije. Istaknula je da se oko četiri milijuna kuna godišnje izdvaja za besplatnu pravnu pomoć, a samo Grad Zagreb potroši duplo više za svoje potrebe. Prozvala je Sabor da nije provjerio jesu li ispoštovane preporuke pravobraniteljice i ispravljene nepravde, što je najveći poraz Hrvatske prema vlastitim institucijama i sramotan odnos vladajućih prema tijelima koja moraju štititi javni interes, a ne HDZ-ov interes.

– Zgrožena sam izlaganjem Nina Raspudića koji je kazao da je Lora Vidović opisivala povrede ljudskih prava da stvori privid da toga uopće ima u Hrvatskoj. Optužio ju je za blaćenje Republike Hrvatske. Slično je nedavno rekao i Nikola Grmoja na jednoj međunarodnoj zoom-konferenciji na kojoj se govorilo o korupciji, koji je također iznio stav da se naši problemi ne bi trebali iznositi javno, što me podsjeća na one ljude koji misle da kad te netko premlati u vlastitoj kući ne smiješ o tome govoriti pred susjedima jer je to sramota. Nije to sramota, nego je sramota kad se zločin skriva. A Lora Vidović ne skriva ništa. U njezinim izvješćima ne nalazi se samo bolan opis stanja Hrvatske kakva je danas, nego i putokaz kako to stanje ispraviti da postane zemlja koje se vlastiti građani neće sramiti. Raspudić, a ne Lora Vidović, nameće ideologiju s kojom se građanska Hrvatska ne slaže – istaknula je Dalija Orešković, naglasivši da se Lora Vidović nije javila za novi mandat i zbog toga što njezina izvješća nisu raspravljena te da ova vlast želi na pozicijama nevidljive figure, zaključivši da i prema i jednoj i prema drugoj kandidatkinji izražava skepsu. Ustvrdila je da se pravobraniteljica najviše bavila obespravljenim građanima o kojima se u Saboru uglavnom šuti, kao i da je na 200 stranica sažeto oko 2000 predmeta i da svaki od njih predstavlja po jedan spis, koji je bilo potrebno ispitati i sastaviti, prikupiti podatke i dokumentaciju te vrlo često izići na teren.

- Lora Vidović je izlazila na teren i tamo je vidjela svašta. Vidjela je da institucije ove države krše i zakone i Ustav. Prozivaju je da su stvorene podjele u ovom društvu. Ne, ne postoje podjele u društvu. Postoje samo oni koji žele da Hrvatska bude država kakva je zapisana u Ustavu i oni koji priželjkuju državu koja je poražena 1945. godine. Lora Vidović nije bježala od toga da takvo stanje opiše i da mu se suprotstavi. Žalosna je činjenica da je pritom često ostajala sama. Činjenica da nismo raspravljali o njezinim izvješćima ne govori ništa o Lori Vidović. Mi koji nismo dali da završi svoj posao – zaključila je Dalija Orešković.

Anka Mrak Taritaš (GLAS) ispričala je svoje iskustvo suradnje s pravobraniteljicom Lorom Vidović. Kazala je da je kao ministrica bila pogođena njezinim izvještajem, ali i da je tek nakon sastanka s njom shvatila kako je njezin posao da ukaže kako građani doživljavaju vlast i da se te preporuke uvažavaju.

– To je njezina uloga. Da kaže zbog čega se građani tuže. Na primjer, da građevinska inspekcija ne radi dobro i da nema stambene politike. Naš zadatak je da uvažimo što više tih preporuka – kazala je Anka Mrak Taritaš, ustvrdivši da se izvješća namjerno drže u ladicama.

- Treba govoriti o tome što je pozdrav "Za dom spremni" napravio hrvatskom društvu, ma koliko se nerado govori o tome. Iskoraci i promjene su nužni i određene stvari se moraju staviti na svoje mjesto. Ona je bila vrlo jasna u svojim stavovima, a to se ne voli previše – kazala je Anka Mrak Taritaš, s kojom se složila Sandra Benčić (Možemo!), koja je naglasila da su iskoraci Lore Vidović, posebno u području socijalnih prava građana prema financijskim institucijama, bili golemi i do sada neviđeni jer se ona prva počela baviti ovrhama i agencijama koje otkupljuju dugove.

– Zbog toga nismo vidjeli zadnja tri izvješća – kazala je Benčić.

Damir Habijan (Klub HDZ-a) rekao je da je važnost pučkog pravobranitelja neosporna i da su kandidati odgovorili na sva pitanja članova dvaju saborskih odbora. Očekuje se od pučkog pravobranitelja da zastupa i štiti prava i slobode utvrđenih Ustavom i međunarodnim pravnim aktima, a Klub HDZ će odluku o kandidatima za pučkog pravobranitelja donijeti kada se o njima bude glasovalo, najavio je.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2021. godinu