Goran Borković
<p>
Karijeru započeo u Sinjskim skojevcima. Nastavio u više različitih klubova iz Splita i Zagreba s promjenjivim uspjesima. Igru više bazirao na asistencijama nego na pogocima. Odlučio da neće završiti u nižerazrednom Vratniku.</p>
Više organizacija i građana uputilo je apel Vladi da građanima Rusije koji odbijaju ratovati u Ukrajini omogući pristup sustavu azila i, sukladno zakonskim i međunarodnim obvezama, odobri međunarodnu zaštitu svim ruskim dezerterima Foto: EPA/MYKOLA TYS
Na inicijativu pisca i izdavača Nenada Popovića, člana hrvatskog centra PEN-a, skupina građana i organizacija pokrenula je “Apel za ljudsku podršku i međunarodnu zaštitu Hrvatske i EU ruskim dezerterima” koji prenosimo u cijelosti:
„Mi, nižepotpisani građani i organizacije, zahtijevamo od hrvatske Vlade da građanima Rusije koji odbijaju ratovati u Ukrajini omogući pristup sustavu azila i, sukladno zakonskim i međunarodnim obvezama, odobri međunarodnu zaštitu svim ruskim dezerterima.
Ruski proturatni pokret vrijedan je divljenja. Prosvjedi traju već godinama, još od početka ruske agresije na Ukrajinu 2014. godine. Rusi prosvjeduju protiv rata, riskirajući slobodu, pa čak i vlastite živote. Nakon što je Vladimir Putin 21. rujna proglasio mobilizaciju tristo tisuća vojnih obveznika, diljem zemlje izbili su prosvjedi u kojima je uhićeno, procjenjuje se, više od 1.500 ljudi. Prema izvještajima medija, mnogi od tih ljudi poslani su izravno na ukrajinska ratišta.
Zemlje članice EU, pa tako i Hrvatska, imaju moralnu obvezu zaštititi sve protivnike Putinove politike u Rusiji. Posve su jasne i pravne obveze članica EU da pruže međunarodnu zaštitu svakome kome bi povratkom u zemlju prijetio progon, mučenje ili smrt, a to se odnosi i na sve one koji izbjegavaju prisilnu mobilizaciju u ovom okrutnom ratu. Stoga je ljudski i pravno potpuno jasno što Hrvatska i Europa trebaju napraviti: bjeguncima od Putinove mobilizacije ponuditi azil i zaštitu.
Hrvatska ima i dodatne razloge da pomogne tim ljudima. Širokogrudno je otvorila vrata izbjeglicama iz Ukrajine, što pozdravljamo, uz uvjerenje da istu dobrodošlicu zaslužuju i ruski dezerteri.
Hrvatska treba njegovati i povijesno sjećanje na dezertere iz JNA i srpskih vojski, njih više desetaka tisuća, koji su u ratovima devedesetih odbili ratovati u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, i izložili se represiji bježeći od mobilizacije. Prema podacima nevladine organizacije za ljudska prava Žene u crnom iz Srbije, samo 1991. iz Srbije je od rata pobjeglo sto tisuća mladića. Protiv deset tisuća njih vlasti su pokrenule kaznene postupke.
U interesu je svih da se rat u Ukrajini završi što prije. Uza svu postojeću pomoć Ukrajini i Ukrajincima, ostvarenju tog cilja potpomogla bi i međunarodna zaštita Hrvatske i EU ruskim dezerterima. Stoga od hrvatske vlade tražimo da im omogući
pristup sustavu međunarodne zaštite, a na zastupnike u Europskom parlamentu, naročito na veterana obrane Vukovara Predraga Matića Freda, apeliramo da u EP podnesu rezoluciju o pomoći članica EU bjeguncima iz Putinove vojske“, stoji u apelu koji su, između ostalih, potpisali Zoran Pusić, Antifašistička liga, Vesna Teršelič, Centar za suočavanje s prošlošću Documenta, Sara Lalić, Centar za mirovne studije, Katarina Kruhonja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Dunja Marušić Brezetić, ravnateljica I. gimnazije Zagreb, Veljko Vičević, branitelj Domovinskog rata i mirovni aktivist, Staša Zajović, Žene u crnom Srbija, Jadranka Brnčić, teologinja, Lina Budak, odvjetnica, Goran Božičević, mirovni aktivist, Sonja Biserko, aktivistkinja, Rada Borić, političarka, Nenad Puhovski, redatelj, Lenka Šerbedžija, redateljica, Rade Šerbedžija, glumac…
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu