Tekst je prilagođen slijepim i slabovidnim osobama - kliknite ovdje.
Smješten na prostranom platou Mamutice, na adresi Božidara Magovca 17, Kulturni centar Travno djeluje od 1995 godine. Gradnja na platou započela je 1987. godine, a ratnih 90-ih, u prostorima današnjeg Centra, koji je tada obuhvaćao manju dvoranu i uredske prostore, bio je smješten Caritas. Kulturni programi u Centar su se uselili 1995. godine, a zgrada je u potpunosti dovršena tek dva desetljeća nakon početka gradnje - 2007. godine, kada je otvorena njezina velika, odlično opremljena dvorana s 267 sjedala.
No, sve to „u prijevodu“ znači da je stanovnicima krcato novozagrebačko naselje Travno, s ogromnom bazom stanovništva istoka Novog Zagreba, sve do kraja rata, 90-ih, bilo bez ikakve kulturnjačke infrastrukture. Uz sadržaje Centra odrasla su tek djeca rođena devedesetih.
Zanimalo nas je, stoga, da li danas djeca te djece, „neki novi klinci“, posjećuju kulturne događaje. Ima li, primjerice, obitelji iz kojih na predstave dolaze i po tri generacije? Ukratko, je li se, tijekom protekla tri desetljeća, stekla navika posjeta Centru?
Na ta i niz drugih pitanja, odgovorio nam je entuzijast i pravi zaljubljenik u svoj posao, v.d.ravnatelja KUC-a Travno Josip Forjan.
„Navika dolazaka se svakako stekla. Razne su priče vezane uz obitelji i dolaske, a vidljive su i u redovnim programima i na PIF-u, koji je dugovječniji. U publici, primjerice, imamo gospođu koja godinama dolazi na predstave za odrasle, a sada je redovna i u posjetama dječjih predstava, sa svojom unukom. Gospođa koja je, dugi niz godina, radila u osnovnoj školi i surađivala s našim Centrom, sada također dovodi svoje unuke na predstave. Mnogi građani koji odsele u druge kvartove Zagreba, nastavljaju posjećivati programe Centra Travno. Imamo čak i jednu gospođu, koja nam redovno na koncerte dolazi čak iz Slovenije“, kaže nam Forjan.
Česti posjetitelji PIF-a su, dodaje, upravo nekadašnji klinci, a danas odrasli ljudi, koji su, sa svojim roditeljima, dolazili na predstave, a u studentskim su danima radili, ili sudjelovali na Festivalu, te ga danas posjećuju sa svojim unucima.
„Zaposlenica jednog veleposlanstva u Zagrebu, s kojim surađujemo na PIF-u, u djetinjstvu je, s majkom, dolazila na predstave, a danas ih ona posjećuje sa svojim sinom. Njezina tetka već godinama sudjeluje na povorci PIF-a, vodeći veliku lutku - maskotu Pifka. Vjerujemo da je još puno takvih priča, za koje ne znamo, pa će ovaj naš razgovor biti poticaj da pozovemo posjetitelje da nam ih ispričaju ili napišu o svojoj povezanosti s KUC-om“, kaže naš sugovornik, zadovoljno se osmjehujući.
Pitali smo ga i koliko sama ta lokacija, u sklopu zgrade, koja, sa svojih 5 000 stanovnika, odgovara manjem mjestu, pomože u čitavoj priči te kakva je općenito suradnja Centra s lokalnom zajednicom?
Stanovi s pogledom na kulturu
„Vrlo smo sretni što se nalazimo u neposrednoj blizini Mamutice, najveće zgrade u gradu Zagrebu i u mnogoljudnom susjedstvu. Osim što brojna publika posjećuje programe u Centru, na programima, koji se održavaju na otvorenom, imamo i publiku s balkona. U Centru smo se znali šaliti kako stanovi Mamutice imaju kazališnu dvoranu u svom dnevnom boravku, pa gotovo mogu, u pidžami i papučama, sići na naše programe“, kaže nam v.d. ravnatelja.
Brojnim besplatnim programima i edukacijama za građane svih životnih dobi i raznih interesa Centar pomaže kvaliteti življenja lokalne zajednice. Osim susjeda, organizirano ih, kako kažu, posjećuju vrtići i škole. U suradnji s Mjesnim odborom organiziraju Dane Travnog, dok brojnim programima programske podrške, koji nerijetko u svome radu uključuju lokalnu zajednicu, povećavaju raznovrsnost programa u koje se lokalna zajednica može uključiti.
Novo ime - stara slava
Po riječima v.d. ravnatelja mnogima je današnji KUC Travno poznatiji po svom prijašnjem nazivu - Međunarodni centar za usluge u kulturi - MCUK (Internacia Kultura Servo - IKS), kojeg je, 1972. godine, osnovao Savez esperantske omladine, no tu bogata povijest, kako kaže, ne staje.
„Da bismo došli do samog početka, vraćamo se do 1968. godine, kada je, u organizaciji Studentskog esperantskog kluba, održan prvi Međunarodni festival kazališta lutaka – PIF (Pupteatra Internacia Festivalo), koji je obilježio povijest lutkarstva u zemlji i svijetu“, kaže nam Forjan.
Preskače potom čitava četiri i pol desetljeća i vodi nas do 2013. godine, kada Međunarodni centar za usluge u kulturi mijenja svoje ime u Kulturni centar Travno, postajući tako kvartovski prepoznatljiv. No, iako od prije deset godina, u imenu više ne nosi „titulu“ međunarodni, Centar niti danas nije tek lokalni.
Pored već uhodane, dobre suradnje s odgojno-obrazovnim ustanovama i publikom iz Novog Zagreba i okolice, zadržava kvalitetu i rad međunarodnog karaktera. U Travno su tako stigli i The Percussion Club: pulsAtion, koji su u našoj zemlji nastupili samo jednom.
„U svom redovnom programu, Kulturni centar Travno ostvaruje suradnju s brojnim domaćim i stranim izvođačima. Upravo nedavno su atmosferu u dvorani zagrijali The Percussion Club: pulsAtion, koji su, do sada, u Hrvatskoj nastupili samo jednom, na Dubrovačkim ljetnim igrama. Platformu od 4 perkusionista čine Ivana Kuljerić Bilić, Francesco Mazzoleni, Luis Camacho Montealegre i Nikola Krbanyevitch“, priča nam ponosno čelni čovjek Kulturnog centra Travno, koji, s Podružnicom Centrom za tradicijsku kulturnu baštinu, danas ima ukupno 35 zaposlenih.
Dodaje kako se u Centru održava i Zagreb Clown Festival, na kojem se mogu pogledati brojne predstave i pohađati radionice umjetnika iz cijelog svijeta. To je, kako kaže, bio samo mali uvod u dobro nam poznati Međunarodni festival kazališta lutaka – PIF, koji će ove, 2023. godine, doživjeti svoje 56. izdanje.
950 predstava sa svih kontinenata
Od našeg sugovornika doznajemo da je, tijekom duge povijesti, PIF publici predstavio više od 950 lutkarskih predstava iz 474 kazališta, čije su adrese u čak 55 zemalja, sa svih kontinenata. Od 1994. do 2006., u sklopu programa zemlja-partner, predstavio je niz specifičnih lutkarskih tradicija, iz gotovo svih krajeva Europe.
„U sklopu PIF-ovih popratnih programa redovito su organizirani vanjski programi, predstavljanja knjiga i časopisa o lutkarstvu, izložbe lutaka iz svih krajeva svijeta, lutkarske radionice, projekcije lutkarskih filmova, stručni simpoziji o lutkarstvu i humanitarne akcije“, ističe Forjan.
O PIF-u su, kako kaže, pisali mnogi, a vrijedi istaknuti riječi Henryka Jurkowskog, uglednog povjesničara lutkarstva i redovitog gosta PIF-a, koji je festival, s novozagrebačkom adresom, opisao kao „jedan od najvažnijih europskih festivala i reprezentativni forum lutkarske umjetnosti“.
Ipak, međunarodni karakter djelovanja Centra najočitiji je, kaže nam Forjan, u jednoj festivalskoj priredbi.
„Pri Centru za tradicijsku kulturnu baštinu, koji djeluje kao podružnica Kulturnog centra Travno, Međunarodna smotra folklora Zagreb, svakako je festivalska priredba u kojoj je međunarodni karakter djelovanja najviše očit. Kroz više od pola stoljeća održavanja Smotra je ugostila velik broj inozemnih skupina i pojedinaca, koji su u Zagreb došli predstaviti svoje tradicije“, kaže Forjan.
Uz Smotru, spominje i druge „perjanice“ Centra - programe kao što su Hrvatska etnoriznica – radionica tradicijskih tekstilnih tehnika za izradu i ukrašavanje narodnih nošnji te Revija rekonstruiranih narodnih nošnji Obnavljamo baštinu, koje godinama imaju međunarodni karakter okupljajući sudionike iz raznih zemalja.
Velik interes djece i seniora, ali slabiji srednjoškolaca
Kako doznajemo iz razgovora, stanovništvo Novog Zagreba i šire, pokazuje velik interes za programe tradicijske tematike.
„Istaknuli bismo reviju narodnih nošnji za drugu i treću životnu dob '50 nam je godina tek', koja je, u srpnju 2022. godine, održana u parku Travno. Inače, Centar za tradicijsku kulturnu baštinu, zbog svog specifičnog područja djelovanja, ima vlastitu publiku i korisnike programa, koji pripadaju korpusu folklornog, kulturno-umjetničkog amaterizma i dolaze, ne samo iz lokalne zajednice (Folklorni ansambl „Braće Radića“ koji djeluje u naselju Travnom), nego i s područja grada Zagreba i cijele Republike Hrvatske, ali i inozemstva (folklorni ansambli Hrvata i hrvatskih iseljenika u susjednim državama)“, s ponosom ističe Forjan.
Dodaje kako je interes za programe namijenjene djeci, te drugoj i trećoj životnoj dobi velik, dok su srednjoškolski uzrast i mladi ipak slabije zastupljeni. Stoga se, kako kaže, radi na tome da se zanimljivim programima privuče i srednjoškolska publika.
Kako to izgleda u brojkama
Kroz razne programe Kulturnog centra Travno, tijekom 2022. godine prošlo je nešto više od 19.500 osoba, programe PIF-a u dvoranama je pogledalo 2,8 tisuća osoba, dok je na ostalim programima prisustvovalo oko 5 tisuća posjetitelja.
„Korisnike programa Centra za tradicijsku kulturnu baštinu čine prvenstveno osobe druge životne dobi, u prosjeku od 35 do 55 godina. Usluge Posudionice narodnih nošnji koriste uglavnom djeca (članovi dječjih folklornih ansambala grada Zagreba) te mladi (srednjoškolci i studenti), koji su članovi tridesetak folklornih ansambala u gradu Zagrebu. Programe Centra lani je realiziralo 112 sudionika, a pratilo nešto više od 3,2 tisuće posjetitelja. Na Međunarodnoj smotri folklora Zagreb sudjelovalo je 800 izvođača, a program je pratilo oko 15.000 gledatelja“, ističe v.d. ravnatelja.
Velika dvorana Kulturnog centra Travno multimedijski je prostor, opremljen modernom, scenskom opremom. Scena, na kojoj se održavaju koncerti, kazališne predstave, filmski, plesni i različiti drugi programi, proteže na 283 četvorna metra. Kapacitet kazališne dvorane dodatno je povećan još jednim redom sjedala, no prostor za radioničke programe je trenutno smanjen.
„Zbog posljedica potresa u Zagrebu, 2020. g., u Centar je preseljena zbirka čuvanih nošnji i djelatnost restauratorsko-rekonstruktorske radionice, stoga Centar trenutno djeluje s nešto manje prostornih kapaciteta za radioničke programe. Kapacitet kazališne dvorane povećan je za 25 sjedećih mjesta, dogradnjom jednoga reda sjedišta. Također, kroz međunarodne fondove, u projektu SuKulture, obnovljena je tehnička oprema dvorane“, kaže Forjan te ističe da je prostor gledališta, zbog velike površine i visine, vrlo pogodan za plesne predstave i različite programe Triko cirkus teatra, kao i različite akrobatske programe koje rado ugošćuju.
„Galerija Atomsko“ i aktualiziranje teme nuklearne panike
Zanimljiv je i podatak da se gostujuća izložba Muzeja grada Zagreba organizirala u novom, galerijskom prostoru atomskog skloništa Kulturnog centra Travno.
„Tom je gostujućom izložbom otvoren novi, uređen prostor atomskog skloništa, koji je dobio prigodan naziv 'Galerija Atomsko'. U pripremi je još jedna izložba, u sklopu projekta FLU – FLUXUS: 'Hard Rain’s A-Gonna Fall', koja će biti postavljena u tom prostoru. Izložba, u sklopu Festivala likovnih umjetnosti, u Novom Zagrebu, želi aktualizirati temu nuklearne panike“, pojašnjava naš sugovornik.
U novom prostoru, ističe, vide brojne mogućnosti. Na pitanje koliko je novca uloženo u obnovu atomskog skloništa, odgovara nam kako je čitav projekt obnove provodio Gradski ured za upravljanje imovinom Grada, stoga KUC Travno ne raspolaže podacima o troškovima obnove i sredstvima uloženim u uređenje.
Zbirka s više od 36.000 nošnji, kostima i rekvizita
Davne 1948. godine, kada se počinju osnivati brojna folklorna, radnička, kulturno-umjetnička društva u gradu Zagrebu i diljem Hrvatske, osnovana je Posudionica narodnih nošnji. Njena prvotna uloga bila je da zbirkom narodnih nošnji opslužuje folklorne ansamble u Zagrebu i Hrvatskoj. Danas je ona prerasla u specijaliziranu ustanovu, koja svojim aktivnostima doprinosi razvoju folklornog amaterizma u Hrvatskoj, očuvanju folklornih tradicija te razvoju tradicijskog tekstilnog rukotvorstva i suvremene primjene narodnih nošnji. Od 1995. g. djeluje kao Podružnica Međunarodnog centra za usluge u kulturi.
„Centar za tradicijsku kulturnu baštinu (ex. Posudionica i radionica narodnih nošnji) posjeduje zbirku u kojoj je pohranjeno više od 36.000 raznovrsnih dijelova narodnih nošnji, kostima i scenskih folklornih rekvizita. Njen veći dio čine originalne nošnje, koje ljepotom i vrijednošću, ne zaostaju za onima iz muzejskih zbirki. Replike su rekonstruirane prema originalnim predlošcima. U zbirci su zastupljene nošnje različitih regija u Republici Hrvatskoj, nošnje Hrvata koji žive izvan matične domovine, nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj te nošnje ostalih naroda i država pa zbirka ima međunarodni karakter“, pojašnjava Forjan.
Dodaje kako o bogatoj zbirci skrbi i programe realizira 15 zaposlenika. Nošnje su sistematizirane u tri stotine različitih lokaliteta. Rješenjem Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Republike Hrvatske dio zbirke narodnih nošnji Posudionice stavljen je pod preventivnu zaštitu.
„Po djelatnosti i veličini zbirke Posudionica je jedinstvena ustanova takve vrste u Republici Hrvatskoj. Korisnici usluga su kulturno-umjetničke udruge, odgojno-obrazovne i kulturne ustanove, baštinske ustanove, galerije, kazališta, vjerske organizacije, tvrtke, mediji i građani. Bez Posudionice ne bi bio moguć rad mnogih amaterskih folklornih ansambala, folklornih skupina u dječjim vrtićima, školama, đačkim domovima u Zagrebu i Hrvatskoj te skupina hrvatskih iseljenika. Nošnje iz ove zbirke pojavljuju se u televizijskim emisijama, na glazbenim festivalima, različitim manifestacijama i smotrama folklora. Mnoge od njih obišle su svijet šireći sliku o bogatstvu hrvatske i svjetske kulturne baštine“, priča naš sugovornik.
Smotra je dio svjetskog pokreta koji prati programe UNESCO-a
Posudionica, od 2019. godine, postaje i organizatorom Međunarodne smotre folklora Zagreb – najveće i najprestižnije smotre folklora u Hrvatskoj, koja se u našem glavnom gradu održava od 1966. Godine 2014., odlukom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba, Međunarodna smotra folklora Zagreb proglašena je festivalskom priredbom od nacionalnog značenja, jer afirmira specifične vrijednosti nacionalne kulture, kao i zavičajno plesno, glazbeno, jezično i običajno izražavanje te vrijednosti svjetske kulturne baštine. U suvremenoj Hrvatskoj Smotra je dio svjetskog pokreta za očuvanje kulturne baštine koji prati programe UNESCO-a.
„Smotra je certificirana u međunarodnoj mreži folklornih festivala CIOFF-a (International Council of Organizations of Folklore Festivals and Folk Arts) te ima europsku oznaku kvalitete EFFE 2022. – 2023. Europske asocijacije festivala (European Festivals Association), koja je potvrda „izvrsnim umjetničkim festivalima koji su angažirani, ne samo na području umjetnosti koju predstavljaju, već njeguju uključivanje lokalne zajednice u svoje aktivnosti, a otvoreni su prema međunarodnoj zajednici”, kaže nam Forjan.
Program Smotre, za koji su zaduženi stručnjaci, etnolozi i folkloristi, svake godine objedinjuje raznovrsnu kulturnu ponudu satkanu od plesnih i vokalnih koncerata, etnografskih izložbi, filmskih projekcija, edukativnih i likovnih radionica, stručnih rasprava i pučkih kazališnih prikaza.
U restauratorsko-rekonstruktorskoj radionici izrađuju se replike narodnih nošnji, folklornih kostima i povijesnih odora te se stručno zaštićuju i obnavljaju oštećene nošnje i tradicijski tekstilni predmeti. Zapaženi rezultati postignuti su u projektima restauracije nošnji hrvatskih muzeja te projektima rekonstrukcija replika, za stalne etnografske muzejske postave. Brojni folklorni kostimi izrađeni su za Ansambl „Lado“ i amaterske kulturnoumjetničke udruge. U radionici se izrađuju i replike povijesnih zastava, časničkih odora povijesnih postrojbi i kostima za viteške plesove.
Projekt „Make It New“
Centar za tradicijsku baštinu je, u 2018. godini, uključen u projekt Make It New, koji je financiran iz fondova Kreativne Europe. Nositelj projekta bio je Kulturni centar „Futog“, iz Novog Sada, a partner je uz, Centar za tradicijsku kulturnu baštinu, bila i Omladinska udruga Axiom iz Sarajeva. Projekt je, kroz trajanje od tri godine, radio na prikazivanju i popularizaciji tradicijskih tekstilnih tehnika. Forjan dodaje kako se uskoro očekuju i rezultati projekta integracije Ukrajinaca u društvo, na kojem su jedan od 10 partnera, a nositelj je organizacija Dimiurgiki Skepsi Anaptyxis iz Grčke.