Goran Borković
<p>
Karijeru započeo u Sinjskim skojevcima. Nastavio u više različitih klubova iz Splita i Zagreba s promjenjivim uspjesima. Igru više bazirao na asistencijama nego na pogocima. Odlučio da neće završiti u nižerazrednom Vratniku.</p>
Prije 30 godina u Ahmićima pored Viteza počinjen je jedan od najokrutnijih ratnih zločina na prostorima nekadašnje Jugoslavije. U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993, napad na selo Ahmiće izvele su lokalne postrojbe HVO-a, podsjeća više nevladinih organizacija.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Haagu navodi da je u Ahmićima ubijeno 116 ljudi, 24 je ranjeno, uništeno 169 kuća te dvije džamije. Za zločin protiv čovječnosti u Ahmićima MKSJ je sudio 13 Hrvata iz Srednje Bosne. Za sudjelovanje u donošenju odluke o napadu na Ahmiće, potpredsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora. Među ostalim, osuđeni su Drago Josipović, Vladimir Šantić, Miroslav Bralo i Paško Ljubičić.
Haški sud je ustanovio da je zločin počinjen u okviru međunarodnog oružanog sukoba u koji je bila umiješana Hrvatska, preko kontrole nad HDZ-om BiH i HVO-om. Pravomoćno je potvrđeno da je “Hrvatska ostvarivala sveukupnu kontrolu nad HVO-om“, te „rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a.“
Zločin u Ahmićima sudski je procesuiran. Sudilo se organizatorima, zapovjednicima i neposrednim počiniteljima, no on ostaje trajna mrlja i sramota Republike Hrvatske.
Hrvatska treba pokazati spremnost da se iskreno i bez ostatka suoči sa počinjenim zločinima, te preuzme odgovornost za prošlost. Samo činovima solidarnosti kroz jasne inicijative koji imaju za cilj razumijevanja uloge Republike Hrvatske u ratu protiv Bosne i Hercegovine, moći ćemo reći da se Hrvatska konačno distancira od imperijalne politike Franje Tuđmane.
Zato zahtijevamo od predsjednika Republike Hrvatske i predsjednika Vlade Republike Hrvatske da se javno distanciraju od ratnih zločina počinjenih u naše ime te prekinu sustavnu politiku relativizacije, negiranja i umanjenja ratnih zločina. Tražimo jasno formuliranu ispriku i imenovanje jedne ulice ili trga u Zagrebu po žrtvama Ahmića. Tek kad ratni zločin u Ahmićima postane dijelom hrvatskog obrazovnog sustava, biti ćemo u mogućnosti reći da smo na tragu pravde, odgovornosti i izgradnje mira. Krivnja za zločin je individualna, ali istina o ratnim zločinima kolektivna je, naša, odgovornost.
U subotu 15. aprila 2023. na Trgu bana Josipa Jelačića, u 12:00 sati organiziramo prosvjedno stajanje u znak sjećanja na žrtve Ahmića. Istog dana, u 17:00 sati u zagrebačkom Kulturno-informativno centru (KIC) organiziramo prikazivanje video dokumentacije koja je dio interaktivnog narativa Ahmići – 48 sati pepela i krvi, produkcija SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu. Prikazivanju će uslijediti razgovor koji će moderirati novinarka Snježana Pavić, a sudionici i sudionice su Mina Vidaković, SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu, mirovna aktivistkinja Ana-Marija Raffai, Regionalna adresa za nenasilno djelovanje (RAND), filozofkinja i sveučilišna profesorica Nadežda Čačinovič, te profesor povijesti Marko Fuček, stoji u proglasu koji potpisuju Centar za žene žrtve rata – ROSA, Centar za građansku hrabrost,
Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Regionalna adresa za nenasilno djelovanje (RAND), SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu, Centar za ženske studije i Ženska mreža Hrvatske.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2023. godinu