Simulacija novog postava Foto: HPM
Hvalisavom parolom „Svjetski, a naš“, može se, bez imalo pretjerivanja i grižnje savjesti, opisati novi Hrvatski prirodoslovni muzej, čija se obnova bliži kraju. Vrata, u čiju je bravu ključ stavljen u ožujku 2020. godine, ponovo će se za posjetitelje otvoriti krajem ove godine. Iza tih tajnovitih, muzejskih vrata, do kojih se dolazi kroz park šumu Tuškanac, čeka nas doista prava čarolija.
U 118 zbirki, o koliko se danas skrbi u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, više je od dva milijuna muzejskih predmeta, no u fundusom najbogatijem muzeju u Hrvatskoj zbog nedostatka izložbenog i skladišnog prostora samo je 0,2 posto ukupne muzejske građe bilo izloženo za javnost. Stoga se, uz obnovu, odmah krenulo i s proširenjem.
Novi muzej zadovoljavat će sve najsuvremenije europske standarde, a bit će „nabildan“ s nekoliko tisuća četvornih metara dodatnog prostora. Dosadašnji prostor za stalni postav i povremene izložbe prostirao se, kaže nam ravnateljica prof. dr. sc. Tatjana Vlahović, na površini od oko 860 četvornih metara, dok će se, nakon obnove i proširenja, stalni postav i ostali muzejski sadržaji „raskomotiti“ na oko 3600 četvornih metara, što je četiri puta više.
Sa svojim podzemnim izložbenim aneksom, novom multimedijskom dvoranom i multimedijalnim interaktivnim prezentacijama, suvremenim laboratorijima te 2D i 3D rekonstrukcijama, HPM će stati uz bok svjetskih muzeja tog tipa. Novi sadržaji posjetiteljima će omogućiti „putovanje kroz vrijeme“ prolaskom kroz stalni postav ulazak u dvije vremenske kapsule, odnosno restaurirane memorijalne sobe velikana prirodoslovlja - prvog ravnatelja muzeja Spiridiona Brusine i znamenitog Dragutina Gorjanovića-Krambergera. Posjetitelji će imati priliku vidjeti i laserski prikaz molekule DNK te velike eksponate, poput replike dinosaura, kosture kita i zagrebačkog kita te model dupina.
Novi stalni izložbeni postav bit će uklopljen u postojeće tkivo palače Amadeo, pri čemu će se poštivati njena izvorna konstrukcija i pročelja. Svaka prostorija muzeja, načelno, obuhvaća prezentaciju jedne tematske cjeline, a istočno i zapadno krilo, prvog i drugog kata, povezivat će mostovi. Do svakog kutka muzeja, moći će doći i osobe s invaliditetom.
I uz neplanirano, sve ide po planu
„Radovi na Hrvatskom prirodoslovnom muzeju započeli su 20. prosinca 2021., a planirani završetak je kraj 2023. godine. Zbog dodatnih radova, koji se nisu mogli predvidjeti tijekom projektiranja, a posljedica su potresa 2020., Ministarstvo kulture i medija je iz Fonda solidarnosti osiguralo oko 9,8 milijuna eura za radove konstruktivne sanacije, što uključuje i izmjenu vanjske stolarije oštećene u potresu“, kaže ravnateljica muzeja prof. dr. sc. Tatjana Vlahović.
Pojašnjava kako se dodatni prostor za proširenje stalnog postava postigao izmještanjem cjelokupnog fundusa u nove čuvaonice na Novom Petruševcu, vrijedne preko 15 milijuna kuna, koje su u potpunosti financirane sredstvima Grada Zagreba.
Brojne nove aktivnosti postići će se natkrivanjem središnjeg dvorišta palače Amadeo, novom multimedijskom dvoranom, novim laboratorijima te podzemnim izložbenim aneksom, čime će se bitno unaprijediti kapaciteti turističke ponude Zagreba.
Revitalizacija gornjogradske jezgre
Otvorit će se, ističe ravnateljica i novi pristup muzeju i Gornjem gradu, preko Vrazovog šetališta, spojnice između zelenog Tuškanca i urbane Demetrove, a koja će imati važnu ulogu u revitalizaciji gornjogradske jezgre. Prostor od Vrazovog šetališta iskoristit će se i za uvođenje prirodoslovnog sadržaja, s naglaskom na cjelinu „Botanika na Tuškancu“.
„U park šumi Tuškanac prezentirat će se razni botanički sadržaji, a na samom početku Dubravkinog puta postavit ćemo repliku dinosaura, kao svojevrsnu atraktivnu pozivnicu posjetiteljima da se upuste u avanturu otkrivanja prirodoslovnog svijeta“, kaže ravnateljica.
Palača Amadeo – nova dimenzija iskustva
Rekonstrukcija i dogradnja palače Amadeo obuhvaća osiguranje dostatne površine potrebne za izlaganje i organizaciju novog stalnog postava što se postiže na četiri „fronta“ – natkrivanjem atrija, podzemnom dogradnjom, produbljivanjem podruma i izmještanjem čuvaonica fundusa.
„Atrij se natkriva staklenim krovom, kako bi se u njemu mogli izlagati veći izlošci, te kako bi ga se moglo koristiti za razna događanja, neovisno o vremenskim uvjetima. Kako bi sve prostorije namijenjene izložbenom prostoru imale dostatnu visinu za svoju potpunu muzeološku izložbenu funkciju radi se i na produbljivanju podruma kako bi se omogućilo kontinuirano i neprekinuto, kružno cirkuliranje po stalnom postavu, a pristupilo se i izmještanju čuvaonica fundusa“, pojašnjava ravnateljica.
Cjelovita obnova, rekonstrukcija i dogradnja gornjogradske palače Amadeo i novi atraktivni sadržaji u funkciji su razvoja održivog turizma grada Zagreba i postizanja ciljeva Urbane aglomeracije Zagreb. Kulturna baština, interpretirana na suvremeni način, posjetiteljima će, kaže ravnateljica, omogućiti novu dimenziju iskustva žive i nežive prirode te upoznavanje s respektabilnom hrvatskom prirodoslovnom baštinom i tradicijom, ali i obogaćivanje atraktivnosti Zagreba, kao poželjne turističke destinacije i prepoznatljive europske metropole.
„Realizacija projekta osigurat će gradu Zagrebu i Hrvatskoj novi prirodoslovni muzej po najsuvremenijim europskim standardima. Novi i veći prostori, suvremena oprema, akreditirani laboratoriji, suvenirnica i kafeterija, bit će samo neki od brojnih sadržaja novog muzeja koje planiramo realizirati do kraja 2023. godine. Očekujemo da će oni pružiti posjetiteljima jedinstven doživljaj i emociju, zbog kojih će željeti doživljeno iskustvo, nova znanja i spoznaje o prirodoslovlju, podijeliti i preporučiti svojim bližnjima, prijateljima i poznanicima“, naglašava Vlahović.
Proširenjem palače Amadeo, poboljšat će se, kako kaže, pristupačnost i reprezentativnost muzeja. U prizemlju zgrade uvest će se više javnih sadržaja za posjetitelje, a rješavanjem vertikalne i horizontalne komunikacije olakšat će se kretanje i snalaženje u zgradi.
Sami ćemo stvarati nove vrijednosti za prirodoslovlje
„Osim obnovljene i revitalizirane palače Amadeo, u novom prostoru Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, uz novi stalni postav, novina je opremanje oglednog laboratorija, koji će korisnicima omogućiti upoznavanje s osnovnim metodama rada u biološkoj i geološkoj znanosti, koje do sada nisu javno prikazane“, pojašnjava naša sugovornica.
U oglednom laboratoriju korisnici će, kako kaže, po prvi put moći uživo pratiti tijek analiza u interpretaciji muzejske baštine, a, u okviru interaktivnog laboratorija, uz mogućnost rada „in situ“, sami će moći i stvarati nove vrijednosti za prirodoslovlje. To je, naglašava ravnateljica, novina koja predstavlja značajan iskorak u prezentaciji kulturne baštine i obogaćivanju turističke ponude Zagreba.
U novom prostoru muzeja predviđena je i multimedijska i multifunkcionalna dvorana.
Prirodoslovno opismenjavanje
Multimedijska dvorana omogućit će interaktivnu prezentaciju, postojećih i novih sadržaja, na temu bogate, hrvatske prirodoslovne baštine, a bit će na raspolaganju i drugim dionicima kulturnih i turističkih sadržaja u Gradu Zagrebu.
„Kroz novi stalni postav, laboratorije i muzejske radionice, dio znanstvenih aktivnosti otvorit će se za javnost, u suradnji s obrazovnim institucijama, što će omogućiti i aktivan rad učenicima i studentima. Edukacijske radionice, namijenjene osnovnoškolskim i srednjoškolskim uzrastima, doprinijet će pobuđivanju znatiželje o prirodoslovnom svijetu, dok će sadržaji za sve uzraste doprinijeti prirodoslovnom opismenjavanju - važnom alatu za razumijevanje fizičkog i prirodnog svijeta i smještanje prirodoslovlja u društveni i kulturni kontekst”, pojašnjava prof. Vlahović.
Mislilo se i na osobe s invaliditetom
Rekonstrukcijom i dogradnjom osigurava se i nesmetani pristup i kretanje osoba s invaliditetom i onih smanjene pokretljivosti. Projektom se, naime, predviđa uvođenje elemenata pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika – dizala, kroz sve etaže i rampe, u prizemlju, a na dijelu gdje to nije moguće, predviđena je koso podizna platforma.
„Tendencija je prizemlje muzeja što više aktivirati i otvoriti javnosti te ga učiniti reprezentativnim prostorom kojim se muzej predstavlja svojim posjetiteljima i poziva prolaznike da ga posjete“, kaže ravnateljica.
„Dočarat ćemo osjećaj putovanja kroz vrijeme!“
„Dočarat ćemo osjećaj putovanja kroz vrijeme, a moći će se uživati i u dvije vremenske kapsule, restauriranim memorijalnim sobama velikana prirodoslovlja: prvog ravnatelja muzeja Spiridiona Brusine i znamenitog Dragutina Gorjanovića-Krambergera. U prostornom konceptu postava svaka prostorija načelno obuhvaća prezentaciju jedne tematske cjeline. Svaka tematska cjelina koncipirana je tako da ima nekoliko interpretacijskih razina te posjetitelj može odabrati koju će razinu pratiti kroz postav, odnosno kroz određene teme - osnovna, napredna, znanstvena“, pojašnjava ravnateljica te dodaje kako će novoopremljena multimedijalna dvorana omogućiti interaktivnu prezentaciju postojećih i novih multimedijalnih sadržaja, na temu bogate, hrvatske prirodoslovne baštine.
Maksimalno se koriste i sve zidne površine, tako da sredina prostorije uglavnom ostaje slobodna za kretanje posjetitelja i prezentaciju istaknutih, većih eksponata. Istovremeno.
EU fondovi i Grad Zagreb
Ukupna vrijednost radova je oko 26,5 milijuna eura, od čega EU sufinancira 10 milijuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj, putem ITU mehanizma, te oko 9,2 milijuna eura iz Fonda solidarnosti. Izrada projektne dokumentacije stajala je oko 4,7 milijuna kuna, od čega je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU osiguralo 3,7 milijuna kuna bespovratnih sredstava.
„Dana 30. prosinca 2020., kao strateški projekt u kulturi aglomeracije Zagreb u okviru ITU mehanizma (Integrirana teritorijalna ulaganja – kulturna baština), potpisali smo Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt “Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej”, vrijedan 69,3 milijuna kuna, te dodatak u lipnju 2022. godine, prema kojem iznos bespovratnih sredstava iznosi 74,95 milijuna kuna. Sredstva su osigurana iz Europskog fonda za regionalni razvoj, u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., dakle financirana od strane Europske unije i Grada Zagreba“, pojašnjava nam ravnateljica financijsku konstrukciju ovog opsežnog projekta.
Osim što je, s 15 milijuna kuna financirao uređenje novih čuvaonica prema recentnim muzejskim standardima, Grad Zagreb je osigurao i dodatne prostore za urede, na lokaciji Deželićeva 30, gdje je novo privremeno sjedište HPM-a. Grad je osigurao i prostor u jednom od paviljona Zagrebačkog velesajma u koji trenutačno smještaju arhivu muzeja, te skladišni prostor u Blatu za smještaj inventara.
Građa 15 zbirki ranjena potresom
Najveća oštećenja uslijed potresa dogodila su se, kako kaže ravnateljica, na muzejskim predmetima i inventaru u stalnom postavu muzeja te u pojedinim muzejskim čuvaonicama. Najviše je stradala građa zoološkog stalnog postava, kod kojeg su se posjetitelji najduže zadržavali.
„U potresu je oštećena muzejska građa iz 15 zbirki, a koje, s obzirom na ukupnu brojnost, čine gotovo 13 posto fundusa. Procijenjena vrijednost štete iznosi 100 tisuća eura, a uključuje zamjenu predmeta, materijala za pohranu i materijala za restauraciju te ponovnu konzervaciju oštećenih muzejskih predmeta“, pojašnjava sugovornica.
Očekuju veći broj posjetitelja
Do zatvaranja muzeja, u ožujku 2020. godine, godišnje je kroz njega prolazilo oko 23.500 posjetitelja. Nakon provedbe projekta očekuju da će dnevni prihvatni kapaciteti muzeja biti povećani, ponajviše zbog nesmetane kružne komunikacije te pomoću mostova, koji će povezivati istočno i zapadno krilo prvog i drugog kata te tako omogućiti sagledavanje eksponata u atriju muzeja iz drukčije perspektive.
„Uz veći broj, očekujemo i poboljšano zadovoljstvo posjetitelja, doprinos turističkim pokazateljima aglomeracije te unapređenje muzeološke i znanstvene djelatnosti, kroz akreditirane laboratorije, a time i znatan iskorak u području razvoja turizma, čuvanja i prezentacije hrvatske kulturne baštine - a sve to kroz planirano zapošljavanje novih djelatnika“, kaže ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, koji je nastao ujedinjenjem muzejskih institucija – Hrvatskog narodnoga zoološkog muzeja, Mineraloško-petrografskoga muzeja i Geološko-paleontološkoga muzeja 1986. godine. Godinu dana kasnije, u sklopu muzeja, osnovan je i Botanički odjel, a od proljeća 2011., muzej je, u ustrojbenom smislu, osnovao i Restauratorsko-preparatorski odjel.
Na pitanje što ovaj zagrebački muzej danas čini posebnim i drugačijim, ravnateljica odgovara:
„U 118 zbirki, o koliko se danas skrbi u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, nalazi se više od 2 milijuna muzejskih predmeta, čime je naš muzej fundusom najbogatiji muzej u Hrvatskoj. U mnogim aspektima, riječ je o svjetski vrijednom fundusu, posebice u holotipskom materijalu – dakle primjercima po kojima su neke vrste (svojte), bilo mineralne, bilo biološke ili fosilna građa, po prvi put opisane za znanost“, kaže Vlahović.
U odnosu na ostale, europske muzeje, Hrvatski prirodoslovni muzej poseban je, ističe, po regionalnoj prirodoslovnoj baštini o kojoj skrbi, a koja promovira prirodoslovne specifikume Hrvatske i šire regije. Prije svega je to endemična fauna (npr. kopneni puževi lastovska zaklopnica i biokovska zaklopnica, plavetni puž), kao i fauna podzemlja (reliktni špiljski cjevaš, ogulinska špiljska spužva, velebitska pijavica i dinarski špiljski školjkaš), dok se brojne vrste, jedinstvene za ovo područje svijeta, čuvaju u zoološkim zbirkama.
Unutar herbarijske zbirke nalazi se više od 400 primjeraka biljaka, sakupljenih u 19. stoljeću, a najstariji primjerak datira iz 1852. godine. U zbirci se čuvaju i primjerci biljaka koje rastu isključivo na području Hrvatske (stenoendemi), među kojima su velebitska degenija, jadranska perunika, dubrovačka zečina, jabučka zečina, istarski zvončić i dr.
Novi komunikacijski pristup
U izgradnji prepoznatljivosti Muzeja pomoći će svakako i nova višejezična internetska stranica koja će omogućiti komunikaciju s različitim segmentima posjetitelja. Ulaznice i suveniri moći će se kupovati online, a na internetu će biti dostupne i različite servisne informacije, poput jednostavnih uputa kako doći do Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, gdje parkirati...
„Gotovo podjednako važni komunikacijski kanali bit će nam i društvene mreže te Instagram, koji je posebno popularan u mlađim dobnim skupinama. Kroz cijeli postav apostrofirat će se gorući problem današnjice - uništavanje prirode, odnosno sve veće izumiranja vrsta. Na žalost, izumiranjem vrsta prirodoslovni muzeji, kao baštinici prirodnina u svijetu, postaju sve važniji i kao skrbnici predmeta i čuvari DNA raznolikosti“, poručuje prof. dr. sc. Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, koji uskoro, ponovo otvara svoja vrata.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2023. godinu