Projekt Monuments interdisciplinarna je predstava koja spaja suvremeni ples i eksperimentalnu klupsku glazbu kroz umjetničko istraživanje povijesti i kulturne baštine pod kreativnim vodstvom zagrebačkog skladatelja Nikole Krgovića (pseudonima N/OBE) te u koreografiji i dramaturgiji Saše Božića. Zamišljena kao dio transmedijalnog proširenja N/OBE-ovog još neobjavljenog istoimenog albuma suvremene elektronske glazbe, predstava je osmišljena za pet plesačica s fokusom na šest regionalnih modernističkih spomenika Narodnooslobodilačke borbe. Predstava će premijerno biti izvedena 26. i 27. rujna u Zagrebačkome plesnom centru.
Autor koncepta i glazbe je Nikola Krgović N/OBE, koreograf i dramaturg Saša Božić. Predstavu izvode Una Štalcar Furač, Iva Katarinčić, Laura Čerina, Daša Resnik i Dora Sarikaya. Svjetlo i projekcije potpisuje Ivan Lušičić Liik, kostime Selena Orb, vizualni identitet Vladimir Crvenković, produkciju Ida Klemenčić.
Slijedeći nacrt izvornog albuma, predstava je podijeljena u tri semantičke cjeline od kojih svaka obrađuje javnu percepciju spomeničke baštine određenog vremenskog perioda naše recentne povijest: izvorno, utopijsko značenje spomenika, protkano zanosom vječne partizanske revolucije; njihovu desekraciju, vandalizam i nacionalističku reaproprijaciju tijekom Domovinskog rata; te njihovu današnju, hauntološku percepciju kroz okove novog orijentalizma, viralne Instagram fetišizacije i ruin-porna, konotacija neostvarenih budućnosti i apatičnog zaborava, gdje su - vremenskim paradoksom - postali spomenici koji obilježavaju spomen na same sebe u prošlosti, na to što su nekoć predstavljali.
Projekt Monuments pripada širem polju suvremenog diskursa kulture sjećanja, inzistirajući na sustavnom upoznavanju s politikama sjećanja i komemorativnom kulturom u Hrvatskoj, široj regiji i susjednim državama te potičući javni dijalog o kulturi pamćenja antifašizma, kao i osnaživanje umjetnika zainteresiranih za suočavanje s prošlošću u regiji.
Projektom se kiparska i arhitektonska obilježja odabranih spomenika interpretiraju kroz pokret i zvuk, uspoređujući formalne i simboličke futurističke tendencije jugoslavenskog visokog modernizma sa stilskim mutacijama današnje eksperimentalne glazbe i suvremenog plesa.
Jednako nadahnuta klupskom kulturom i avangardnim glazbenim pravcima 20. stoljeća, glazba za predstavu proširuje zvučne motive izvornog albuma prilagođavajući ih koreografskom materijalu u jedinstveno multimedijalno iskustvo. Uokvirena unutar dramaturške konture albuma, koreografija nastavlja glazbeni proces kroz geste u prostoru i vremenu, stvarajući različite kvalitete pokreta koji odražavaju oblikovanje navedenih spomenika i retrogradno ispitivanje njihove semantike kao potencijal za nova otkrića plesne temporalnosti u tandemu s progresivnim, hibridnim oblicima elektronske glazbe.
Kao multidisciplinarni projekt koji premošćuje jaz između različitih umjetničkih formi, ovaj performans predstavlja moderan i angažiran umjetnički pristup nužnom promišljanju širih društvenih, konzervatorskih i estetskih problema unutar aktualnog postsocijalističkog konteksta tzv. Jugosfere, okupljajući izniman regionalni autorski tim.
Na koji su način spomenici - zaboravljeni nježni divovi pustih krajolika - odraz kulture pamćenja na području bivše Jugoslavije? Kako se surovost ratnih sukoba odrazila na društveno i povijesno značenje njihovog nasljeđa u okviru političkih promjena proteklih trideset godina? Može li ciljano promišljanje o antifašističkoj spomeničkoj baštini utjecati na regionalne kulturne perspektive? Može li revolucionarna estetika NOB spomenika nadahnuti slične stupnjeve kreativne inovacije suvremenih umjetničkih praksi? Simbolično, kako spomenici u njihovom današnjem stanju propadanja - uzrokovanog političkom ravnodušnošću naspram njihove ostavštine - komentiraju zajednički životni prostor južnoslavenskih naroda? Na koji su način općeljudske, utopijske humanitarne vrijednosti jugoslavenske nesvrstane ideologije koju utjelovljuju spomenici (antifašizam, antiimperijalizam, itd.) međunarodno relevantne u kontekstu sve veće političke razdiobe današnjice?