Andrej Plenković / Predsjednik kojeg nitko ne voli

IME I PREZIME: Andrej Plenković

ZANIMANJE? Zastupnik u Europskom parlamentu i sigurni izborni pobjednik.

IZBORNI POBJEDNIK? Da, na predsjedničkim izborima u HDZ-u gdje će nastaviti niz mahom neosuđenih povijesnih velikana – Tuđman-Sanader-Kosor-Karamarko. Plenković će, naravno, biti jedini kandidat.

BAŠ KAO KARAMARKO. Da, baš kao Tomislav Karamarko polovicom travnja ove godine kada je dobio 91.500 glasova. Plenković je sada donio 35.000 potpisa za kandidaturu. Tako će Plenković biti jamac promjene HDZ-ova kursa s glasovima istih ljudi koji su podržavali dosadašnju politiku.

ZVUČI EROTSKI! Zvuči HDZ-ovski.

ŠTO JE JOŠ PLENKOVIĆ? Pravnik, političar. Član Kluba zastupnika Europske pučke stranke. Rođen 8. travnja 1970. godine u Zagrebu, radio u Ministarstvu vanjskih poslova sa Zoranom Milanovićem, Kolindom Grabar-Kitarović, Mirom Kovačem, Gordanom Jandrokovićem, Pjerom Šimunovićem... Roditelji su mu podrijetlom iz Dalmacije, otac Mario sveučilišni je profesor komunikologije, majka Vjekoslava Raos-Plenković kardiologinja podrijetlom iz Makarske. Do 1990. godine radila je u zagrebačkoj Vojnoj bolnici. Oženjen s je pravnicom Anom Maslać-Plenković rođenom u Dubrovniku, imaju sina Marija. Stigmu udbaša na oca mu lijepe krajnje desni mediji koji ljude ionako dijele na samo dvije skupine: blajburške žrtve i udbaše.

PUSTI SAD UDBU! KAD SE UČLANIO? 2011. godine, bio je još jedna kadrovska akvizicija Jadranke Kosor. Na svojoj web-stranici hvali se kako je "svoje političko opredjeljenje" pokazao "još 2000., kada sam vodio izborni stožer predsjedničkog kandidata HDZ-a Mate Granića". Interesantno, nakon tih izbora HDZ-ovcima je odjednom pofalilo novca - dotad su cijelo desetljeće čvrsto držali državnu kasu - pa su se susretali s brojnim krajnje neugodnim potraživanjima. Na primjer, agencija Ogilvy and Mather zatražila je gotovo tri milijuna kuna za troškove Granićeve kampanje. No, oglasio se Vladimir Šeks, koji sada snažno podržava Plenkovića, i rekao da ugovore s agencijom nije potpisao HDZ, nego Plenković.

ŠTO SE OČEKUJE OD PLENKOVIĆA? Mora biti pristojniji od Karamarka. Neće spominjati jame ni lustracije, nego svijetlu budućnost koja čeka Hrvate prepuste li se u ruke HDZ-a.

PLENKOVIĆ JE PRISTOJAN? Teško, nedavno se pozvao na Tuđmana, što sigurno nije znak pristojnosti. Plenković je, zapravo, premda mlad HDZ-ovac, ne baš nov projekt. Dio članova stranke već je lani bio nezadovoljan lošim izbornim rezultatima - očekivali su uvjerljivu pobjedu, a dobili su nuždu sastavljanja koalicijske vlade s Mostom – pa su u njemu vidjeli novog, dobrog lidera. Neki drugi, na primjer, Nediljko Matić, profesor filozofije i informatike, čovjek koji se voli predstavljati kao jedan od osnivača HDZ-a, još je uoči prošlogodišnjih izbora predlagao da Plenković zamijeni Karamarka. Napokon, Plenkovića žustro zagovara već spomenuti Šeks. A kad te Šeks podržava, trebaš se dobro zamisliti.

DOBRO MU JE KAD SE SAMO ZBOG ŠEKSA MORA ZAMISLITI Nije baš samo zbog Šeksa. Većina desničarskih medija i kolumnista doživljava ga kao uljeza, a ni unutar stranke nije obožavan. Eto, na primjer, potkraj svibnja, dok je u HDZ-u službeno još vladala sjevernokorejska odanost Karamarku, Plenković je na izbornoj konvenciji jedini javno narušio idilu i rekao da stranka ne može biti talac političke sudbine bilo kojeg svog člana. Tada je već pukla afera o tajnim poslovnim vezama Karamarkove supruge Ane s Jozom Petrovićem, lobistom mađarske naftne kompanije MOL, s kojom je hrvatska Vlada – s Karamarkom kao potpredsjednikom – u arbitražnom sporu. Premda ga nije spomenuo, Plenković je očito aludirao na Karamarka. Ubrzo ga je napao Frank Bilaver, američki HDZ-ovac. Rekao je da ga Plenkovićev govor podsjeća na Božu Petrova i zapazio kako je riječ o "naručenim napadima od bivših izdajnika HDZ-a".

A IZBORI? Koji izbori?

PRIJEVREMENI, PARLAMENTARNI? Ne pobijedi li, a nije jasno kako bi to mogao izvesti nakon svih HDZ-ovih blamaža u novije vrijeme, politička mu budućnost nije zavidna. Konačno, nije po volji ni Ivanu Zvonimiru Čičku, koji u zadnje vrijeme, u društvu s našim dragim čitateljem Ivom Bancem, funkcionira kao nekovrsna HDZ-ova groupie. U intervjuu Slobodnoj Dalmaciji Čičak je zapazio da je Plenković "autoritarna i nedemokratska osoba". Rekao je kako su bili u dobrim odnosima, čak je Hrvatski helsinški odbor 2014. godine Plenkoviću dao nagradu "Miko Tripalo" za doprinos u zaštiti i promicanju ljudskih prava, a već sljedeće godine laureat se lijepo revanširao i ugostio Čička na konferenciji "Pomirba europske povijesti" u Europskom parlamentu. No, žali se Čičak, nakon što je na televiziji kritizirao pismo HDZ-ovih europarlamentaraca, a među njima i Plenkovića, saborskim zastupnicima, u kojem su se suprotstavili naumu tadašnjeg HDZ-ova lidera Karamarka da sruši Vladu Tihomira Oreškovića, Plenković mu je rekao kako više nema vremena za njega. Iz toga Čičak izvlači zaključak da je Plenković nedemokrat. A može se izvući zaključak i da je pametnije posložio prioritete u životu.

STRAŠNO. Strašna je Plenkovićeva nedemokratičnost?

NE, NEGO KOLIKO JE PROSTORA REZERVIRANO ZA ČIČKA. Evo, do kraja teksta više neće biti spomenut. Ali spomenut ćemo i da je Večernji list kritizirao Plenkovića, a Večernjak pouzdano zna pratiti trendove. Prema iskazu njegova novinara, budući lider HDZ-a prekida komunikaciju s autorima "kritičnijih" tekstova, zamjera žurnalistima postavljanje pitanja koja mu se ne dopadaju, navodno "nastup na nekim panel-diskusijama uvjetuje time da ga novinari moderatori ne nazivaju europarlamentarcem", nego potpredsjednikom Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta...

BAREM JE PROEVROPSKI ORIJENTIRAN. Sada da. U požutjelim novinama iz 1997. godine nalazi se sljedeća rečenica koju je kao zaposlenik Ministarstva vanjskih poslova izgovorio na studentskoj tribini "Hrvatska i međunarodne integracije": "Zbog toga što ulazak u Europu znači i odricanje od dijela suvereniteta, Hrvatska ne treba žuriti u Europsku uniju. Hrvatskoj treba jedno vrijeme da bude suverena, a Europa do tada sigurno neće pobjeći."

PERSPEKTIVE? Nevesele. Nema biračku bazu, HDZ-ovcima je premekan, mogli su probaviti Sanadera dok se pristupalo EU. Uostalom, Sanader se upristojio tek nakon dolaska na vlast, a Plenković stalno mora izgledati uglađeno. Nadalje, već je razvio krajnje složen odnos s Milijanom Brkićem, prvim operativcem stranke i donedavnom Karamarkovom desnom rukom. Brkić se zalagao za izmjene stranačkog statuta koje bi ograničile moć predsjednika, Plenković je protiv. A i pojavila se afera krajnje neugodna za dosadašnje stranačko vodstvo. Poduzetnik Pavao Vujnovac zatražio je od Brkića da mu vrati 4,2 milijuna kuna koje mu je dao za potrebe HDZ-a. Brkić je potvrdio postojanje duga i obećao skori povrat, dok Plenković inzistira na utvrđivanju svih detalja oko pozajmice: naročito je nezadovoljan saznanjem da Predsjedništvo stranke nije bilo upoznato s njom, smatra i da "odabir financijaša nije samo financijsko nego i političko pitanje".

UKRATKO? Njegov boravak na vrhu HDZ-a, kako sada stvari stoje, neće biti predug.

POSEBNI DODACI? Lani u proljeće ukrajinski novinari proglasili su ga jednim od četvero prijatelja njihove zemlje u Bruxellesu.