Pad gospodarstva u drugom tromjesečju ponajviše je posljedica slabosti osobne potrošnje, a makroekonomisti očekuju i daljnji pad investicija
Državni zavod za statistiku objavit će danas prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom tromjesečju, a zbog slabosti investicija, potrošnje i industrijske proizvodnje, procjenjuje se da je domaće gospodarstvo palo 11. kvartal zaredom, i to oštrije nego u prethodnom.
Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo palo za 0,6 posto na godišnjoj razini. Pritom svi očekuju pad - u rasponu od 0,2 do 1 posto.
Pokažu li se njihove procjene točne, bio bi to oštriji pad gospodarstva nego u prvom tromjesečju, kada je skliznulo 0,4 posto.
Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.
Pad gospodarstva u drugom tromjesečju ponajviše je posljedica slabosti osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a, na što ukazuje pad prometa u trgovini na malo od travnja do lipnja za otprilike 0,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
„Iako nešto sporijom dinamikom, osobna potrošnja na razini cijele godine nastavit će padati, jer je opterećena smanjenjem zaposlenosti, visokim pesimizmom, nastavkom procesa razduživanja i smanjenjem raspoloživog dohotka“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
U drugom je kvartalu splasnula i aktivnost u industriji. Nakon rasta u prvom tromjesečju za 1,5 posto na godišnjoj razini, u drugom je kvartalu industrijska proizvodnja stagnirala. Niz od pet mjeseci neprestanog rasta, što nije zabilježeno još od početka recesije, prekinut je u lipnju padom proizvodnje za oštrih 1,7 posto.
Makroekonomisti u drugom tromjesečju očekuju i daljnji pad investicija, na što, među ostalim, ukazuje pad građevinske aktivnosti. Prema podacima DZS-a, u prvih pet mjeseci zabilježen je pad građevinskih radova za 8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
„Privatne investicije zakočene su nepoticajnim poduzetničkim okruženjem, dok su javne investicije uvelike ovisne o inozemnom kapitalu i sposobnosti povlačenja sredstava iz EU fondova“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Upozorava i na to da se pojačava mogućnost lanca stečajeva kompanija nakon neuspješnog restrukturiranja u predstečajnim nagodbama.
Nastavak recesije šestu godinu zaredom posljedica je i fiskalne prilagodbe, koju od Hrvatske traži Europska komisija. U okviru Procedure prekomjernog deficita (EDP) Hrvatska bi, naime, trebala poduzeti mjere kako bi spriječila neodrživu dinamiku rasta javnog duga i smanjila deficit proračuna opće države u iduće tri godine ispod 3 posto BDP-a.
„Jednu od ključnih unutarnjih kočnica rasta u ovoj godini, ali i u srednjoročnoj perspektivi, predstavlja fiskalna prilagodba. Podaci o dosadašnjem ostvarenju državnog proračuna potvrđuju naša predviđanja o bitno manjoj ovogodišnjoj prilagodbi od one predviđene EDP-om. To implicira snažniju prilagodbu narednih godina“, navodi se u anketi Hine.
Pozitivan doprinos BDP-u u drugom kvartalu očekuje se, pak, od rasta izvoza, što se zahvaljuje jačanju gospodarstva eurozone, najvećeg hrvatskog trgovinskog partnera.
U prvih šest mjeseci Hrvatska je na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 37,4 milijarde kuna, što je 13,3 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Uvoz je istodobno porastao 3,7 posto, na 63,6 milijardi kuna.
„Izvoz predstavlja jedinu sastavnicu BDP-a koja bi mogla ublažavati nepovoljna kretanja, iako rizik od usporavanja oporavka gospodarstava u Europi u drugom dijelu godine može umanjiti potencijal izvoza“, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.