Mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa nisu značajnije utjecale na nezaposlenost mladih, zaključak je istraživanja koje je od siječnja 2014. do lipnja 2015. provela Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje Foto: Hina
Mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, poznatije kao "Mrsićev model zapošljavanja", nisu značajnije utjecale na nezaposlenost mladih. Čak 59 posto korisnika nakon izlaska iz programa i dalje je nezaposleno, a od njih 24 posto koji su se nakon programa zaposlili u struci samo ih je 12 posto uspjelo zadržati posao kod istog poslodavca.
Rezultati su to istraživanja provedenog od siječnja 2014. do lipnja 2015. u okviru udruge Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) te u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Cilj istraživanja bio je ispitati kako su se korisnici mjera uspjeli uzdržavati s 1600 kuna, koliko je iznosila naknada za korištenje za vrijeme istraživanja, ali i istražiti njihov socioekonomski status. Ispitanici su bili bivši korisnici koji su iz programa izašli do kraja rujna 2014. godine.
- Već je u početku moguće pretpostaviti da je ova mjera, upravo zato što je kao svoju ciljanu skupinu odredila visokoobrazovane, usmjerila sredstva na one kojima ovakav tip mjere nije najpotrebniji. Svima je jasno da je uzorak nezaposlenosti nedostatak radnih mjesta, a ne onesposobljenost samih nezaposlenih, iako i taj problem u određenoj mjeri postoji. Međutim, ključna stvar je u kojoj, naglasila je autorica istraživanja Dora Levačić prije nego što je predstavila rezultate.
A rezultati su sljedeći: ni sadašnjih 2400 kuna, koliko iznosi naknada, nije dovoljno da pokrije mjesečne troškove korisnika čiji prosjek iznosi 3625 kuna. Njih 79 posto za vrijeme trajanja mjere živjelo je kod roditelja ili rodbine, a u prosjeku bi imali 1291 kunu dodatnih mjesečnih prihoda čiji su izvor bili članovi obitelji, vlastita ušteđevina te dodatna zarada kod drugog poslodavca. Postotak onih koji tijekom stručnog osposobljavanja nisu imali financijskih poteškoća iznosi 15 posto.
Kada je riječ o zaposlenju nakon izlaska iz programa, "najbolje" su prošli oni sa završenim fakultetom, magisterijem ili doktoratom. Među njima je bez posla 53 posto, a postotak nezaposlenih bivših korisnika sa završenom srednjom školom iznosi 76 posto.
Budući da je zaposlenih u javnom sektoru nikad dosta, najveći interes za "Mrsićevim volonterima" pokazala su tijela državne i lokalne samouprave te javne institucije u kojima je bilo zaposleno 72 posto korisnika mjera. Ipak, izgleda da su se više usrećili oni koji su se osposobljavali u privatnom poduzeću. Njih 25 posto uspjelo je zadržati posao kod istog poslodavca privatnika, dok postotak takvih u javnim institucijama iznosi devet posto, a u tijelima državne i lokalne samouprave osam posto.
Teo Matković iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje smatra kako svaki trend poboljšanja i pogoršanja na tržištu rada najviše utječe na mlade.
- Do sada je 51.000 osoba koristila mjeru, a u 2013. i 2014. godini u nju je ušlo više od 14. 000 osoba. Drugim riječima, oko trećine generacije mladih ulazi u svijet rada kroz mjeru osposobljavanja. Nakon šest mjeseci od završetka programa 2012. godine, zaposlilo se 41 posto korisnika, 2013. godine posao je dobilo njih 48 posto, a od onih koji su lani izašli iz programa zaposlilo se 52 posto, rekao je Matković te dodao da je na rast zaposlenosti mladih nakon osposobljavanja utjecalo i stanje na tržištu rada koje se poboljšalo od 2012. godine.
Mjera stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa uvedena je potkraj 2010. godine, a sve do svibnja 2012. odnosila se na osobe koje su bile dužne polagati stručni ispit. Isto tako, ugovor o stručnom osposobljavanju mogli su sklopiti samo poslodavci u javnom i državnom sektoru. Usvajanjem Zakona o poticanju zapošljavanja to se promijenilo, pa je tako mjera proširena i na nezaposlene koji nisu obavezni polagati stručni ispit, a prijavljeni su na burzi minimalno 30 dana.
- Čak i s 2400 kuna, koliko sada iznosi naknada koja se za vrijeme istraživanja još nije povećala, mladi zapravo ne mogu živjeti. Oni koji nemaju potporu obitelji ne mogu koristiti tu mjeru. Samim tim se dio mladih izbacuje iz programa. Drugi problem s mjerom su određene promjene u učestalosti njezina korištenja. Do prije godinu dana postojao je uvjet da poslodavac mora imati barem 50 posto zaposlenih pripravnika nakon završenog osposobljavanja da bi mogao nastaviti mjeru. Taj se mehanizam ukinuo i sada se mjera počela sve više koristiti, što može inicirati da je dio poslodavaca zamijenio stručno osposobljavanje s redovnim zaposlenjem, rekao je Sven Janovski iz Mreže mladih Hrvatske.
Potvrđuju to i stavovi ispitanika o društvenom učinku mjere. Tvrdnje koje su ocjenama od jedan do pet ocjenjivali korisnici mjera pokazuju da većina ispitanika ima negativan stav prema programu. Najveću ocjenu bilježi tvrdnja "Od ove mjere najviše profitiraju poslodavci".
U publikaciji koju je izdao BRID, a u kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja, navode se i komentari ispitanika, koji su najčešće negativni.
"Iskorištavanje, puno se traži, ništa se ne dobije zauzvrat. Nakon završetka stručnog osposobljavanja opet sam završila na burzi, a na moje mjesto došao je novi pripravnik", glasi jedan od njih.
Dora Levačić smatra da je položaj mladih na tržištu rada i dalje loš. Ipak, kaže, tu činjenicu ne treba tumačiti kao neuspjelost mjere stručnog osposobljavanja.
- Da bi smo mogli govoriti o stanju na tržištu rada, trebali bismo usporediti ove podatke s podacima istraživanja o onima koji su mogli koristili ovu mjeru, ali nisu. Loš položaj mladih je ponajprije odraz tržišta rada na kojem su se našli nakon izlaska iz programa, zaključuje Levačić.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.