Skoči na glavni sadržaj

Današnje vrijeme podsjeća na 1914. godinu

danasnje-vrijeme-podsjeca-na-1914.godinu-1750-1759.jpg

Profesor Clark s Cambridgea rekao je kako Gavrilo Princip i njegovi pomoćnici nisu bili teroristi poput današnjih, nego su bili hrabri, posvećeni i bogati idealima
Foto: Alo.rs

U Hrvatskom državnom arhivu u ponedjeljak je započeo Međunarodni simpozij "Prisjećanje na 1914.: promišljanje o nasljeđu Prvog svjetskog rata". Simpozij je, kako javlja Hina, počeo izlaganjem istaknutog povjesničara Christophera Clarka s Cambridgea "Mjesečari: Kako je Europa krenula u rat 1914.", u kojem je ustvrdio kako današnje vrijeme sve više sliči na ono koje je prethodilo Prvom svjetskom ratu. «Tada se govorilo o 'umornom divu', a i danas postoji zamor više velikih sila i postoji puno regionalnih kriza», rekao je Clark, ocijenivši da se tada radilo o krizi koje je vjerojatno bila "najsloženiji događaj nove povijesti". Bilo je vrlo privlačno pojednostaviti stvari i prebaciti krivnju samo na jednu državu, no problem je kada se danas toj temi pristupa na isti način, rekao je Clark.

Ne radi se o davanju oprosta Nijemcima, no činjenica je da Berlin nije bio jedino mjesto gdje se moglo naći paranoju i agresiju jer su se sva središta moći prije Prvog svjetskog rata slično ponašala, naglasio je, To se doba ne može poistovjetiti s filmovima o Jamesu Bondu gdje neki zlikovac sakriven planira uništenje svijeta, nije bilo 'dobrih' i 'loših momaka', već se radilo o sukobu različitih interesa, dodao je. Opisavši detaljno atentat na austrijskog nadvojvodu Franza Ferdinanda, Clark je rekao kako Gavrilo Princip i njegovi pomoćnici nisu bili teroristi poput današnjih. Bili su hrabri, posvećeni i bogati idealima, ali siromašni iskustvom, napomenuo je.

Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić rekla je kako bi se s obzirom na povijesna iskustva u ovoj regiji moglo postaviti neugodno pitanje o tome kako to da je na ovim prostorima počelo, a ratovima devedesetih i završilo 'stoljeće rata'. To nas pitanje vraća na samo ishodište i pitanje zašto je Prvi svjetski rat kod nas u istraživanjima često bilo zanemareno, dodala je Zlatar Violić. Na simpoziju će sudjelovati više od 25 stručnjaka iz Hrvatske, Njemačke, Austrije, Švicarske, Portugala, Belgije, Francuske, Italije i Velike Britanije, s ciljem promišljanja o moći povijesti kao sredstva za učvršćivanje mira i pomirbe.

Potencirajući javnu raspravu o Velikom ratu Forum.tm objavio je niz tekstova u kojima se bavio ovom temom.

Ako želite znati više, pročitajte tekstove hrvatskih znanstvenika koji su se bavili Prvim svjetskim ratom.

Igor Despot

Filip Hameršak

Liljana Dobrovšak