Goran Borković
<p>
Karijeru započeo u Sinjskim skojevcima. Nastavio u više različitih klubova iz Splita i Zagreba s promjenjivim uspjesima. Igru više bazirao na asistencijama nego na pogocima. Odlučio da neće završiti u nižerazrednom Vratniku.</p>
"Četvrtina radnika je višak, dio kolektivnog ugovora vezan za plaće i prava zaposlenih će se poništiti, sindikat će se marginalizirati, neće biti modernizacije proizvodnje nego će se napraviti vlastita flota od 14 brodova, a jedna od opcija o kojoj se razmišlja je i prodaja splitskog brodogradilišta nepoznatoj arapskoj tvrtki."
Ovo je citat iz teksta koji je 30. ožujka 2012. godine objavljen u tiskanom izdanu Foruma u kojem smo javnosti otkrili Program restrukturiranja Brodosplita iz 2010. godine okvalificiran u DIV-u, tada potencijalnom kupcu, kao poslovna tajna. Samoborska tvrtka predstavila ga je Vladi i Europskoj komisiji želeći na temelju njega preuzeti splitski škver u čemu su na kraju i uspjeli. Problem je, međutim, bila činjenica da je ono najbitnije iz njega prešućeno građanima.
Danas, godinu i pol dana poslije, jasno je da je Brodosplit restrukturiran upravo po ovom programu. Od 3,5 tisuće ljudi u škveru je ostalo raditi njih dvije tisuće. Radnici su raspoređeni u više od 20 novih tvrtki za koje više ne vrijedi kolektivni ugovor. Sindikalni predstavnici tretiraju se kao najljući neprijatelji, narudžbi brodova gotovo da nema, a počela se raditi vlastita flota. Jedina stavka koja – još – nije realizirana jest prodaja udjela u škveru Arapima.
Iz Programa se precizno mogla predvidjeti budućnost splitskog škvera u idućih nekoliko godina - DIV ga je dobio s očišćenom bilancom, otpisanim dugovima, odriješenim rukama za otpuštanje zaposlenih te dodatnih milijardu i pol kuna potpora iz državnog proračuna u prve dvije godine.
S druge strane, samoborska tvrtka evidentno nema vlastitih sredstava za povećanje temeljnoga kapitala ili za ulaganja, nego će glavninu od obaveznih dvije milijarde kuna pronaći preko bankovnih kredita ili strateških partnera, i to tek između 2014. i 2017. godine. U programu koji su dostavili Vladi spominje se i prepuštanje dijela vlasništva nad Brodosplitom dobavljačima čelika (do 15 posto), "uglednom ruskom brodaru" (do 25 posto) ili "uglednoj projektnoj kompaniji iz Katara" (51 do 75 posto).
Plan restrukturiranja splitskog brodogradilišta sa svojih tristotinjak stranica proglašen je poslovnom tajnom i brižljivo skrivan od javnosti, a vlada Jadranke Kosor odbijala ga je objaviti čak i nakon što je 2011. usuglašen s Europskom komisijom. Ugovor s DIV-om ipak se nije usudila potpisati, između ostaloga i zbog primjedbe sindikata da je riječ o "mišu koji kupuje giganta" bez potrebnih jamstava, no tadašnje frontmene Milanovićeve vlade Radimira Čačića i Slavka Linića Samoborci su svejedno fascinirali, premda su kao osiguranje ponudili samo korporativno jamstvo DIV-a do visine od 50 milijuna kuna.
U Vladinoj odluci priznalo se da je jamstvo DIV-a "bez sumnje nisko u odnosu na obavezu koju preuzima i na državne potpore kojima će raspolagati", no procjenjuje se da bi aktiviranje ovog instrumenta "vrlo ozbiljno naštetilo DIV-u", pa bi to trebalo poslužiti kao motivacija ponuditelju da svoje znanje i snagu uloži u uspjeh projekta. Drugim riječima, upropaste li Samoborci splitski škver - država može jedino uništiti njihovu višestruko manju tvrtku. "Ovo je posljednji pokušaj za spašavanje Brodosplita", priznala je Vlada u obrazloženju svoje odluke.
Splitski škverani brzo su ostali bez dijela Kolektivnog ugovora, koji je po uvjetima natječaja za prodaju brodogradilišta kupac morao zadržati na snazi. Ovaj se potez vrlo eksplicitno najavljuje u tajnom Programu restrukturiranja:
"Naša namjera je potpuno odvojiti utjecaj bilo kojeg članka Kolektivnog ugovora za donošenje odluka i provođenje mjera restrukturiranja, tako da smo ponudili sindikatima trenutni početak kolektivnog pregovaranja. Namjeravamo odvojiti dio Kolektivnog ugovora koji obrađuje plaće i naknade u zasebni dio (dodatak)", stoji u dokumentu. Razlog za ovakvo postupanje prilično detaljno je pojašnjen: novi vlasnik škvera želi "izbjegavanje bilo kakve blokade" i "brzo donošenje odluka", a glavni cilj mu je spriječiti mogućnost štrajka koji danas sindikati mogu organizirati "ukoliko ih se ne pita za mišljenje ili ne dobije njihova suglasnost, čak i za periferna pitanja".
"Naslijeđe u kojem sindikati imaju utjecaja na poslovanje koje bi time imalo negativan predznak nije prihvatljivo i to se mora promijeniti", najavili su novi vlasnici rat sindikalistima. S otpuštanjem radnika nisu imali većih problema jer im je Vlada odobrila poprilična sredstva: iz državnog proračuna moći će potrošiti do 210 milijuna kuna za zbrinjavanje viška zaposlenika. DIV je u programu baratao s viškom od 25 do 30 posto ljudi, koje bi zbrinuli otpremninama ili izdvajanjem u nove tvrtke-kćeri koje bi se bavile outsourcingom i imale ekskluzivni trogodišnji ugovor s Brodosplitom. U istom dokumentu navode se i prilično logični planovi o povećanju udjela proizvodnih radnika u odnosu na administraciju, a vrlo je ambiciozan i plan rasta produktivnosti - ona bi se u roku od pet godina trebala povećati za čak 50 posto.
Splitske ambicije samoborske tvrtke obilato će se financirati iz državnog proračuna: osim spomenutih 210 milijuna kuna za višak zaposlenih, država će Brodosplitu otpisati dugove s državnim jamstvom od fantastičnih 5,3 milijarde kuna te nelegalne potpore od oko 700 milijuna kuna, a dopušteno je i korištenje državnih jamstava za avanse u visini do 222 milijuna kuna. Dodatnih 673 milijuna kuna potrošit će se za pokrivanje gubitaka u 2012. i 2013. godini i fizičko uništavanje jednog od navoza kako bi se kapaciteti brodogradilišta smanjili za 21 posto, što je kao kompenzacijska mjera ispregovarano s Europskom unijom.
Osim toga, država će u idućih pet godina izdvajati još 76 milijuna kuna (10 milijuna eura) godišnje kako bi pokrivala gubitke na novougovorenim brodovima. U odnosu na Program restrukturiranja otprije dvije godine, troškovi koji padaju na teret poreznih obveznika povećani su za oko 600 milijuna kuna, pa se na isto toliko može procijeniti neodlučnost Jadranke Kosor u rješavanju problema brodogradnje. Ukupno, osim pokrića starih gubitaka država će u Brodosplit uložiti 1,485 milijardi kuna svježeg, stvarnog novca, i to gotovo sve u prve dvije godine restrukturiranja. Razdoblje od 2014. do 2017. godine predviđeno je za investicije DIV-a, koje po ugovoru trebaju iznositi 2,1 milijardu kuna.