Najviše prostora povijesnom revizionizmu i interpretaciji povijesti dale su emisije Bujica i Markov trg Foto: Dnevno.hr
Najviše govora mržnje zabilježeno je na portalu Dnevno.hr, dok su najviše prostora povijesnom revizionizmu i interpretaciji povijesti dale emisije Bujica i Markov trg, pokazuju rezultati praćenja govora mržnje u medijima koje je tijekom 2015. i 2016. godine provodio GONG, piše Ema Tarabochia za portal Hrvatskog novinarskog društva.
Projekt praćenja govora mržnje u medijima je obuhvatio razdoblje od početka listopada 2015. do završetka rujna 2016. godine, a provodio ga je GONG u suradnji s timom istraživača-volontera te aktivista i novinara koji je savjetodavno podržavao proces praćenja. Metodologija istraživanja je počivala na praćenju uzorka elektroničkih i tiskanih medija temeljem radnih definicija govora mržnje, diskriminatornog i stereotipizirajućeg govora.
U analizu su bili uključeni mainstream mediji, ali i oni koji pokazuju sklonost zastupanju isključivih i diskriminatornih stavova. Uzorak su tako činili 24 sata, Glas Slavonije, Jutarnji list, Novi list, Slobodna Dalmacija i Večernji list, tjednici 7dnevno, 24 express, Glas Koncila, Globus, Hrvatski tjednik, Hrvatsko slovo i Nacional, portali Direktno, Dnevno.hr, Index.hr, Libela, Lupiga i Narod.hr, radijska emisija U mreži prvog, televizijske emisije Bujica, Markov trg, Otvoreno i RTL Direkt te četiri središnje informativne emisije na televizijama s nacionalnom koncesijom.
Praćenje nije bilo usmjereno isključivo na sadržaje u medijima, već su se u izvještajima našli i istupi osoba koje su svojim javnim govorom i djelovanjem pridonijele atmosferi netrpeljivosti prema različitostima te iznosile diskriminatorne ideje.
Najviše govora mržnje zabilježeno je na portalu Dnevno.hr, koji je u više navrata pokazao sklonost diskriminatorno intoniranom, ponižavajućem i uvredljivom govoru, prikazivanju izvaneuropskih izbjeglica i migranata kao kriminalaca i silovatelja te afirmaciji homofobnih stavova.
„S druge strane, po pružanju prostora povijesnom revizionizmu i interpretaciji povijesti u kojoj se nastojalo normalizirati simboliku ustaškog režima, istaknule su se razgovorne emisije na lokalnim televizijama Bujica i Markov trg, najčešće kroz pojedine izjave gostiju u tim emisijama koje su prolazile bez problematiziranja. U hrvatskom kontekstu, ovom je obliku revizionizma u 2016. godini „pravo građanstva“ davano upravo s nakanom afirmacije protumanjinskih stavova prema Srbima u Hrvatskoj“, ispričao je za Hnd.hr Dražen Hofmann, koordinator projekta praćenja medija.
Kada je riječ o pojedinačnim slučajevima govora mržnje u medijima, jedan od najgorih bio je govor Marka Juriča u odjavi emisije Markov trg na početku 2016., zbog kojeg je Z1 televizija kažnjena suspenzijom emitiranja na tri dana, nakon čega je uslijedio prosvjedni marš na regulatorno tijelo koje je izreklo kaznu.
Među najgorim slučajevima nalazi se serijal kolumni portala Dnevno.hr o izbjeglicama, u kojima su migranti ocrnjivani i prikazivani kao „primitivni ljudi čiji IQ u prosjeku jedva doseže polovicu onog u najrazvijenijim dijelovima svijeta“, koji su „prilično nisko u evolucijskom lancu, sviđalo se to kome ili ne“ i koji „da nisu došli u dodir s razvijenijim društvima u jednom trenutku, ne bi do sad, po vlastitim kapacitetima, poznavali ni kotač“. Ovaj serijal kolumni predstavlja jedan od najeklatantnijih primjera širenja ideja rasne superiornosti.
„Pojavilo se i nekoliko slučajeva kolumni na internetskim portalima koje su se istaknule pozivima na diskriminatoran tretman Srba u Hrvatskoj“, kaže Hoffmann, navodeći primjer kolumne u kojoj autor piše da bi „posebnim zakonom riješio, zbog ružnoga naslijeđa i ustrajavanja na zloći prema hrvatskome narodu, pitanje i položaj srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj“.
Jedan od ciljeva projekta bio je potaknuti nadležna tijela na reagiranje na neprihvatljive oblike govora u javnom prostoru, ističe Hoffmann. U promatranom razdoblju zaprimljeno je šest reagiranja nadležnih tijela: u odnosu na emisiju Markov trg reagiralo je Vijeće za elektroničke medije, Pučka pravobraniteljica i Novinarsko vijeće časti. Vijeće za elektroničke medije reagiralo je u još dva slučaja, dok je u jednom reagirala Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Hoffmann dodaje i da je tijekom istraživanja ustanovljeno da portali mogu izbjeći nadzor sadržaja odbijajući upis u Registar elektroničkih publikacija.
Temeljna zagovaračka poruka ovog projekta je da je potrebno dosljedno provoditi regulativu koja se odnosi na medijske sadržaje i ograničavanje prostora govoru mržnje i diskriminatornom govoru, ma tko bio njegov pošiljatelj, kaže Hoffmann.
„No, u tome odgovornost nemaju samo aktivni građani i organizacije civilnog društva - najviše odjekuju poruke koje šalju institucije kada nastupe odlučno i proaktivno, oslanjajući se i na službene izvore. U demokratskim i pluralnim društvima nema mjesta diskreditaciji ljudi zbog njihove grupne pripadnosti, a medijske objave koje takve ideje podržavaju štetne su i ne mogu se opravdati slobodom govora“, zaključuje Hoffmann