Dubina u plićaku

Na kraju jedino što je u javnosti ostalo od rezultata "dubinske" analize sadržaja Novosti u 2023. godini, koju je izradio i u Saboru prošli tjedan predstavio aktivističko-analitički tim udruge U ime obitelji predvođen izvršnom direktoricom Željkom Markić te zastupnikom Domina Igorom Peternelom, jest reakcija IDS-a. Predsjednik te stranke i zastupnik Dalibor Paus reagirao je na jedan od prijedloga iznesenih na okruglom stolu o Novostima po kojem treba razmisliti o ukidanju dvojezičnosti u Istri kao i financiranju obilježavanja komemoracija za stradale u NOB-u. 

Paus je kazao da se radi o napadu na samu bit istrijanstva, odnosno na temeljne vrijednosti Istre poput suživota, tolerancije i poštovanja različitosti te da njihova analiza Novosti nije ništa drugo nego pokušaj gušenja manjinskih prava. Istra se s pravom ponosi svojom multikulturalnošću i antifašističkim naslijeđem i zato IDS neće dopustiti da se omalovaži ili uništi dvojezičnost u Istri, da se zatre spomen na žrtve fašizma ili da se novcem iz proračuna podržava širenje mržnje. Istaknuo je da metode koje koristi U ime obitelji nalikuju na pritiske iz najmračnijih vremena poput jednoumlja, cenzure i ušutkavanja manjina. Reagirala je Željka Markić koja je u cijelu priču uvela korupciju (!?) i kazala da Paus skriva korupciju iza zaštite istrijanstva i dvojezičnosti.

Inače, gotovo godina dana trebala je udruzi U ime obitelji da napravi analizu sadržaja tjednika Novosti u 2023. godini. Dakle, točno onoliko koliko je trebalo i novinarima Novosti da ispune 52 broja plus napišu barem još toliko tekstova koji su objavljeni samo na portalu. Pažnju su im zaokupila 348 članka koje su nastojali ocijeniti od 1 (isključivo negativno) do 5 (isključivo pozitivno). Peternel je na okrugli stol pozvao sve zastupnike, kao i niz zagovornika ekstremno desne političke misli. Teško je reći da je u tome uspio s obzirom na to da se, osim njegovog stranačkog kolege Krešimira Čabaja, odazvao samo predsjednički kandidat Mosta Miro Bulj, koji se na skupu zadržao tek toliko da vikne da "Novostima nikad nije bilo bolje nego sada", sjedne nepune tri minute i pokupi se u nepoznatom smjeru.

Ovakav debakl ne treba čuditi s obzirom na okolnost da je okrugli stol održan na margini margine dok su, što u sabornici što oko nje, tekle rasprave o izboru ustavnih sudaca i podjeli proračunskog novca. Nisu mu se odazvali ni bivši kolege iz DP-a, a čini se da je zapravo cijelu sesiju Peternel odradio upravo zbog njih, jer je niz puta zapitao hoće li DP glasati za proračun ili ne, smatrajući da bi u prvom slučaju izdali do jučer zajedničke ideale gašenja Novosti.

Kvaziistraživači su utvrdili ono što bi im na desetominutnoj kavi s nogu puno kvalitetnije mogao reći svaki naš čitalac. Analizirajući kako se u tekstovima Novosti klasificiraju određene osobe, pojmovi i organizacije, zaključili su da rat ne kotira osobito pozitivno. Kažu da naša ocjena rada prvog predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana iznosi 1,16, ali da on nije najgori. Naime, Tuđmanov ministar obrane Gojko Šušak i načelnik ratnog štaba Janko Bobetko imaju čistu jedinicu. Istraživači su također utvrdili da novinari Novosti nisu blagonakloni ni prema pripadnicima HOS-a. Dobili su, naime, 1,14. Voljeli bismo da pokažu taj tekst gdje su prikazani pozitivno. Ni što se tiče stranaka nema iznenađenja: DP je prošao najgore (1,35), Vlada Andreja Plenkovića tek nešto bolje (1,39), Most je tu negdje (1,56), dok je odnos prema SDP-u neutralan (3,1), a favoriziraju se – kažu "obiteljaši" – Možemo (3,69) i SDSS (4,48).

O kakvom manjkavom istraživanju se radi najbolje se vidi u ocjeni Katoličke crkve za koju "istraživači" kažu da je u Novostima prikazana "isključivo negativno", odnosno da niti jedan tekst koji se bavio Katoličkom crkvom nije bio ni neutralan, kamoli pozitivan. Očito se činjenica da je u Novostima prošle godine objavljen veliki intervju s riječkim nadbiskupom Matom Uzinićem, kao i da je niz puta pozitivno pisano o radu Isusovačke službe za migrante nije uklapala u agendu U ime obitelji, čiji je jedini cilj javno izvrijeđati Novosti sa željom da se tjedniku srpske nacionalne manjine ukine javno financiranje. 

Profesor Boris Havel je poslužio da analizi sadržaja da znanstveno utemeljenje, pa je tako kazao se radi o sjajnom radu "u koji je uloženo puno vremena i truda", te da se "ističe znanstvena pedantnost i istraživačka kreativnost kojom su se služili" analizirajući ovo "ideološko glasilo krajnje nesklono interesima hrvatske države i većinskog naroda". Predstavljanje je zapravo prštalo klevetama i uvredama na račun Novosti. Markić je rekla da Novosti i SNV zloupotrebljavaju javni novac i koriste ga protiv hrvatske većine; da se radi o ideološkim novinama koje ne predstavljaju srpsku manjinu; da vrijeđaju, omalovažavaju i u negativnom svjetlu prikazuju Hrvate; da huškaju srpski narod na hrvatski; da ne zaslužuju poštovanje jer ni zlostavljana žena ne može poštivati muža koji je zlostavlja, a upravo to Novosti rade Hrvatima i izrazila žaljenje što Novostima nisu svete ni vojska i policija, koje da su "hrvatske svetinje".

Njihovi prijedlozi išli su u smjeru da se Novosti i SNV trebaju baviti folklorom i kulturnim identitetom Srba u Hrvatskoj, kao da zaboravljaju da je upravo Bulj ljetos zabranio održavanje jedne takve izložbe u Sinju, da o slučajevima poput pokušaja zabrane festivala ojkače u Petrinji i drugim primjerima poput prosvjeda povodom otvaranja Srpskog kulturnog centra u Brodu. Uostalom, u utorak je Zvonimir Troskot (Most) otvoreno rekao da se zna kako se  "kulturni centri koriste kao obavještajne službe zbog čega moraju biti pod kontrolom SOA-e". 

Na kraju predstavljanja analize možda je sve najbolje sumirala predsjednička kandidatkinja Branka Lozo koja je kazala da je došlo vrijeme da se "ozbiljno uhvatimo ukoštac s Novostima" koje objavljuju "uvrijeđujući i ponižavajući sadržaj nedostojan civiliziranog svijeta". Sve u svemu, zaključila je, radi se o "četničkom listu koji Vlada iz nepoznatih razloga financira" i pozvala Srbe da dignu svoj glas i otmu se iz zagrljaja SNV-a i Novosti. Poentirao je Čabaj koji je kazao da treba razmišljati i o alternativnim načinima kako riješiti ovaj problem, jer ide prema gorem.

Tekst je objavljen u tjedniku Novosti