Europska komisija nije prihvatila objašnjenje Varšave da je sječa nužna zbog invazije "osmozubnog smrčinog potkornjaka" Foto: Greenpeace Polska
Europska komisija (EK) tužila je u četvrtak Poljsku Sudu pravde Europske unije zbog sječe drva u Bjelovjeskoj šumi na granici s Bjelorusijom, posljednjoj velikoj europskoj prašumi pod zaštitom UNESCO-a. EK je zatražila od suda da privremenom mjerom odmah zabrani sječu, potvrdilo je poljsko Ministarstvo zaštite okoliša, javlja agencija Beta.
Europska komisija je tužila Poljsku jer je vlada premijerke Beate Szydlo 25. ožujka 2016. godine odlučila utrostručiti obim sječe i to i u onim oblastima Bjelovjeske prašume u kojoj čovjek ne smije intervenirati i onim gdje je višestoljetno drveće, što jasno krši europsku legislativu zaštite rezrvata Natura 2000.
Po analizi Europske komisije, obim sječe i eksploatacije drveta, iako nije pogodio prvu, potpuno zaštićenu zonu, premašuju sredstva koja se smiju primijeniti za održivi razvoj i eksploataciju šume. Komisija nije prihvatila objašnjenje Varšave da je sječa nužna zbog invazije "osmozubnog smrčinog potkornjaka".
Europska komisija je od Suda pravde EU zatražila da privremenom mjerom hitno naredi obustavljanje sječe što je 5. Srpnja UNESCO već zatražio od poljskih vlasti.
Poljska je taj zahtjev UN-a ignorirala, a premijerka Beata Szydlo je čak izjavila da takve odluke UNESCO-a nema, iako su mediji i ekolozi objavili tu odluku na svojim stranicama.
"Ministarstvo je odlučilo braniti svoj stav pred sudom. Upravo zahvaljujući ljudima i šumarima Bjelovjeska prašuma je sada u svijetu prepoznatljiv brend. Danas oni koji nemaju takvo prirodno bogatstvo kao mi u Poljskoj, pokušavaju da nas vrijeđaju i da nas uče kako da raspolažemo tim bogatstvom", kazao je glasnogovornik Ministarstva zaštite okoliša Pavel Mucha.
Stoljetno drveće i bizoni
Bjelovjeska, kompleks drevnih šuma na 1.500 kvadratnih kilometara u pograničju Belorusije i Poljske čiji veći dio leži u Bjelorusiji, pod zaštitom je UNESCO-a od 1979. godine, kao posljednji tako veliki netaknut ostatak prašuma koje su stoljećima prekrivale ravnice većeg dijela starog kontinenta.
U Bjelorusiji je pod zaštitom UNESCO-a rezervat od skoro 900 kvadratnih kilometara, u Poljskoj oko 100 kvadratnih kilometara prirodnog rezervata u kojima je registrirano i više od 1.000 stabala "staraca" čak 600-godišnjih hrastova, 350-godišnjih borova i 250-godišnjih jela.
Nakon dodatnih analiza, UNESCO je odluku da li da konačno zbog ponašanja poljskih vlasti stavi prašumu u poljskom delu na spisak ugrožene svetske baštine, odložio za 10 mjeseci, do 2018. godine.
Sječu prašume pokušavaju usporiti aktivisti ekoloških organizacija iz Poljske i susjednih zemalja koji se vezuju za pile i mašine za sječu.
Krajem lipnja su tisuće Poljaka izašle na ulice Varšave zahtjevajući da poljske konzervativne vlasti ostave prašumu na miru, posebno što je smrčin potkornjak uobičajena pojava i njegove perodične invazije doprinose prirodnim procesima i unikatnim prirodnim procesima biodiverziteta, o čemu je vijest prenio i forum.tm.
Bjelovjeska je i prirodno stanište velikog broja ugroženih vrsta. Njezin simbol je govoto izumrli evropski bizon koga su polako, od posljednjih primjeraka u zatočeništvu, uspjeli od 1923. godine do danas ponovo razmnožiti u stada od stotinjak grla u rezervatu prašume.