Foto: Pixabay
Gong je pozvao saborske zastupnike i zastupnice da amandmanima poprave tekst zakona i tako osiguraju da javnost ima besplatni pristup podacima iz Registra stvarnih vlasnika tvrtki u Hrvatskoj. Prema postojećem prijedlogu, podaci će biti dostupni javnosti uz naplatu i obaveznu registraciju korisnika.
Naime, prema Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji će danas biti raspravljen u Saboru, detalje o pravu javnosti na pristup ovim informacijama naknadno će propisati ministar financija. Međutim, peta Direktiva o sprječavanju pranja novca specifično navodi medije i organizacije civilnog društva kao bitne korisnike navedenih podataka.
Istovremeno, Europska komisija prepoznaje da su podaci o tvrtkama ključni za novinare, poslovni sektor i društvo u cjelini, pa je podržala prijedlog unapređenja Direktive o otvorenim podacima i informacijama javnog sektora (PSI). On propisuje slobodan pristup podacima tijela javne vlasti, među ostalim, tako da kao novi standard otvorenosti podataka predviđa razvoje API-ja (application programming interface) na registrima javnih institucija.
Međutim, prijedlog Zakona ne precizira u kojem će formatu podaci iz Registra stvarnih vlasnika biti dostupni javnosti – hoće li to biti tražilica poput sudskog registra ili registra godišnjih financijskih izvještaja koji vodi Fina, ili će biti omogućeno preuzimanje inicijalne baze uz automatsko ažuriranje svih promjena (API pristup). Iako se API pristup podacima predviđa Politikom otvorenih podataka koju je Vlada usvojila u srpnju 2018., nacrt Akcijskog plana za njezinu provedbu još uvijek nije objavljen. Stoga Gong predlaže da se amandmanom jasno propiše opcija besplatnog API pristupa podacima iz ovog Registra.
Nadalje, prijedlog Zakona definira da će pristup javnosti biti ograničen na osnovne podatke o stvarnim vlasnicima (ime i prezime; država prebivališta; mjesec i godina rođenja; jedno državljanstvo te priroda i opseg stvarnoga vlasništva). Amandmanom bi trebalo dodatno uključiti i smjernicu iz Direktive koja obradu ovih osobnih podataka smatra pitanjem od javnog interesa, pa uključuje i OIB kao jedinstveni identifikator, te traži i podatke o vlasnicima ukoliko imaju više državljanstava.