Građanski odgoj za političku pismenost

Oni ne vide problem u činjenici da je inicijativa "U ime obitelji" odbila otkriti izvore financiranja, a ne zanima ih ni to što se u situaciji kada u državnoj blagajni nema novca ni da mladi i fakultetski obrazovani ljudi na stručnom osposobljavanju budu plaćeni barem 1600 kuna, za referendum mora potrošiti 48 milijuna kuna. I to za referendumsko pitanje koje je i tako već regulirano zakonom, tako da rezultat referenduma o ustavnoj definiciji braka zapravo ništa bitno neće promijeniti u praksi. Ne zanima ih ili ne shvaćaju da su izjavama tipa "oni su nenormalni" pojačani homofobni stavovi prema LGBT-osobama te da svi ti ljudi, a mogu biti i članovi njihove obitelji, mogu imati ozbiljan problem u svim sferama života jer ih se tretira kao nenormalne. Ne zanima ih također ni činjenica da je priznavanje prava na pismo nacionalnim manjinama ne samo ustavna vrednota, nego i da je Hrvatska ulaskom u Europsku uniju prihvatila određene međunarodne standarde o poštivanju ljudskih prava nacionalnih manjina te da je nedopustivo da se pravo manjine na vlastito pismo dopušta samo tamo gdje je određena nacionalna manjina u većini, kako to žele inicijatori refrenduma o ćirilici.

Riječ je, naravno, o dijelu građana koje se ovih dana u jeku kampanje "za" i "protiv" ustavne definicije braka često pregrubo ocjenjivalo kao formalno nepismene, crkvene talibane i slično, a istina je zapravo da dobar dio njih jednostavno nije dovoljno politički pismen, pa ne zna prepoznati što se sve krije iza nekih političkih poruka, ni kako slijepo slušanje poruka s oltara ili političkih stranaka može pogubno utjecati na društvo. Nitko ih, naime, tomu u 23 godine samostalnosti Hrvatske nije poučio. 

- Rezultat referenduma posljedica je činjenice da u ovoj državi nijedna javna institucija, osim vjerskih zajednica, nije radila na razumijevanju i promociji ustavnih vrijednosti. Politika se građanima prikazuje kao tehnička disciplina lišena vrijednosnih razlika. Vladavina prava, pluralizam, sekularizam i demokracija nisu teme u obrazovanju. U tom vakuumu jedini vrijednosni okvir koji se sustavno provodi zadnje 23 godine jest onaj vjerskih zajednica, koje promiču svoju partikularnu politiku moralnosti naročito u području spolnosti i uređenja obiteljskih odnosa. Stoga smatramo kako je ključno da se i u odgojno-obrazovnim ustanovama otvori prostor za razvijanje kompetencija ključnih za razumijevanje društvenih procesa te upoznavanja s temeljnim vrijednostima demokracije, kazala je za Forum.tm voditeljica GONG-ova EDUcentra Martina Horvat, koja je sudjelovala u izradi priručnika za nastavnike o građanskom odgoju što se trenutačno eksperimentalno provodi u 12 osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj, a od sljedeće školske godine – potvrdilo nam je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta – provodit će se u svim školama.

Horvat je podsjetila da je GONG u suradnji s nizom drugih organizacija koje se bave obrazovanjem i ljudskim pravima još 2008. pokrenuo inicijativu za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u škole, ali je on – u eksperimentalnoj fazi – uveden tek 2012. godine.  

Građanska kompetencija sastoji se od znanja, razumijevanja, stavova, vrijednosti i vještina i sposobnosti ključnih za građane kao nositelje prava i odgovornosti u društvu koji razumiju društvene procese i svoju ulogu u njima te je jedan od ključnih kompetencija u Europskom referentnom okviru za cjeloživotno učenje i Nacionalnom okvirnom kurikulumu. Svakodnevno iskustvo – primjeri nasilja među mladima – kao i različita istraživanja poput Studije o političkoj socijalizaciji hrvatskih srednjoškolaca (GONG i FPZG, 2011.) pokazuje da čak 40,8 posto mladih misli kako bi u Hrvatskoj Hrvati trebali imati veća prava od pripadnika drugih naroda. Istraživanje Mladi u vremenu krize (IDIZ - 2013.) pokazuje pak da su mladi prilično netolerantni prema homoseksualcima te Romima, Albancima i Srbima. Pokazalo se da bi njih samo 26,8 posto prihvatilo homoseksualnu obitelj, dok bi ih 22,7 posto prihvatilo romsku obitelj u svom susjedstvu. To pokazuje, naglasila je Horvat, da mladi u Hrvatskoj nemaju dovoljno razvijenu građansku i međuljudsku kompetenciju, a potrebu za profesionalnim razvojem pokazuju i učitelji.

- Nedavno proveden referendum samo je još jedan od pokazatelja nerazumijevanja, slabo razvijene političke kulture i zainteresiranosti građana za sudjelovanje u procesima donošenja političkih oduka. Sve to ukazuje na potrebu sustavnoga i kvalitetnog uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja u sve škole. Stoga, uz međupredmetnu provedbu – edukacija mlađih osnovnoškolaca koja bi se provodila na satu razredne zajednice – građansko obrazovanje treba biti i obavezni predmet ne samo u prvom i drugom razredu srednje škole, kako je to predviđeno trenutnim kurikulumom, nego i u sedmom i osmom razredu osnovne, smatra Horvat i dodaje kako je jedino na taj način moguć ujednačen pristup razvoju građanske kompetencije svih učenika.

Objašnjavajući pak o čemu bi to učenici trebali učiti, kazala je da građanski odgoj obuhvaća više različitih sadržajno-strukturalnih dimenzija, a najkraće bi se moglo sažeti u razumijevanje i poštivanje ljudskih prava, uvažavanje različitosti, interkulturalnosti i demokratičnosti te učenju o aktivnom građanstvu i održivom razvoju. 

- U cilju što kvalitetnije pripreme za provedbu građanskoga odgoja i obrazovanja Ministarstvo će na temelju rezultata vrednovanja eksperimentalne provedbe i praćenja provedbe Kurikuluma građanskoga odgoja u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje i Istraživačko-obrazovnim centrom za ljudska prava Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1. travnja 2014. objaviti Nacrt prijedloga provedbe građanskog odgoja u osnovnim i srednjim školama u školskoj godini 2014/2015., dio je odgovora koji smo dobili iz Ministarstva. U njemu se navodi i da će se nakon objave Nacrta provesti javna rasprava, a konačni kurikulum objaviti najkasnije 30. lipnja. Nakon toga će se u prvoj polovici srpnja i drugoj polovici kolovoza organizirati stručno usavršavanje učitelja i nastavnika koji će provoditi građanski odgoj od sljedeće školske godine u svim školama.

Zasad se, međutim, još ne zna hoće li Ministarstvo prihvatiti GONG-ov prijedlog da građanski odgoj bude obavezan i u završnim razredima osnovne škole ili će on za osnovnoškolce biti izborni predmet, kako se sada razmišlja. No, neovisno o tomu, sasvim je izvjesno da će se i ovom obrazovnom programu, jednako kao i onom o zdravstvenom odgoju, protiviti oni koji su dosad imali eksluzivno pravo na nametanje vlastitih stavova o spolnosti, braku, obitelji, povijesti, politici...