Većina žrtava prisilnog rada u Europi su muškarci koji rade u sektorima kao što su ribarstvo i proizvodnja, dok su žene obično zatočene u izoliranim sredinama kao što su rad u kućanstvima ili njegovanje bolesnih i starijih Foto: un.org
Prisilni rad u porastu je širom Europe i pretekao je seksualno iskorištavanje kao dominantan oblik modernog ropstva u nekoliko zemalja među kojima su Velika Britanija, Belgija, Cipar, Gruzija, Srbija i Portugal, objavila je u utorak Grupa stručnjaka za suzbijanje trgovine ljudima Vijeća Europe (GRETA).
Nastojanja da se toj praksi, osobito raširenoj u sektorima kao što su poljoprivreda i građevinarstvo, stane na kraj otežavaju izostanak kaznenog progona i sudskih presuda, ograničeni zakoni o radu i inspekcije te strah samih žrtava, navodi se u godišnjem izvještaju GRETA-e.
"Sve veći broj ljudi u Europi prisiljen je raditi u užasnim uvjetima, unutar i izvan nacionalnih granica", rekla je Siobhan Mullally, voditeljica skupine Vijeća Europe za borbu protiv tog oblika modernog ropstva.
"Države širom Europe moraju usko surađivati s nevladinim organizacijama, sindikatima i privatnim sektorom kako bi pomogle da se zaustavi to odvratno iskorištavanje i zlostavljanje", poručila je u priopćenju.
Većina žrtava prisilnog rada u Europi su muškarci koji rade u sektorima kao što su ribarstvo i proizvodnja, dok žene obično budu zatočene u izoliranim sredinama kao što su rad u kućanstvima ili njegovanje bolesnih i starijih, navodi se u upravo objavljenom izvještaju.
Europske zakone protiv trgovine ljudima trebaju poduprijeti snažniji zakoni o radu i stručni inspektori rada kako bi se obuhvatilo cijelo gospodarstvo i identificiralo žrtve.
GRETA ističe važnost osiguranja mehanizama koji će omogućiti da žrtve nisu kriminalizirane i da imaju pristup učinkovitoj pravnoj zaštiti i primjerenoj naknadi
Konvenciju Vijeća Europe o suzbijanju trgovine ljudima potpisale su sve države članice, osim Rusije. Ona obavezuje države potpisnice, među kojima je i Hrvatska, da poduzmu širok spektar mjera za sprečavanje trgovine ljudima, zaštitu žrtava i progon odgovornih.
Osim 46 država članica Vijeća Europe, Konvenciju je ratificirala i Bjelorusija, a nedavno je pozvan da to učini i Tunis.
GRETA je skupina 15 neovisnih stručnjaka zadužena za praćenje kako države provode Konvenciju. Informacije prikupljaju temeljem posjeta državama i informacijama nacionalnih vlasti i nevladinih organizacija. Jedan od članova je i Davor Derenčinović, profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.