Skoči na glavni sadržaj

HDZ juriša na javne medije, prva na udaru Hina, potom HRT i AEM

hdz-jurisa-na-javne-medije-prva-na-udaru-hina-potom-hrt-i-aem-4210-4786.jpg

“Ne znam na koji način HDZ planira opravdati odbijanje izvješća, no ako do toga dođe, posve je jasno da je to način da počne sa smjenom Upravnog vijeća, a potom i ravnateljice, želeći na ta mjesta instalirati svoje ljude“, kaže ravnateljica Hine Branka Gabriela Valentić
Foto: FaH

Nakon što se brzopotezno obračunala s neprofitnim medijima, novovladajuća garnitura odmah kreće u drugu fazu svoga Kulturkampfa – konačnim rješenjem za ovladavanje medijskog prostora. Na red je došla i Hrvatska novinska izvještajna agencija (Hina), za koju su pripreme napravljene nešto ranije klevetanjem po desničarskim internetskim portalima.

Kako je upozorio i Europski savez novinskih agencija (EANA), pozivajući se na neformalne i kuloarske najave iz redova HDZ-a, „ova stranka nije sklona prihvatiti Izvješće o radu Upravnog vijeća Hine, koje bi se uskoro trebalo naći na dnevnom redu Odbora za informiranje, informatizaciju i medije“. Još nije poznato kada će Odbor raspravljati, ali su simptomatične izjave njegova predsjednika Andrije Mikulića, koji je u ponedjeljak na HRT-u izjavio da je nezadovoljan izvješćem Hine, prigovorivši joj „neobjektivnost“.

Medije pod ideološku kontrolu

Isti argument neobjektivnosti, koji inače koristi i njegov stranački šef Tomislav Karamarko, prethodno je upotrijebio i za HRT, ne isključujući mogućnost mijenjanja zakona o javnoj televiziji. Dio je to nove kulturne strategije koja očito podrazumijeva stavljanje javnih medija pod strogu ideološku kontrolu.

“Ne znam na koji način HDZ planira opravdati takvu odluku, no ako do toga dođe, posve je jasno da je to način da počne sa smjenom Upravnog vijeća, a potom i ravnateljice, želeći na ta mjesta instalirati svoje ljude. Međutim, vjerujem da zastupnici Mosta, koji su u Sabor ušli kao korektiv vlasti, neće sudjelovati u političkim obračunima HDZ-a, nego će se baviti rezultatima i poslovanjem“, kaže ravnateljica Hine Branka Gabriela Valentić.

Hina je u 2014. godini, prema javno dostupnim podacima, ostvarila rast u odnosu na prijašnje razdoblje te je poslovala s neto-dobiti, dok je prethodne godine poslovala s gubitkom. Neto-dobit povećana je za 157 posto. Aktiva je povećana za 16,1 posto, kapital 12,6 posto, tekuća imovina 26 posto, a broj zaposlenih smanjen je za 8,8 posto, dok su tekuće obaveze smanjene za 12,5 posto. Značajno su smanjena potraživanja od kupaca, ali i obveze prema dobavljačima. Povećana je dobit, neto-radni kapital i novac. U tom je razdoblju Hina dobila najvišu, A1 bonitetnu ocjenu, što nije zabilježeno od 2008. godine. Iste godine, na ime PDV-a, Hina je državi uplatila 5,6 milijuna kuna.

U razdoblju prije toga, prosječni godišnji gubitak od 2009. do 2013. godine iznosio je dva milijuna kuna.

Blitzkrieg na javni prostor

 “Od najveće je važnosti da hrvatska Vlada zaštiti uredničku, upravljačku i ekonomsku neovisnost Hrvatske izvještajne novinske agencije, koja je uspješno provela restrukturiranje smanjenjem broja nenovinarskog osoblja. Odbor EANA-e stoga traži od hrvatske Vlade sastanak u Zagrebu što je prije moguće, da razmotrimo kako možemo zajedno zaštititi neovisne medije u Hrvatskoj”, upozorili su iz EANA-e.

Međutim, to vladajućima, posebno HDZ-u, koji je odlučio provesti Blitzkrieg na javni medijski prostor, nije bitno. A i zašto bi kad se premijer ionako trudi da se čuva posla za koji je imenovan, a u Mostu, gdje su se pozivali na javno ispred privatnoga i zazivali stručnog sveca, ne bi se htjeli miješati. Iz Vlade su EANA-i šturo odgovorili da ne pišu njima, nego da pismo sada pošalju Ministarstvu kulture, kao da je riječ o drugoj državi s kojom ova nema veze.

„Smatram da su rezultati i poslovanje jedino mjerilo istinskog domoljublja, a ne stranačkog folklora. Očekujem i očitovanje na dopis EANA-e i nadam se da nestranački premijer kao čovjek iz biznisa, što mu je prilikom predstavljanja navedeno kao osnovna prednost, da svoje mišljenje o svemu“, kaže Valentić.

Manjkasov jurišnik

Nije da se nije mogao očekivati ovakav rezultat, uzimajući u obzir sve što se događalo ranije. Pripreme za odstrjel počele su mnogo ranije, serijom članaka na desničarskim portalima, pri čemu se posebno istaknuo sada već notorni Marko Jurič, zbog čijeg je govora mržnje televizija Z1 na tri dana ostala bez prava emitiranja programa. On je u jednom od nekoliko članaka o Hini objavljenih na portalu Direktno.hr, portala koji je pokrenuo Miljenko Manjkas, medijski savjetnik Tomislava Karamarka, Valentić nazvao “priležnicom” napadajući je da je na cestu izbacila – a koga drugoga nego istinske domoljube te da je njezino šefovanje bilo neuspješno za Hinu.

Direktno.hr nastavilo je sa sličnim tekstovima po ravnateljima javnih medijskih servisa, pa je posljednja akcija bila anketa u kojoj se čitatelje moli da odaberu tko bi prvi trebao letjeti s čelnog mjesta: ravnateljica Hine, ravnateljica Agencije za elektroničke medije (AEM) ili ravnatelj Hrvatske radiotelevizije (HRT). Samo je iz toga vidljivo gdje HDZ želi prvo udariti i odmah instalirati svoje vjerno ljudstvo.

Ako tome još dodamo ustaški dernek garniran stravičnim ponižavanjem ravnateljice AEM-a Mirjane Rakić, ispod čijeg prozora se moglo čuti nacističko skandiranje “Za dom spremni!”, i kojoj je tom prilikom još jedan kandidat za širenje mržnje Velimir Bujanec, darovao četničku i partizansku kapu, uvrijedivši usput i sve žrtve silovanja u ratu, ne treba sumnjati da su pripreme za sječu već davno počele – samo je, kako je to plastično predočio Direktno.hr, pitanje tko će prvi letjeti.

Poljsko iskustvo

Plan je postići ono što se dogodilo u Poljskoj nakon što je vladajuća konzervativna partija posmicala sve čelnike i velik broj novinara javnih medija zahvaljujući novom zakonu, koji još proučavaju u Europskoj komisiji, pod sumnjom antidemokratskih tendencija.

Analitičari su primijetili da je javnim medijima u Poljskoj trebalo tek nekoliko tjedana da bi postali ratoborniji, euroskeptičniji i mnogo snishodljiviji prema vlasti nakon čistke desničarske vlasti koja je pokrenula velike prosvjede diljem zemlje. Čistke su se, naravno, odrazile i na kvalitetu novinarstva, pa se javnost s vremena na vrijeme smije gafovima mladih novinara, koji su u nedostatku iskusnijega kadra gurnuti u prve zvjezdane redove.

U Hrvatskoj također najavljuju promjenu zakona, ali će zbog žurbe vladajućih da što prije ovladaju medijima točku na Odboru dati vladajući političari skriveni iza birokratskih i pravnih fraza, koji nakon tenkovskog napada svojih jurišnika dođu kao pješadija u čišćenju terena. Onda slijedi dvotočka iza koje će stajati da se građani i mediji smiju slobodno izražavati samo unutar svoja četiri zida. Za javni medijski prostor ionako se – sada je posve jasno – brine HDZ, a Most će vrlo skoro bolno shvatiti što to znači.    

 

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2016. godinu