Hrvatska i dalje diskriminira Srbe i Rome, Mađarska prozvana zbog žice

U Hrvatskoj i dalje traje diskriminacija Srba i Roma, navodi se u godišnjem izvješću organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty International u kojem se napominje da se prošle godine zemlja borila s problemom velikog broja izbjeglica i migranata.

Proslava vojno-redarstvene operacije "Oluje" "u kojoj je 200.000 Srba pobjeglo iz Hrvatske 1995." pojačala je napetosti između srpskih i hrvatskih nacionalista, ocjenjuje su u izvješću u kojem se navodi da je u Vukovaru lokalna vlast donijela odluku o uklanjanju ćiriličnih ploča te da su uvedena posebna plaćanja za dokumente na ćirilici "unatoč tomu što su 34 posto stanovništva bili Srbi". Dodaje se i da se diskriminacija hrvatskih Srba nastavila u javnom sektoru na području zapošljavanja i vraćanja stanarskih prava.

Isključivanje Roma iz društva i dalje se rašireno, a posebno se vidi u području zapošljavanja i osiguravanja odgovarajućeg stambenog prostora.

Amnesty izdvaja i nekoliko pojedinačnih slučajeva pa navodi da je Općinski sud u Splitu oslobodio odgovornosti trojicu muškaraca za homofobni napad na šest žena 2012. godine. Prenosi da su žrtve kazale kako im je policija prijetila kad su podnosile prijavu i da nije uhitila osumnjičene niti je istražila slučaj na zadovoljavajući način. 

Navodi se i da je u lipnju osječki okružni sud potvrdio odluku zagrebačkog općinskog suda da je udruga Zagreb pride povrijedila čast i dostojanstvo bivše zaposlenice HRT-a time što ju je stavila na popis homofoba 2013.

Kao pozitivno navodi se da je u svibnju Sabor usvojio zakon koji žrtvama seksualnog nasilja u ratu daje odštetu no dodaje se da Hrvatska još nije donijela sveobuhvatni zakonski okvir  koji bi regulirao status svih civilnih žrtava rata i njihovo pravo na odštetu.

Hrvatska nije ratificirala konvenciju protiv prisilnih nestanaka i nije donijela zakon o nestalim osobama pa zbog toga obitelji 1600 nestalih nemaju pravo na odštete, navodi međunarodna organizacija.

Do kraja godine više od 550 tisuća izbjeglica i migranata prošlo je kroz Hrvatsku prema drugim zemljama EU-a. Od tog broja tek je nekoliko stotina podnijelo zahtjev za azil, a odobren je do listopada za 37 osoba.

Vlastima se prigovara da nisu izdvojile posebno ranjive pojedince među kojima su maloljetne osobe bez pratnje odraslih i i žrtve krijumčara ljudima koje su prošle preko njezinih granica.

Govoreći o stanju ljudskih prava u svijetu, AI navodi da je najmanje 30 zemalja ilegalno prošle godine prisiljavalo izbjeglice da se vrate na područja na kojima neće biti sigurni te upozorava da su brojne zemlje pritom drsko kršile međunarodno pravo.

Ratni zločini i druga kršenja "međunarodnih prava i običaja" počinile su vlade ili oružane skupine u najmanje 19 zemalja svijeta, naveo je Amnesty International u svom godišnjem izvješću o stanju ljudskih prava u svijetu.

Glavni tajnik Amnesty Internationala Salil Shetty kazao je da su drakonske, kratkoročnim uskim interesima vođene mjere za slamanje bilo kakve vrste pobune dovele do "nezabilježenog kršenja ljudskih prava" 2015. godine.

Jedan od najnevjerojatnijih primjera okretanja leđa tražiteljima azila dogodio se kada su krijumčari ljudima ostavili tisuće njih iz Mianmara i Bangladeša prepuštene slučaju, bez hrane i pića na otvorenome moru. Smatra se da su stotine ljudi umrle od gladi i žeđi dok su zemlje regije njima igrale "ping-pong na moru", naveo je Amnesty.

U Europi se u izvješću najžešće kritizira Mađarska zbog podizanja žičane ograde na svojim granicama kako bi spriječila ulazak očajnih izbjeglica i migranata te zbog opstruiranja kolektivnih regionalnih napora da se izbjeglicama pomogne.  

Više od milijun izbjeglica i migranata stiglo je u Europu tijekom prošle godine, mnogi od njih bježeći iz ratnih zona. Amnesty navodi da je, s izuzetkom Njemačke, odgovor na migrantsku krizu bio bijedan.

"Ta Europa, koja je najbogatiji blok zemalja na svijetu, nije sposobna pobrinuti se za osnovna prava nekih od najprogonjenijih ljudi na svijetu, što je sramotno", kazao je Shetty pozvavši svijet da nađe pravne i dostojanstvene načine kako bi izbjeglice pronašle sigurnost te istaknuvši da njih 1,2 milijuna mora biti preseljeno bez odlaganja.

Oko polovice prošlogodišnjih dolazaka u Europu otpadalo je na ljude koji dolaze iz Sirije, kazao je čelnik AI-ja nazvavši tu zemlju "zonom slobodnom od ljudskih prava".

Amnesty je osudio ubijanja tisuća civila u toj zemlji u izravnim ili neizravnim napadima te kritizirao dugotrajnu opsadu područja naseljenih civilima i blokiranje međunarodne pomoći te izgladnjivanje ljudi.

Ova organizacija za zaštitu ljudskih prava također navodi da je Saudijska Arabija počinila ratne zločine u kampanji bombardiranja koju je vodila u Jemenu te je kritizirala tu zemlju zbog opstruiranja uspostave UN-ove istrage koja bi utvrdila kršenja ljudskih prava svih strana u sukobu.

Shetty je precizirao da nije riječ samo o ugrožavanju ljudskih prava, nego i o ugrožavanju institucija koje bi ta prava morale štititi.

Mnoge afričke zemlje zaprijetile su izlaskom iz Međunarodnoga kaznenog suda za ratne zločine, osnovanoga kako bi se kaznili čelnici koji su počinili ratne zločine. Među zemljama koje ometaju suradnju s tim sudom su Kenija, Obala Bjelokosti i Južna Afrika, koje su ignorirale nalog suda za uhićenje sudanskog predsjednika.

Prema Shettyjevim riječima, brojne vlade koriste se prijetnjom koju predstavljaju naoružane skupine kao isprikom za "smanjivanje ljudskih prava". "Ljudska prava civila ne mogu biti žrtvovana pod egidom obrane od terorizma", kazao je čelnik AI-ja.    

U godišnjem izvješću organizacije za ljudska prava, sa sjedištem u Londonu, koje uključuje izvješća iz 160 zemalja i teritorija, navodi se da su prošle godine ipak ostvarena neka postignuća na području ljudskih prava. Tri su zemlje - Madagaskar, Fidži i Surinam - ukinule smrtnu kaznu, a Mongolija će to napraviti ove godine. Neke su zemlje pokrenule nacionalne kampanje za ukidanje dječjih brakova ili prihvatile zakone kojima priznaju istospolne veze.