Skoči na glavni sadržaj

I HDZ nezadovoljan kandidatima za novu pravobraniteljicu za djecu, ali izbor ide dalje

i-hdz-nezadovoljan-kandidatima-za-novu-pravobraniteljicu-za-djecu-ali-izbor-ide-dalje-6188-7895.jpg

„Ako poništimo natječaj tko će se ponovno javiti“, zapitala se Vesna Bedeković (HDZ), suglasna da je bilo malo kandidata i da se raspolagalo "lošim ulaznim materijalom"
Foto: HINA/Miljenko KLEPAC

Odbor za obitelj, mlade i sport predložio je u srijedu Saboru da novu pravobraniteljicu za djecu izabere između Helence Pirnat Dragičević i Tatjane Holjevac, nakon što je o pet kandidata proveo tajno glasanje.

Od 13 članova Odbora glasalo ih je sedam, a Anka Mrak Taritaš (GLAS) napustila je sjednicu pred samo glasanje, ustrajavajući da bi trebalo ponoviti javni natječaj za pravobranitelja.

Pet kandidata, koliko ih se javilo, bili su ljudi koji su željeli promijeniti posao, apsolutno nepripremljeni, ocijenila je zastupnica i poručila kako s glasanjem za jednog od njih ne bi imala problema, ali s drugim da.

„Sklonija sam da ne izaberemo nikoga i da se natječaj ponovi“, rekla je Mrak Taritaš.

Ponovila je kako je novi zakon o pravobranitelju za djecu donijet samo kako bi se smijenila još uvijek aktualna pravobraniteljica Ivana Milas Klarić.

Malim brojem prijavljenih kandidata i njihovom 'kvalitetom' nisu zadovoljni ni zastupnici vladajuće koalicije, no dio ih propituje što bi se dobilo novim natječajem.

„Ako poništimo natječaj tko će se ponovno javiti“, zapitala se Vesna Bedeković (HDZ), suglasna da je bilo malo kandidata i da se raspolagalo "lošim ulaznim materijalom".

Na sličnom je tragu i razmišljanje Marije Puh (HNS), koja također izražava bojazan ishodom novog natječaja.

Mali broj zainteresiranih za važnu osmogodišnju dužnost HDZ-ov Ivan Šipić pripisuje stvorenoj klimi "već je sve dogovoreno", no priznaje da su saslušani kandidati pokazali neznanje, pa i aroganciju, da su se čuli i vrlo neugodni odgovori.

"Neki su odgovarali po načelu pitate ih kako ste, a dobijete odgovor - dvije kile jabuka", primijetio je Šipić.

„S obzirom na Milas Klarić, svaki od tih pet kandidata bolji je za koplje“, ustvrdio je Hrvoje Zekanović (HRAST) ocijenivši da je rad aktualne pravobraniteljice bio izrazito svjetonazorski obojen te da je "delikatan" ured vodila na loš način.

Takvo razmišljanje ne dijeli Irena Petrijevčanin Vukasnović (HDZ), koja kaže kako joj je prihvatljiv svačiji svjetonazor, a bitnije su joj nečije kompetencije.

„Osobno držim da je Milas Klarić bila kompetentna i obrazovana za taj posao“, ustrajala je zastupnica.

„Zadnje izjave Milas Klarić bile su katastrofalne, da je bila i akademkinja to bi je potkopalo“, uzvratio je Zekanović.

Pirnat Dragičević dobila je sedam glasova, Holjevac pet, jedan je glas dobila Vanja Slijepčević Saftić, a nijedan Zdravko Miočević i Hrvoje Jukić, za kojeg su iz SDP-a tvrdili da će sigurno biti izabran za pravobranitelja.

Oprezni u intervjuima

Podsjetimo, pravnica Helenca Pirnat Dragičević, posljednjih pet godina radi kao viša državnoodvjetnička savjetnica u Kaznenom odjelu DORH-a zadužena za praćenje rada na kaznenim predmetima zaštite djece i maloljetnika. U tužiteljstvu je od 1990. godine, pratila je sve oblike nasilja u obitelji, nasilja među djecom, mladima i nad ženama. Kao tužiteljica bila je uključena u postupak protiv ginekologa Asima Kurjaka kojeg se teretilo za nezakonito presađivanje jajnih stanica.

Tatjana Holjevac, ali ne političarka nego pravnica iz Hrvatskog pravnog centra, posljednjih je desetak godina pravna savjetnica na više projekata vezanih za pružanje pomoći djeci migrantima i izbjeglicama, edukaciji policijskih službenika i zastupanju osoba tražitelja međunarodne zaštite. Kako navodi u životopisu, vanjska je suradnica na zagrebačkom Pravnom fakultetu i Fakultetu političkih znanosti. U prijavi je navela da može dobiti usmenu preporuku Aleksandre Korać Graovac, profesorice zagrebačkog Pravnog fakulteta s Katedre obiteljskog prava, koja se kao članica Komisije „Justitia et Pax“ Hrvatske biskupske konferencije angažirala oko referenduma o braku 2013. godine.

Većina prijavljenih kandidata i kandidatkinje bili su vrlo suzdražni u odgovorima tijekom saslušanja pred saborskim Odborom za obitelj, izbjegavali su davati konkretne odgovore i političke ocjene.

Svi odreda izbjegli su izreći svoje mišljenje o Istanbulskoj konvenciji.

Tako je Helenca Pirnat Dragičević rekla da će podržati svaki dokument koji želi spriječiti nasilje, a "rodni dio" se može "ispustiti" te da Konvencija ima „pretežito“ dobre stvari jer štiti prava djece.

Prema njezinom mišljenju, kazne za pedofiliju, odnosno za seksualno zlostavljanje djece, definitivno su preniske i nisu adekvatne traumama koje doživljavaju zlostavljana djeca, Rekla je da se kao tužiteljica zalagala za veće kazne u slučajevima seksualnog zlostavljanja djece te da je ulagala žalbe na preniske presude.

Jednim od najvećih problema djece smatra vršnjačko, odnosno nasilje u školi, a medijaciju drži najboljim načinom rješavanja nasilja među djecom.

Upitana kako gleda na rodno neutralne toalete, odnosno, kako se izrazio jedan od članova Odbora, "zajedničke muško-ženske zahode", odgovorila je da je to proces, odnosno nešto s čim će se Hrvatska susresti, "nada se ne za njenog mandata".

Druga kandidatkinja u užem izboru, Tatjana Holjevac, smatra da definicija obitelji u prijedlogu Obiteljskog zakona nije ni potrebna, te da su razlozi zbog kojih je nedavno povučen vjerojatno opravdani.

Kaznu svećeniku zbog zlostavljanja maloljetnika u Slavonije ocijenila je preblagom, a izjavu dosadašnje pravobraniteljice Milas Klarić da djeca trebaju učiti strane jezike i otići iz Hrvatske neprimjerenom.

O predloženim kandidatkinjama još treba raspraviti i glasati Sabor na plenarnoj sjednici.