Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije smatra da je osnovno pitanje kako ostvariti Ustavom zagarantirano pravo na obrazovanje na materinskome jeziku, što je par excellence političko pitanje pa je bitno što i kako učiniti da se senzibiliziraju ljudi koji za to trebaju stvoriti uvjete, a to su političari Foto: voxfeminae.net
Tribina "Trebaju li nam srpske škole u Hrvatskoj: Manjinsko obrazovanje - izazovi i perspektive" otvorila je u utorak novi ciklus razgovora i rasprava u Srpskome privrednom društvu "Privrednik", okupila je ugledne stručnjake na području obrazovanja, među kojima je i Boris Jokić koji smatra da je nedostatak povjerenja ključan problem u razgovoru i o ovoj temi.
Donedavni voditelj Ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikulare reforme (CKR) Boris Jokić ocijenio je kako je nedostatak povjerenja ključni problem u hrvatskome društvu, a koji se odražava na sve segmente društva i pitanja o kojima se raspravlja i o kojima postoje suprotstavljena stajališta pa je teško postići dogovor koji bi bio svima prihvatljiv. Ipak, istaknuo je, ima i pozitivnih primjera kako što je, podsjetio je, bio slučaj s nastavnicima i profesorima koji su u sklopu CKR-a radili na kurikulumu sprskoga jezika. Jokić je suradnike poimence spomenuo i svima zahvalio na povjerenju koje su iskazali kada su se odazvali pozivu da pristupe tome poslu koji su, ustvrdio je, kvalitetno odradili.
Moderator tribine bio je novinar Saša Kosanović i o temi tribine razgovarao je i s predsjednikom Odbora za obrazovanje, sport i kulturu Zajedničkoga vijeća općina Vukovar Slobodanom Živkovićem, voditeljicom Odjela kulture u Srpskome narodnom vijeću u Hrvatskoj Anetom Lalić i Darkom Totom iz Sektora za potporu sustavu i programe Europske unije Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.
Živković: MODEL A najpotpuniji je i najadekvatniji za Srbe u Hrvatskoj
Pripadnici nacionalnih manjina svoje ustavno pravo na odgoj i obrazovanje ostvaruju trima osnovnim modelima školovanja: MODEL A - nastava na jeziku i pismu nacionalnih manjina, MODEL B - dvojezična nastava i MODEL C - njegovanje jezika i kulture, te trima posebnim oblicima školovanja: oblik nastave u kojemu se jezik nacionalne manjine uči kao jezik sredine, posebni oblici nastave: ljetna škola, zimska škola, dopisno-konzultativna nastava, te posebni programi za uključivanje učenika romske populacije u odgojno-obrazovni sustav. Pripadnici nacionalne manjine sami predlažu i odabiru model i program u skladu s postojećim zakonima i svojim mogućnostima za realizaciju programa.
Tako je Živković na pitanje koje se, kako je rekao, tako često postavlja - "Što to traže Srbi?", odgovorio kako je to MODEL A obrazovanja jer je, istaknuo je, najadekvatniji i napotpuniji. Pri tomu, dodao je, treba ukazati na to da se problem srpskih škola u Hrvatskoj najčešće gleda kroz prizmu istočne Slavonije.
Sa Živkovićem se složila i Aneta Lalić koja je napomenula da se u školama gdje se nastava provodi na srpskome jeziku i ćiriličnome pismu ne može dogoditi da učenici ne znaju koji su to velikani- Srbi u Hrvatskoj koji su zadužili Hrvatsku. Lalić je upozorila i da, primjerice u Kninu i Daruvaru ne postoji MODEL A obrazovanja za Srbe.
Porfirije: osnovno pitanje je kako ostvariti bazično pravo na obrazovanje i ono je par excellence političko
Iako je tribina, kako je rekao je Kosanović, trajala dva sata, a ne planiranih sat vremena, bilo je moguće postaviti i pitanja, a jedno od njih postavio je i episkop Srpske pravoslavne crkve i mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije koji smatra da je osnovno pitanje kako i ostvariti to Ustavom zagarantirano pravo na obrazovanje na materinskome jeziku. Za mitropolita zagrebačko-ljubljanskoga to je pak par excellence političko pitanje pa je tako, rekao je, bitno što i kako učiniti da se senzibiliziraju ljudi koji za to trebaju stvoriti uvjete, a to su, zaključio je, političari.
Kosanovićevu primjedbu da na zagrebačkome Filozofskom fakultetu ne postoji Katedra za srpski jezik komentirala je kratko profesorica psihologije na tome fakultetu Dinka Čorkalo Biruški rekavši kako postoji Katedra za srpski i crnogorski jezik. Čorkalo Biruški podsjetila je kako ima veliko i dragocjeno iskustvo rada s djecom u Vukovaru - prvo 2001, drugo iz 2007. godine te treće iz 2011. godine, te ustvrdila kako se treba usredotočiti na rad s djecom i to tako da škola promovira nacionalni identitet, ali i socijalnu integraciju.
Smatra kako Hrvatska treba biti pionir u zaštiti manjinskih prava za što ima bogatu tradiciju manjinskog obrazovanja dugu 50-ak godina koja može poslužiti i kao primjer europskim zemljama kako riješiti pitanje obrazovanja izbjeglica.
Tot - Kvaliteta je bitan kriterij za manjinsko obrazovanje i obrazovanja uopće
Darko Tot istaknuo je da je kvaliteta bitan kriterij za manjinsko obrazovanje i obrazovanje uopće, te smatra da se na kvalitetu obrazovanja treba usredotočiti. Pri tomu, rekao je, o svim pitanjima o kojima nije postignut dogovor trebalo bi razgovarati prvenstveno dobronamjerno i "hladne glave".
Uvjeren je kako bi manjinske škole trebale biti ponos hrvatskog obrazovnog sustava, ali da je za to potreban konsenzus na lokalnoj razini i spremnost da se problemi rješavaju, a ne da se njima pristupa senzacionalistički što, rekao je, podupire i dio medija.
Spomenuo je dobru suradnju sa Srpskim kulturnim društvom "Prosvjeta" na izradi udžbenika, te napomenuo kako bi možda trebalo razmišljati o digitalizaciji udžbenika što je jeftinije od njihova tiskanja.