Novi ministar obrazovanja Pavo Barišić u svojem znanstvenom članku ‘Filozofija povijesti Julija Makanca’, objavljenom u časopisu Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 1992. godine, bez imalo zazora slavio je dubinu i ljepotu misli tog ustaškog ideologa i ministra obrazovanja u režimu Ante Pavelića, nazivajući ga ‘tragičnim junakom i žrtvom’. Prikazujući Makančev životopis i afirmirajući njegov filozofski rad na 15 stranica, Barišić je upadljivo zatajio njegovu predanost zločinačkoj ustaškoj ideji i u svojem tekstu nije ni na jednom mjestu osudio njegovu ulogu u ustaškom režimu, kao ni sam ustaški režim, piše tjednik Novosti.
Pripadnik Ustaškog pokreta i doktor filozofije Julije Makanec odigrao je istaknutu ulogu već u prvim danima NDH, da bi 1942. postao pročelnik za duhovni odgoj u Ustaškoj mladeži, a 1943. godine i ministar narodne prosvjete NDH. Zbog toga je 1945. zajedno s ostalim uhvaćenim ustaškim ministrima bio osuđen na smrt i strijeljan. Makanec je preko svoje pozicije u Ustaškoj mladeži bio glavni tumač i propagator ideja Ante Pavelića i Ustaškog pokreta, s velikim utjecajem na ostale dužnosnike i pripadnike Ustaške mladeži, a u svojim je brojnim novinskim istupima i propagandnim brošurama otvoreno zastupao rasističke stavove i pravo zajednice na istrebljenje nepoćudnih pojedinaca.
Međutim, doktor filozofije Pavo Barišić, današnji ministar obrazovanja u Vladi Andreja Plenkovića, a tadašnji ravnatelj Instituta za filozofiju, u svojem članku iz 1992. potpuno je prešutio Makančev ideološki i politički rad, reducirajući taj dio njegove biografije na tri rečenice u kojima je samo nabrojao njegove funkcije. Barišić je Makančevu filozofiju povijesti prikazao na temelju njegovih rukopisa nastalih nakon što je 1943. bio imenovan za profesora Mudroslovnog fakulteta Hrvatskog sveučilišta. Prikazujući Makančeve filozofske spise potpuno nekritički i izvan konteksta njegovog strastvenog angažmana u zločinačkom ustaškom režimu, Barišić o njemu govori u superlativima, hvali njegovu ‘veliku erudiciju’, ‘osebujan stil pisanja’ i ‘jezičnu virtuoznost s kojom odijeva svoje duboke filozofske misli’, a na više mjesta u članku eksplicitno ga naziva hrvatskim mučenikom.
Ni jedne jedine riječi Barišić u tom članku nije posvetio žrtvama ustaškog režima u čijem je vrhu bio njegov junak Makanec. Barišićev afirmativni članak o visokopozicioniranom pripadniku Ustaškog pokreta već tada je bio prepoznat kao skandalozan i zbog njegove objave u Prilozima profesor filozofije Josip Talanga podnio je ostavku u uredništvu tog časopisa.
„Dao sam ostavku jer Barišić nijednom riječju u tom članku nije osudio činjenicu da je Makanec bio ideolog NDH“, potvrdio je Novostima Talanga, redoviti profesor i donedavni voditelj Hrvatskih studija.
Više pročitajte na portalu Novosti ovdje, a još više u petak u tiskanom izdanju Novosti.