Muke po hrvatskom državljanstvu

Veljko Kajtazi, zastupnik Roma i još 11 nacionalnih manjina, uputio je u saborsku proceduru izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu kojima bi se trebao riješiti problem državljanskog statusa dijela pripadnika romske manjine u Hrvatskoj. Prijedlog, koji je podržalo još 16 zastupnika, predviđa ispravljanje prakse po kojoj matični uredi po automatizmu brišu iz državljanstva one osobe za koje se utvrdi da su ga dobile "administrativnom pogreškom". Riječ je uglavnom o Romima koji su ostvarili pravo na hrvatsko državljanstvo u 1990-ima, ali je umeđuvremenu utvrđeno da su im nadležne službe izdavale potvrde o državljanstvu, odnosno domovnice, koje se ne poklapaju s podacima upisanim u maticu rođenih.

Prema prijedlogu izmjena, u Zakon o hrvatskom državljanstvu trebala bi ući odredba da se "hrvatskim državljaninom smatra i osoba koja je upisana u evidenciju državljanstva u periodu od 1. ožujka 1978. godine do 8. listopada 1991. godine, a izdana joj je javna isprava kojom se dokazuje hrvatsko državljanstvo". Pojednostavljeno, traži se da se hrvatskim državljaninom smatra svatko onaj tko je u tom razdoblju u matičnim uredima u Hrvatskoj upisan kao državljanin tadašnje SR Hrvatske ili kao državljanin neke od tadašnjih republika SFRJ ili onaj kome državljanska pripadnost nije upisana, a ima potvrdu, odnosno javnu ispravu (domovnicu) da je hrvatski državljanin. Po sadašnjem zakonu, dio tako upisanih građana nije imao pravo na "novo" hrvatsko državljanstvo nakon 1991. godine, ali su greškom nadležnih tijela to pravo ipak ostvarili.

Kajtazi predlaže da se u takvim slučajevima osobama ne oduzima državljanstvo i hrvatski dokumenti, jer je do toga došlo pogreškom administracije, a ne pogreškom građana. U tome se poziva na odluku Ustavnog suda iz 2009. godine da pogreška nadležnih tijela ne smije ići na štetu građana, kao i na presudu Europskog suda za ljudska prava u slučaju Gashi protiv Hrvatske iz 2007. godine u kojoj stoji kako "Sud smatra da bi pogreške ili propusti državnih tijela trebale ići u korist pogođenih osoba, osobito ako se time ne dovodi u pitanje kakav drugi suprotstavljeni privatni interes. Drugim riječima, rizik svake greške što je napravi državno tijelo trebala bi snositi država, a propusti se ne smiju ispravljati na štetu dotičnog građanina".

Brisanjem iz evidencije hrvatskog državljanstva, oni ostaju bez svega, postaju stranci u Hrvatskoj iako – većina njih – zapravo i nema drugo državljanstvo. Mnogi su i rođeni u Hrvatskoj, nigdje drugdje nisu živjeli. Time im se onemogućava život i rad, a nije isključeno da će biti deportirani

Koliko je građana, prije svega Roma, pogođeno revizijom državljanskog stausa, Kajtazi ne zna.

- Nemam podatke o brisanju iz državljanstva. Unatrag nekoliko godina možda ih je 50 ili možda manje, oko 20. I da je samo jedan slučaj, to je kršenje stečenog prava. Riječ je o nepravdi, jer njihove su obitelji iz Hrvatske, a oni drugog državljanstva nemaju. To je odgovornost matičara, a ne Roma. Oni zbog brisanja iz evidencije državljanstva ostaju bez hrvatskih dokumenata i prijeti im izgon iz Hrvatske, kaže Kajtazi.

Napominje da su te osobe, do uočene pogreške nadležnih ureda, godinama imale sva prava, ali i obaveze, kao svaki drugi hrvatski državljanin – domovnica im je izdana u zakonitom postupku, a na temelju nje i ostali hrvatski dokumenti (osobna iskaznica, putovnica), mogli su se zaposliti, ostvariti zdravstvena i socijalna prava, mogli su se upisati u školu, bili su u Hrvatskoj vojci, njihova su djeca na temelju njihova državljanstva također stjecala hrvatsko državljanstvo... Brisanjem iz evidencije hrvatskog državljanstva, oni ostaju bez svega, postaju stranci u Hrvatskoj iako – većina njih – zapravo i nema drugo državljanstvo. Mnogi su i rođeni u Hrvatskoj, nigdje drugdje nisu živjeli. Time im se, naglašava Kajtazi, onemogućava život i rad u Hrvatskoj, a nije isključeno da će nakon gubitka državljanstva biti deportirani iz zemlje. Istina, nije jasno kamo bi ih Hrvatska deportirala, jer oni druge države nemaju.

Poseban su problem oni Romi koji su se u međuvremenu, kao hrvatski državljani, iselili iz Hrvatske, odnosno oni koji žive u inozemstvu. Revizijom državljanskog statusa njihova pozicija još je teža. Kajtazi navodi poznati primjer romske obitelji Dibrani koja je 2013. godine deportirana iz Francuske, prvo na Kosovo, da bi potom dio obitelji – 15-godišnja Leonarda s troje braće i majkom preselili kod rođaka u Sisak, razdvojene od oca i dvije sestre, koji su ostali na Kosovu. Dio obitelji Dibrani mogao je doći u Hrvatsku zato što su djeca imala hrvatsko državljanstvo po majci.

- Sada obitelji Dibrani prijeti izgon iz Hrvatske, jer je majka u međuvremenu izbrisana iz hrvatskog državljanstva, kaže Kajtazi. Dobro je upoznat sa slučajem te romske obitelji jer je Agron Tahiri, kod kojeg su se smjestili u Sisku, njegov blizak suradnik.

Pitanje državljanskog statusa Roma, godinama se gura pod tepih. Iz Ministarstva uprave i Ministarstva unutarnjih poslova nema naznaka da bi se taj problem u dogledno vrijeme mogao sustavno riješiti izmjenama Zakona o hrvatskom državljanstvu i Zakona o strancima koji bi uzeli u obzir specifičan položaj Roma. I prijedlog zastupnika Kajtazija nudi samo djelomično rješenje. Ne dotiče se učestalijeg problema – onih Roma koji nemaju nikakvo državljanstvo, koji su apatridi. Prema podacima UNHCR-a, takvih je u Hrvatskoj oko 500, dok istodobno za još oko 1000 njih prijeti opasnost da to postanu.

Kajtazi kaže da za te šire zakonske izmjene ima vremena.

- Pa ne moram sve u jednom mandatu. To mi može biti prva zadaća u novom saborskom mandatu, koji svi očekuju od mene, kaže Kajtazi. Za temeljitije promjene zakona očekuje pomoć Ureda pučke pravobraniteljice i UNHCR-a.

Neriješen državljanski status i život bez ikakvih dokumenata dovode do toga da Romi ne mogu izaći iz zatvorenoga kruga siromaštva, ne mogu legalizirati svoje stambene objekte, riješiti zdravstveno osiguranje, školovanje...

U godišnjim izvještajima Pučke pravobraniteljice redovito se upozorava na probleme koje imaju Romi s ostvarenjem prava na hrvatsko državljanstvo i s ostalim statusnim pravima. Tako se i u posljednjem izvještaju za 2014. godinu ukazuje na njhovu diskriminaciju i segregaciju, ali i na nepovjerenje Roma prema državnim institucijama, što im sve otežava položaj i stvara probleme pri ostvarivanju njihovih prava. Neriješen državljanski status i život bez ikakvih dokumenata dovode do toga da Romi ne mogu izaći iz zatvorenoga kruga siromaštva, ne mogu legalizirati svoje stambene objekte, riješiti zdravstveno osiguranje, školovanje i slično. Pučka pravobraniteljica preporučila je Ministarstvu unutarnjih poslova da donese izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu kojima bi se omogućilo osobama rođenim u Hrvatskoj koje imaju prebivalište u državama nastalim raspadom SFRJ te potomcima pripadnika nacionalnih manjina rođenih i nastanjenih u inozemstvu, stjecanje hrvatskog državljanstva pod istim (povlaštenim) uvjetima kao i iseljenicima ili pripadnicima hrvatskog naroda koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Istodobno predlaže MUP-u i da u postupcima odobrenja i produžetka boravka u Hrvatskoj, sukladno Zakonu o strancima, vodi računa o humanitarnim razlozima i spajanju obitelji.

I u UNHCR-u već godinama rade na problematici statusnih prava Roma, surađuju s MUP-om i Ministarstvom uprave, pružaju podršku žrtvama i nevladinim organizacijama. Jasna Barberić, voditeljica Odjela za azil, migracije i apatridnost u Uredu UNHCR-a u Hrvatskoj, kaže da je UNHCR spreman izraditi smjernice koje bi pomogle u zakonskom i praktičnom rješavanju statusnih problema Roma, prije svega apatrida, dakle onih bez ikakva državljanstva.

- Zastupnik Kajtazi pozvao je UNHCR da izradi svoje mišljenje kako bi se Romima i drugima koji imaju "čvrstu poveznicu" s Hrvatskom omogućilo rješavanje statusnih prava, državljanstva i reguliranje osobnih dokumenata. Bilo bi nam drago da zastupnik uspije u namjeri da pomogne romskoj i pripadnicima drugih nacionalnih manjina u Hrvatskoj, rekla je Barberić. U UNHCR-u podsjećaju kako je i u Akcijskom planu za Rome zacrtano da će se u potpunosti riješiti status Roma bez državljanstva ako imaju "čvrstu poveznicu" s Hrvatskom. To znači da se država obvezala da će regulirati status onim Romima koji su rođeni u Hrvatskoj ili čiji članovi obitelji imaju hrvatsko državljanstvo. Pomaci prema tom cilju su spori, dosadašnje izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu i Zakona o strancima nisu dovoljne, a i izmjene koje predlaže Kajtazi tek će dijelom ublažiti problem. Stav je UNHCR-a da problem treba rješavati ne samo u Hrvatskoj, nego i u regiji, jer su svi Romi nekad bili državljani bivše SFRJ.

Među 16 zastupnika, potpisnika prijedloga Veljka Kajtazija, su i sva tri zastupnika SDSS-a – Milorad Pupovac, Dragan Crnogorac i Mile Horvat.

- Pridružili smo se inicijativi. Razmišljali smo da to bude i zajednički prijedlog Kluba nacionalnih manjina. Problem s revizijom državljanstva imaju i Srbi, ali Romi puno više, kaže SDSS-ovac Mile Horvat. Najavljuje da će ujesen pokušati o tome razgovarati i s predstavnicima Ministarstva unutarnjih poslova.

Uz SDSS, svoj potpis stavili su i ostali manjinski zastupnici, osim Furia Radina, te svih 10 zastupnika HNS-a u čijem Klubu djeluje i Veljko Kajtazi. Nema nijednog potpisa iz najveće vladajuće stranke SDP-a, bez čije će podrške prijedlog izmjena teško proći.

- Tražio sam podršku najbližih zastupnika da bih mogao staviti prijedlog u saborsku proceduru. Broj potrebnih potpisa skupio sam u nekoliko minuta, a to što nema zastupnika Radina ili nikog iz SDP-a, ne znači da moj prijedlog na kraju oni neće podržati. Sigurno će se ostali uključiti, uvjeren je Kajtazi.

Iako Kajtazi ne traži izmjene koje bi šire riješile problem državljanskog statusa Roma, i ovakav parcijalni prijedlog izmjena Zakona o hrvatskom državljanstvu ima male šanse da bude raspravljen i usvojen u ovom sazivu Sabora. Kajtazi je izmjene uputio Saboru samo nekoliko dana prije ljetne stanke i on još nije stavljen na dnevni red. Istina, predlaže hitnu proceduru, ali teško da će prijedlog biti izglasan u jesenjem zasjedanju Sabora u svega dva-tri mjeseca prije kraja ovog saziva i Kajtazijeva mandata te na pragu novih parlamentarnih izbora.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.