"Žele oduzeti ime Trgu maršala Tita i time zabiti još jedan čavao u lijes antifašizma. Skupili smo se zato da to spriječimo, ali ne samo to, nego da im postavimo drugo, rekao bih – pravo pitanje: Kada ćete vratiti imena ostalih ulica koje su bile nazvane po narodnim herojima?", rekao je Hrvoje Klasić Foto: Hrvoje Polan
Uz taktove „Internacionale“ i pjesme „Padaj silo i nepravdu“, pred više od tisuću ljudi na zagrebačkom Trgu maršala Tita, u četvrtak, na Dan antifašističke borbe, održan je skup „Trg je naš“ s kojeg je poslana nedvosmislena poruka da ne samo da se neće dozvoliti promjena njegovog imena, nego će se zatražiti da se ulicama vrate imena antifašističkih heroja koja su nosila do 1990.
Kazališna redateljica i profesorica na Akademiji dramskih umjetnosti Snježana Banović podsjetila je na sudbinu brojnih umjetnika koji su odvedeni iz Hrvatskog narodnog kazališta, naglasivši da postoji linija, crta, koja se ne smije prijeći, a ta je crta u ovom slučaju preimenovanje Trga maršala Tita. Ovaj Trg nosi ovo ime 71 godinu, a nosit će barem još toliko, kazala je. Cijeli govor Snježane Banović možete pročitati ovdje
Feministkinja Marijana Bijelić istaknula je da antifašizam 1941. godine nije imao alternativu jednako tako kako je nema danas. „Fašizam je bio mrak i ništa drugo osim mraka. Fašizam je prezir prema svemu drugačijem, prema svima koji se ne uklapaju u ideje nekakve zdrave nacije“, kazala je Marijana Bijelić.
Prema njezinim riječima, trebamo sačuvati temeljne vrijednosti i prava za koja su se izborili i stalno ih nastojati širiti. Uvijek se moramo boriti za slabije, za potlačene i drugačije. Ljudska prava ni onda nam nisu bila servirana, nego smo se za njih izborili. Kao feministkinja, podsjetila je, da su se antifašistkinje 1978. godine izborile za odlučivanje o reproduktivnim pravima koje im se sada žele oduzeti. Posebno je upozorila da današnji fašizam ne znači samo ono što je bio prije, nego je znatno širi pa ljude pretvara u resurse koje koristi kako želi, pa u tom kontekstu treba gledati i ograničavanje prava na pobačaj.
„Razočaran sam što živim u državi koja obezvređuje herojstvo svojih antifašističkih heroja. Samo iz ovog grada deseci tisuća ljudi otišli su boriti se protiv fašizma. Odužili smo im se tako da smo 1945. tvornice i ulice nazvali po njima, po Končaru, Gredelju, Nadi Dimić… Međutim, ta imena su 1991. promijenjena. Znamo i tko je to učinio. Ovaj put izravno ću prozvati najodgovornijeg – Franju Tuđmana koji im je bio sudrug u toj borbi, kao i Bobetka i Špegelja. Unatoč tome što su napravili 50 godina poslije, njih ipak povezuje činjenica da su pripadali istom pokretu koji je organizirao i vodio Josip Broz Tito kojem sada žele oduzeti trg u Zagrebu i time zabiti još jedan čavao u lijes antifašizma. Skupili smo se zato da to spriječimo, ali ne samo to, nego da im postavimo drugo, rekao bih – pravo pitanje: Kada ćete vratiti imena ostalih ulica koje su bile nazvane po narodnim herojima? Zagreb je bio i mora ostati – nepokoreni grad!“, zaključio je Klasić uz glasno odobravanje okupljenih na skupu koju su uz Antifašističku ligu i Srpsko narodno vijeće, organizirali stranke Nova ljevica, Radnička fronta i Naprijed Hrvatska, a nazočili su, uz brojne kulturne radnike, i predstavnici SDP-a na čelu s predsjednikom Davorom Bernardićem.
---------------------------
Gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček (SDP) prozvala je zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića zbog toga što nagrađuje režisera Jakova Sedlara, a istodobno dolazi na proslavu Dana antifašističke borbe.
Govoreći na obilježavanju 22. lipnja Dana antifašističke borbe u spomen-parku u šumi Brezovica pokraj Siska, sisačka gradonačelnica kritizirala je „samozvane antifašiste, srednjostrujaše“ jasno aludirajući na zagrebačkog gradonačelnika i nedavnu odluku da se Nagrada Grada Zagreba dodijeli filmašu Sedlaru, autoru skandaloznog filma „Jasenovac – istina“.
Ustvrdila je kako se antifašizmom treba ponositi i o njemu govoriti naglas jer, kako je rekla, dok mi nismo pazili iz najmračnijeg mraka digle su se spodobe koje ne misle tako. Dapače, među nama su se pojavili neki koji s ponosom zatiru slavnu i svijetlu tradiciju antifašizma, koji svojim revizionističkim realativiziranjem ustaških zločina i krivotvorenjem činjenica pokušavaju baciti ljagu na hrvatski antifašizam, rekla je.
„Relativiziranje ustaških zločina je otišlo tako daleko da neki samoproklamirani antifašisti nagrađuju glavnog falsifikatora i krivotvoritelja ustaške sramote i daju mu nagradu grada kao da to falsificiranje povijesti podržavaju i svi stanovnici toga grada. Što je najgore, onda ti isti koji nagrađuju glavnog revizionistu povijesti i negatora ustaških zločina licemjerno dolaze tu među nas da polože vijenac na spomenik hrabrim mladićima i djevojkama čiju žrtvu danas neki žele izbrisati iz kolektivne svijesti hrvatskog naroda“, rekla je Ikić Baniček i poručila da se ne može biti antifašist prema potrebi, odnosno „ili si antifašist, ili si fašist“.
„Ili promičeš i živiš antifašizam ili promičeš fašističke ideje i vrijednosti. Sredina ne postoji. Nema srednjeg puta kojeg bi neki oportunisti, koji se ne žele zamjerati jednima i drugima, željeli ići. Tko se nije spreman oduprijeti današnjim filofašistima, negira ne samo hrvatski Ustav već temeljne civilizacijske vrijednosti“, upozorila je sisačka gradonačelnica zasluživši pri tome veliki pljesak.
Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABAH), ocijenio je da je na djelu falsificiranje povijesti i to ne samo u Hrvatskoj, nego i u većem dijelu zemalja regije, ali i u dobrom dijelu nekdašnjih socijalističkih zemalja, pa i zemalja zapadne Evrope.
Ako se tome ne suprotstavimo crno nam se piše, u doslovnom i prenesenom smislu – rekao je Habulin.
U ime predsjednice države Kolinde Grabar Kitarović, skupu se obratio njezin izaslanik, istarski župan Valter Flego. Istaknuo je značaj antifašizma u Istri, iznio je primjer Labinske republike i borbe tamošnjih rudara, ali i to kako se antifašizma i danas njeguje u Istri i živi s njim svaki dan.
Inače, na tradicionalnom skupu u Brezovici ove godine nije bio vrh vlasti, nego su, kao i predsjednica države, i premijer Andrej Plenković i odnedavni predsjednik Sabora Gordan Jandroković, poslali svoje izaslanike – novog ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića i skorog hrvatskog veleposlanika u Rimu, ali još uvijek i saborskog zastupnika Jasena Mesića.
Među uzvanicima bili su i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, novi varaždinski župan Radimir Čačić, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, brojno izaslanstvo SDP-a na čelu s predsjednikom Davorom Bernardićem, predstavnici veleposlanstava Rusije, Kazahstana, Crne Gore i drugih.
Ove godine izaslanstva nisu polagala vijence pod spomenik partizanima, borcima Sisačkog partizanskog odreda, nego su pozvani da uplate novčanu pomoć na račun SABAH-a za obnovu spomenika i partizanskog groblja na zagrebačkom Mirogoju, a da u Brezovicu ponesu samo simbolički – cvijet karanfila.
-----------------------
Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, obilježava se u znak sjećanja na osnutak Sisačkog partizanskog odreda u šumi Brezovica kod Siska 1941. godine, koji je bio prva naoružana antifašistička postrojba u tadašnjoj okupiranoj Hrvatskoj i Jugoslaviji.
Odredom koji je, prema izjavama sudionika Janka Bobetka, u početku imao oko pedeset boraca, zapovijedao je Vlado Janić Capo. Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana, ističe se u povijesnim pregledima.
Izvori navode da je 22. lipnja 1941. također osnovana partizanska grupa od oko 30 boraca u okolici Vrgorca, na čijem su čelu bili komunisti Jozo Martinac i Drinko Tolić.
Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja od stjecanja hrvatske neovisnosti. Brezovica je proglašena memorijalnom park-šumom, gdje je 1981. godine podignut spomenik koji je zbog svog izgleda dobio naziv "Stari brijest". U parku se nalazi još nekoliko spomen obilježja.
Hrvatska i cijela Europa počiva na stečevinama antifašističke borbe, dijeleći iste slobodarske i demokratske vrijednosti, isticali su proteklih godina hrvatski čelnici u prigodi Dana antifašizma, dodajući da današnje generacije imaju privilegiju živjeti u samostalnoj, slobodnoj, demokratskoj Hrvatskoj, za koju su živote dali građani različitih nacionalnih, vjerskih ili etničkih pripadnosti.
Savez antifašističkih boraca i antifašista (SABA) je udruga koja okuplja sudionike narodnooslobodilačke borbe i antifašistički opredijeljene građane Hrvatske, njeguje tradicije antifašizma, te se suprotstavlja nacionalnoj, rasnoj ili vjerskoj mržnji i netoleranciji u hrvatskom društvu.
SABA se zauzima se za čuvanje od zaborava i objektivno utvrđivanje činjenica iz vremena Drugog svjetskog rata i njegovih sudionika, posebno Josipa Broza Tita, za objektivnu i znanstvenu valorizaciju ZAVNOH-a kao preteče višestranačkog Sabora, te za poštivanje žrtava i osude zločina bez obzira tko ih počinio.
Prema Hrvatskoj enciklopediji, antifašizam je politički pokret protiv fašizma i nacizma, utemeljen na najširim demokratskim osnovama i na negaciji bitnih ideoloških postavki tih dvaju pokreta. U fašističko-nacističkim agresijama 1930-ih i u vrijeme Drugog svjetskog rata antifašizam je prerastao u državnu politiku mnogih zemalja radi očuvanja neovisnosti protiv fašističkih presezanja.
U raznim zemljama antifašizam je poprimio različite organizacijske oblike. Najranija je bila Antifašistička koalicijska akcija, koju je u izbjeglištvu 1927. organizirala talijanska oporba, dvije socijalističke i Republikanska partija. Potom su antifašističke ideje najjasnije bile izražene kod legalne španjolske Vlade i Narodne fronte u španjolskom građanskom ratu 1936–1939.
U Hrvatskoj i na području bivše Jugoslavije komunisti su se vrlo brzo uključili u antifašistički pokret te su postali dominantnom snagom u njemu. Antifašistički pokret u Hrvatskoj već je tijekom 1941. postao vrlo jak, da bi snažio bez zastoja prema kraju rata. I u Hrvatskoj, i na razini Jugoslavije, komunisti su uvijek imali ključne funkcije u njemu.
U zapadnoeuropskim demokracijama antifašizam postaje ideološki temelj za dosljedno suprotstavljanje svim oblicima rasizma, ksenofobije i antisemitizma. U komunističkom bloku antifašizam postaje nedodirljivi ideološki znak, pojam koji pozitivno legitimira svaku ratnu i poratnu djelatnost komunističkih režima. Na taj se način antifašizam u tim zemljama povezuje i isprepleće s komunističkom ideologijom i praksom i gubi svoju prvotnu demokratsku poruku, ističe se u enciklopediji.