Foto: forum.tm
Trenutno je više od 14.000 registriranih građana koji bi htjeli volontirati dok otvorenih volonterskih mjesta ima samo 2000. Na taj neiskorišteni potencijal upozorili su iz Volonterskog centra Zagreb na konferenciji naziva “Važnost koordinatora volontera i standarda kvalitete za volonterske programe u razvoju zajednice” na kojoj je, između ostalog, predstavljen priručnik za vođenje volontera i volonterskih programa.
Osim toga, predstavljeni su i rezultati projekta “Solidarnost i kvaliteta u pružanju socijalnih usluga” koji je dijelom financiran sredstvima iz Europskog socijalnog fonda. Projekt je trajao 12 mjeseci i proveden je na nacionalnoj razini u suradnji s riječkim, splitskim i osječkim volonterskom centrom.
“Tijekom projekta održali smo niz edukacija na kojima je sudjelovalo 17 organizacija civilnog društva koje pružaju socijalne usluge ili su zainteresirane za to. Isto tako, organizirali smo mentoriranja i savjetovanja za udruge koje su također sudjelovale u projektu izradom dokumenata o koordiniranju volontera. Cilj nam je ojačati kapacitete organizacija civilnog društva kroz uključivanje volontera u njihov rad “, rekla je Mia Pavlica, koordinatorica projekta za regiju sjeverne Hrvatske.
Sustavi kvalitete organizatorima volontiranja donose brojne koristi kao što su veći ugled u lokalnoj zajednici i među donatorima te povećanje motivacije uključenih volontera.
Upravo je zbog toga, a na temelju dugogodišnjeg iskustva rada zagrebačkog Volonterskog centra, nastao priručnik “Menadžment volontera – vođenje volontera i volonterskih programa", koji bi koordinatorima trebao olakšati posao kada je riječ o organizacijskim pitanjima.
Ivana Kordić, jedna od autorica priručnika, napomenula je da bez angažiranih građana nema civilnog društva.
“Cilj nam je da zajednica kompetentnih i aktivnih građana bude što veća. Kada nema organiziranog volontiranja potencijal ostaje neiskorišten. Dobar primjer je pomoć volontera u izbjegličkoj krizi koji su se okupili u inicijativi “Are you Syrious”, a koja funkcionira drugačije nego ostale humanitarne organizacije. Volonterima treba dati strukturu kako bi bili učinkovitiji”, rekla je Kordić.
Glavni cilj standarda kvalitete, čija se primjena odvija u dvije faze, je unaprijediti process volontiranja. Prvo organizatori volontiranja trebaju napraviti samoprocjenu vodeći se već definiranim kriterijima a potom moraju poslati izvještaj Hrvatskoj mreži volonterskih centara. Nakon toga osposobljeni ocjenitelji daju mišljenje o usklađenosti volonterskog programa i standarda kvalitete. Ukoliko je program u skladu sa standardima, organizacija od Mreže dobiva oznaku kvalitete za volonterski program.