TKO JE ON? Američki farmer. AMERIČKI? JE LI POZNAVAO NAŠEG VJERNOG ČITATELJA IVU B.? Teško. Glidden nas nije zadužio prijateljstvom s hrvatskim intelektualnim posvudušama, nego izumom koji je bitno odredio našu epohu. Izumio je... TELEVIZOR? Ne. TELEFON? Ne. iPHONE? Ne. HDZ? Sablasnije. HČSP? Povijest ga pamti kao prvu osobu koja je davne 1874. godine bodljikavom žicom ogradila svoj posjed Foto: FaH
OSOBA KOJE GODINE? Skoro svih. Prošle sigurno, mnogih prošlih još sigurnije, vjerojatno i niza narednih.
TKO JE ON? Američki farmer.
AMERIČKI? JE LI POZNAVAO NAŠEG VJERNOG ČITATELJA IVU B.? Teško. Glidden nas nije zadužio prijateljstvom s hrvatskim intelektualnim posvudušama, nego izumom koji je bitno odredio našu epohu. Izumio je...
TELEVIZOR? Ne.
TELEFON? Ne.
iPHONE? Ne.
HDZ? Sablasnije.
HČSP? Povijest ga pamti kao prvu osobu koja je davne 1874. godine bodljikavom žicom ogradila svoj posjed u velikoj nizini. Izum je vrlo brzo ušao u široku primjenu, a o njegovoj političkoj primjeni pisao je francuski filozof Olivier Razac čija je knjiga prevedena i na hrvatski.
ŠTO RAZAC OTKRIVA? U najkraćem, podsjeća da je žica vrlo brzo postala političko oružje, korištena je za ograđivanje američkih Indijanaca, za zatvaranje stanovništva tokom rata za neovisnost Kube i Drugog burskog rata u Južnoj Africi, okruživala je rovove u Prvom svjetskom ratu te nacističke logore u Drugom.
I ZBOG TOGA JE NJEZIN IZUMITELJ OSOBA GODINE? Ne. Bodljikava žica postaje sve češći dekor država koje se obično smatra demokratskima poput Slovenije ili Mađarske.
MAĐARSKU SE SMATRA DEMOKRATSKOM? Dobro, Viktor Orban nije maneken demokracije, ali pobjeđuje na višestranačkim izborima, pa ima demokratski legitimitet. Možda je i paradoksalno, ali politička povijest bodljikave žice pamti da je 1989. godine baš mađarski ministar vanjskih poslova s austrijskim kolegom prerezao bodljikavu žicu koja je njegovu državu odvajala od Austrije. O Sloveniji ne treba puno trošiti riječi, nju se obično smatra demokratskom zemljom, a žilet-žica na njezinoj granici prema Hrvatskoj tumači se kao sitno odstupanje od visokih načela.
SITNO? Ok, polovicom prosinca se pisalo da je podigla oko 140 do 150 kilometara žice na granici prema Hrvatskoj, a u najavama se spominjalo da će je ukupno biti više od 500 kilometara.
SVE ZAHVALJUJUĆI GLIDDENU? Tek dijelom zahvaljujući njemu. Kao prvo, njegov je izum evoluirao, pa Slovenci ne postavljaju običnu bodljikavu žicu, nego nešto što bi se jezikom moderne tehnologije moglo nazvati njezinom unaprijeđenom verzijom – žilet-žicu, žicu upotpunjenu oštricama nalik žiletu. Unaprijeđena je i primjena: umjesto stoke, države se ograđuju da bi spriječile ulazak ljudi, izbjeglica. Usput, najčešće stradavaju divlje životinje.
ZVUČI PARADOKSALNO U neku ruku da. Žicu koju je izmislio da mu čuva životinje čovjek je okrenuo protiv životinja, ali i protiv sebe. Barem protiv dijela svoje vrste – onoga koji je bespomoćniji.
TO JE JEDINI PARADOKS? Ne, još veći je da se od ljudi koji bježe od rata ograđuju države politički suodgovorne za njegovo razbuktavanje. Kao posljedica činjenice da se u Evropi nije razvila ozbiljna politika koja bi oponirala američkom intervencionizmu, razvija se žica puna prezira prema žrtvama tog intervencionizma.
KAKO SE HRVATSKA DRŽI? Zasad pristojno. Unatoč desničarskoj histeriji, dosadašnja je Vlada spretno upravljala izbjegličkom krizom, ako riječ „spretno“ nije neumjesna kad se govori o usmjeravanju ljudskih tragedija. U svakom slučaju, Hrvatska nije podigla žicu.
A UBUDUĆE? U ovom je času nemoguće išta pouzdano predvidjeti. Vlada se mukotrpno sklapa, izvjesno je kako je Tomislav Karamarko, lider HDZ-a, za restriktivniji pristup izbjeglicama, dok je stav Mosta i o ovom pitanju nedokučiv. Također, ne zna se što o žici mislim Tihomir Tim Orešković, novi hrvatski mandatar.