Petričević: 'Dobra ekonomija' zapošljava 11 milijuna ljudi u EU, a naša Vlada dosad u tome nije vidjela poduzetnički impuls

Zvuči nevjerojatno, ali je istinito da u zemlji u kojoj već šest godina raste samo broj siromašnih, dok su svi drugi ekonomski pokazatelji u konstantnom padu, hrvatska Vlada, za razliku od mnogih drugih u Europi, dosada nije vidjela potrebu da pomogne razvoju društvenog poduzetništva. Unatoč tomu, dakle, što ni Vlada, a ni dobar dio javnosti ne razumije da takav oblik poduzetništva može pridonijeti bržem izlasku iz krize, ono se ipak razvija. Što napraviti da se njegov razvoj ubrza, kakva je situacija u Europi i što je to što koči razvoj takvog poduzetništva u Hrvatskoj, otkrio nam je Teo Petričević, predsjednik čakovečke ACT Grupe, konzorcija pet društvenih poduzeća koji radi na (samo)održivosti lokalne zajednice.

Mnogi ljudi brkaju termine, odnosno misle da se socijalno, društveno poduzetništvo odnosi samo na usluge u socijalnoj skrbi. Kako bi se takvo poduzetništvo najispravnije moglo definirati?

Istina, termin se vrlo često koristi kada se govori o okviru i modelima zapošljavanja društveno isključenih skupina ili pružanja socijalnih usluga. No upravo zato većina nas uključenih u izradu Strategije za razvoj društvenog poduzetništva za razdoblje 2014-2020 inzistira na neki način da se u praksu uvede pojam društvenog, koji zapravo daje puno šire razumijevanje pothvata i djelovanja unutar dobre, drugačije ekonomije. Radna verzija definicije u Strategiji govori da su društveno poduzetništvo poslovni pothvati koji se temelje na načelima društveno, ekološki i ekonomski održivog poslovanja, usmjereni stvaranju dobiti koja se u cijelosti ili dijelom reinvestira za dobrobit zajednice. Dakle, društveni poduzetnik ostvaruje ravnotežu društvenih, ekoloških i ekonomskih ciljeva poslovanja. Iako, kao i drugi poduzetnici, obavlja djelatnost proizvodnje robe, prometa robe ili pružanja usluga kojom se ostvaruje dobit na tržištu, društveni poduzetnik ima mjerljiv pozitivan utjecaj na okoliš i lokalnu zajednicu, odnosno na društvo u cjelini. Nama u ACT Grupi je jedan od najbitnijih kriterija taj da društvenog poduzetnika odlikuju demokratski procesi odlučivanja, odnosno proces donošenja odluka nije isključivo vezan uz vlasničke udjele ili članske uloge, nego obuhvaća ključne dionike, a to su radnici, korisnici ili potrošači i suradničke organizacije. Dakle, društveno poduzetništvo kao praksa nadilazi pitanje uključivanja marginaliziranih skupina na tržište rada i samo lokalnu zajednicu.

Može li takvo poštenije, solidarnije i održivije poduzetništvo biti odgovor na gospodarsku krizu kojoj se kod nas ne vidi kraja? Naime, vidimo da naši političari stalno zazivaju strane investitore i "pate" od pokretanja nekakvih velikih projekata koji nikako da krenu, a istodobno se nitko od njih nije sjetio da bi se nezaposlene moglo educirati o pokretanju društvenih poduzeća, a još manje da bi se za takvo što moglo dobiti inicijalna sredstva.

Situacija nije obećavajuća. U Hrvatskoj se poduzetništvo pokušava opteretiti svakojakim porezima i nametima. Svaki dan smo svjedoci različitih pritisaka vladajućih na poduzetnički sektor, na svim razinama. Na području društvene i solidarne ekonomije situacija je još gora. Društvena poduzeća, pa čak i zadružne organizacije, nisu prepoznati kao model rješavanja društvenih i ekoloških problema, ali i gospodarskog razvoja lokalne zajednice, kao što je to u Europi i svijetu. Moramo znati da zadruge danas zapošljavaju više od 100 milijuna ljudi diljem svijeta i da od prihoda zadruga živi polovica ljudske populacije. Na primjer, u Europskoj uniji danas djeluje više od 250.000 zadruga sa 163 milijuna zadrugara – znači, svaki treći građanin Unije – i zapošljavaju blizu 5,4 milijuna ljudi. Kod nas, međutim, Ministarstvo poduzetništva i obrta i instrumenti poput Poduzetničkog impulsa jednostavno ne vide tu praksu i uspjehe europskih država. To žalosti. Europske zemlje uporno ponavljaju da ne ponavljamo njihove početničke pogreške, a čini se da naša Vlada upravo voli ignorirati takve dobre savjete. Danas su hrvatski društveni poduzetnici prepušteni nemilosrdnom tržištu, a preživjeti u njemu čini se nemogućim.

Što je sa strategijom za razvoj društvenog poduzetništva, koja je, ako se ne varam, trebala biti gotova prije dvije godine?

Strategija se polako razvijala jer je bilo različitih pokušaja stopiranja njezina razvoja, ponajprije na razini ministrice socijalne skrbi i mladih, koja je razvoj društvenog poduzetništva prije svega vidjela kroz socijalno zapošljavanje. Ipak, za najviše mjesec dana nacrt strategije bit će objavljen, te će se održati javne rasprave i savjetovanje. Očekujem da će strategija, zajedno s operativnim planom za 2014. godinu, biti usvojena najkasnije u svibnju. Nakon toga očekujem puno brži razvoj društvenog poduzetništva, a vjerujem da će tome uvelike pridonijeti i provedba operativnog plana Europskog socijalnog fonda, kao što je bila praksa svih novih članica EU-a.

Koliki je uopće interes u Hrvatskoj za takav model poslovanja?

Iako je kod nas razvoj društvenog poduzetništva u začecima, evidentno je povećanje interesa i privatnog profitnog i javnog sektora, a posebno privatnog neprofitnog sektora, koji trenutno i promovira taj novi koncept i model  poslovanja. Kroz nedavno istraživanje Clustera za eko-društveni razvoj i inovacije CEDRA HR (www.cedra.hr) mapirano je stotinjak društvenih poduzetnika koji zadovoljavaju spomenute kriterije. U ovoj godini očekuje se znatno unaprjeđenje strateškog, pravnog i institucionalnog okvira za razvoj društvenog poduzetništva u Hrvatskoj, ali i financijskih instrumenata podrške osnivanju i razvoju društvenopoduzetničkih organizacija.

Napokon, članstvo u Europskoj uniji omogućit će sve većem broju domaćih društvenih poduzetnika korištenje novca iz EU-fondova namijenjenog upravo razvoju društvene ekonomije i društvenog poduzetništva.

Kakva je situacija u Europi?

Sektor društvene ekonomije u Europskoj uniji zapošljava više od 11 milijuna ljudi u 11 posto registriranih poduzeća (2 milijuna organizacija), što čini oko sedam posto radne populacije Europske unije. Razvoj i širenje društvenog poduzetništva predstavlja konkretnu mogućnost adresiranja potreba marginaliziranih, socijalno osjetljivih skupina i problema u lokalnim zajednicama. Društveno poduzetništvo važno je i kao stabilizacijski faktor na tržištu rada i kao faktor održivog razvoja zajednice. U prilog tome govore podaci prema kojima su upravo društvena poduzeća bila manje ranjiva tijekom svjetske ekonomske krize. Primjerice, u ekonomskom sektoru Italije kriza je drastično smanjila broj radnika, ali je u socijalnim zadrugama taj broj u 2009. godini bio povećan za 2,7 posto. Za Španjolskoj su pokazatelji još bolji. Tamo je u posljednjem kvartalu 2011. godine, kada je ukupna nezaposlenost dosegla vrhunac – odnosno, bilo je pet milijuna nezaposlenih – prema podacima tamošnjeg ministarstva rada i mirovinskog osiguranja zaposlenost u zadrugama povećana je za 7,2 posto, odnosno 19.602 osobe pronašle su radno mjesto u zadrugama. Te podatke naša Vlada ne želi ili ne zna čuti.

Je li nužno imati podršku lokalne politike za takve projekte? Kako je vama bilo na početku, jeste li se borili s vjetrenjačama?

Pa i nije. ACT Grupa, odnosno sve njezine članice, od 2009. godine nisu dobile nikakvu podršku lokalnih vlasti – ni financijsku, pa čak ni deklarativnu – tako da se nismo, niti se danas oslanjamo na njih. Mislim da podatak kako smo u svojih 11 godina skoro 1,5 milijuna kuna dali samo za troškove poslovnog prostora, a u lokalnoj zajednici zjape i propadaju prazni prostori – dakle, resursi zajednice – dovoljno govori o tome.

Unatoč izostanku podrške lokalne zajednice, puno ste toga u 11 godina napravili. Što sve zapravo čini ACT Grupu?

Desetak godina radimo u različitim organizacijama civilnoga društva na razvoju lokalne zajednice. Posljednjih nekoliko godina intenzivno smo uključeni u razvoj društvenopoduzetničkih pothvata, ali i brojne projekte uključivanja marginaliziranih skupina na tržište rada, razvoja volonterstva i druge tematike. ACT Grupa je konzorcij pet društvenih poduzeća, a većinu ih je inicirala nevladina organizacija, udruga ACT. Lani je zapošljavala je 45 ljudi i ostvarila prihode od 6,2 milijuna kuna.

Udruga Autonomni centar - ACT (www.actnow.hr) od 2007. djeluje i kroz različite poduzetničke eksperimente, djelovanjem društvenih poduzeća ACT Printlab d.o.o. (printlab.hr), ACT Konto d.o.o. (act-konto.hr), socijalne zadruge Humana Nova (www.humananova.org) i Centra za eko-društveni razvoj CEDRA Čakovec (www.cedra.hr). ACT Printlab je 2007. godine izrastao iz projekta udruge kao inovativan i potreban alat u kontekstu razvoja civilnog društva u neprofitno društveno poduzeće, grafički i web dizajn studio, koji organizacijama civilnog društva i društvenim poduzećima nudi profesionalne i kvalitetne proizvode i usluge. ACT Printlab godišnjim natječajem za donacije udrugama, natječajem za usluge, sustavom nagradnih bodova za klijente te sufinanciranjem razvojnih projekata Autonomnog centra - ACT vraća zajednici ono što je zajednica u to poduzeće uložila. ACT Konto je neprofitno/društveno poduzeće, društvo s ograničenom odgovornošću, koje pruža usluge računovodstva, knjigovodstva i revizijskih poslova te poreznog savjetovanja za neprofitne organizacije. Zapošljava isključivo osobe s invaliditetom. 

Socijalna zadruga Humana Nova potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isključenih osoba poput žena starijih od 50 godina, i to kroz proizvodnju i prodaju kvalitetnih i inovativnih tekstilnih proizvoda od ekoloških i recikliranih materijala za domaće i inozemna tržišta. Proizvodi zadruge odgovor su na stvarne potrebe korisnika. Zadruga aktivno pridonosi održivom razvoju lokalne zajednice, smanjenju siromaštva i očuvanju prirode. Centar za eko-društveni razvoj - CEDRA iz Čakovca jedan je od regionalnih centara potpore za razvoj društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. Okuplja stručni tim savjetnika s različitih područja organizacija civilnog društva, društvenih poduzeća i ostalih organizacija koje rade na razvoju lokalne zajednice. Potkraj prošle godine ACT je u partnerstvu s Međimurskom županijom osnovao županijski Centar za pomoć u kući. Ove, pak, godine  portfolio društvenopoduzetničkih pothvata nadopunit će još Socijalna poljoprivredna zadruga Domači vrt, restoran i trgovina Domače jelo te izdavačka kuća i knjižara ACT Press.

Domači vrt je socijalna poljoprivredna zadruga koja želi potaknuti proizvodnju poljoprivrednih proizvoda u lokalnoj zajednici na biološko dinamički način. Ona će na prirodan, organski način proizvoditi svježe voće i povrće, i to kroz radnu integraciju najmarginaliziranije skupine na tržištu rada u Međimurju – pripadnike romske nacionalne manjine. Očekujemo zapošljavanje dvadesetak ljudi ove godine i suradnju s pet lokalnih ekoproizvođača.

Domače jelo je restoran iz zajednice klupskog tipa u Čakovcu, gdje će  osobe s invaliditetom pripremati zdrave, tradicionalno pripremljene gotove obroke od lokalno proizvedenih namirnica organskog podrijetla. Obroci će se konzumirati u prostoru restorana ili dostavljati u 100 posto biorazgradivoj ambalaži na području grada Čakovca, a za veće skupine ili događaje imat će catering. U sklopu restorana, ali u fizički odvojenom prostoru, bit će trgovina lokalno proizvedenih i ekoproizvoda.

ACT Press je najnoviji društvenopoduzetnički pothvat koji će se primarno baviti izdavaštvom knjiga, priručnika, različitih publikacija, postera i plakata te časopisa, a u prvoj fazi razvoja i izdavanjem i prodajom majica i drugih odjevnih predmeta s porukama koje odražavaju misiju, viziju i vrijednosti osnivača naše grupe.

Što biste savjetovali ljudima koji su zainteresirani za takav model poslovanja? Mogu li vam se obratiti za savjete i konzultacije oko izrade projekata?

Naravno. Zbog toga smo i suosnovali Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj ili kraće CEDRA HR. Cluster je u neformalnom obliku počeo djelovati još potkraj 2011., kada je pokrenut od strane nekoliko ključnih udruga i organizacija s dugogodišnjim iskustvom u promicanju društvenog poduzetništva. U prosincu 2012. održana je osnivačka skupština, pa je taj rad i formaliziran. CEDRA HR sastoji se od šest regionalnih centara u Čakovcu, Dubrovniku, Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu. Svaki od njih  objedinjuje i nudi usluge cijele hrvatske mreže, ali ima i specifične lokalne kapacitete i usmjerenja. Svi regionalni centri, međutim, dijele istu viziju, misiju, vrijednosti te najvećim dijelom i strateške ciljeve. Centri su ravnopravni i nezavisni članovi nacionalne mreže, neki registrirani kao zadruge i udruge, a neki djeluju kao programi unutar postojećih organizacija. Ideja je kroz raznovrsnost pristupa ponuditi i različite mogućnosti, kapacitete i perspektive razvoju eko-društvenih inovacija, poduzetništva i razvoja već prema lokalnim i regionalnim potrebama i mogućnostima, ali i istražiti, testirati i razvijati modele najbolje prakse.

Svi društveni poduzetnici, društvenopoduzetničke organizacije i zadruge mogu nam se obratiti za savjet, bilo putem web-stranice, e-maila, telefona ili osobno.

Nedavno je održan europski skup o društvenom poduzetništvu na kojem se, sudeći prema izvještajima u medijima, nije pojavio nitko iz Hrvatske. Je li to točno i o čemu je zapravo bila riječ?

"Have Your Say" je bila dvodnevna konferencija u organizaciji Europske komisije i Europskog ekonomskog i socijalnog odbora (EESC-a) koja je okupila više od 1500 društvenih poduzetnika, policy i decision makera, aktivista i drugih kako bi se raspravljalo o pitanjima i problemima s kojima se društveni poduzetnici suočavaju. Ciljevi konferencije bili su evidentirati postignuća i provedbu Social Business-inicijative, utvrditi buduće prioritete za aktivnosti koje će se provoditi na području društvene ekonomije i društvenog poduzetništva. Iako su hrvatski mediji pisali kako nije bilo hrvatskih predstavnika na konferenciji, više od 15 predstavnika akademske zajednice, organizacija civilnog društva i društvenih poduzetnika iz Hrvatske aktivno je sudjelovalo u radu konferencije i formulaciji zaključaka. Strazburška deklaracija o razvoju društvenog poduzetništva dostupna je na linku http://ec.europa.eu/internal_market/conferences/2014/0116-social-entrep…