Skoči na glavni sadržaj

Poezija na Forumu: Miloš Đurđević odabrao pjesme Slobodana Tišme

poezija-na-forumu-milos-durdevic-odabrao-pjesme-slobodana-tisme-6616-8689.jpg

Tišma sebe smatra apatridom i u jednom intervjuu objašnjava kako je njegova "zemlja nestala prije dvadeset i više godina, živim u unutrašnjem egzilu, i u tom smislu ne osjećam da imam prava da išta govorim o ovdašnjim političkim prilikama, naravno, nisam slijep, na političkoj sceni su kreature"
Foto: Osobna arhiva

Š

Kad mrak u šumama koۥ kravlja gubica slini…

 

Stabla trče kroz šumu

Plava brže od crvenih

Šuma se zatvori

Samo su krošnje zelene

 

Ćućorenje ptica kaplje

Sfere krošnji se ne dodiruju

 

Jedan oblak stoji iznad

Voda se ljeska između crvenog i plavog

Crna je šuma, odjednom požuti

Kao žućkasto oko koje žmirka

Koje se sasvim otvori

I postane smaragdno zeleno

 

 

***

Uveče na vratima šume stojim

Vidim da je pokrivena limun zelenim loptama krošnji

Kružim pogledom svevidećim

 

Larma se čuje u dubini, posvađani tonovi

Nebu samom se obraćaju

Ipak krošnje prožete ćućorenjem ptičica se približe u ljubavi

I zatvaraju teška vrata šume

Ali ja ih opet lako otvorim

Dok ćućor kaplje po plavim stablima se gaseći

Veče je tek početak

Čega?

 

 

***

Sjajno crna magma orgulja svetluca

Pretoči se u plaveti

Prsti se povuku, nestanu na ljubičastom horizontu

Zamenjujući ružičasto za belo, belo za žuto

Voda u blizini sanja lake snove dnevne

 

Voda i vetar se dodirnu

Voda se povuče

Kao susret na vratima katedrale, uveče

Susret, pogled otrgnut, ugašen brzim korakom

Kažem “da”, mucam: da da da da

To si ti?

 

Ipak vrata se stalno pomeraju, plešu u slici

Izvan slike

 

Ne ne ne ne, to nisam ja

Ipak

 

 

***

Da li smem kročiti u šumu

Gaziti po ljubičicama

Okruženim bistrim tokovima

Talasavim peščanim nanosima

Na utrini vidim plave lale

Iz svakog ljiljana bezglasni krik

I još zlatno zeleni miris

Vrte se krošnje zanosne

I malo niže stabla crvena plava zelena

Na nekoliko nemogućih koraka Ahilovih

Ipak izbrojanih

Stupa, gazi po sferama krošnji što se vrte sve brže

Dok tonovi orguljski cure nekud neznano

 

 

***

Zeleni i plavi kvadrati od vode

Na kojima plovi šuma

Velikog temena iznad krošnji

Koje pokušavam da dosegnem temenom

Izdižem se i spuštam

Sve snažnijim skokovima

Koji se ipak smanjuju

Skamenio sam se u šumi, među stablima

Pretvorio sam se u mermerni kip

Pred mračnim vratima

Dok me stabla posmatraju u nedoumici

 

Ispod ploča vodenih je zemlja crna

Veoma nisko niže

Zeleno i plavo apsolutno

 

Slobodan  Tišma (Stara Pazova, 1946), pjesnik, konceptualni umjetnik i performer, muzičar i romanopisac, studirao je književnost u Novom Sadu i Beogradu. Krajem šezdesetih objavljuje prve pjesme pod utjecajem Rimbauda, koje često potpisuje pseudonimom Artur, a kritika ističe i zamjetan utjecaj S. Mallarméa u njegovoj poeziji. U tom razdoblju uređuje kulturu u časopisu "Index" i počinje se baviti konceptualnom umjetnošću. Bio je član umjetničke grupe «Kôd» i jedan od pionira konceptualne umjetnosti u tadašnjoj Jugoslaviji. Sedamdesetih se intenzivno posvećuje muzici, jedan je od osnivača rock grupa La strada i zatim Luna koje su, premda kratkoga vijeka, stekle kultni status na jugoslavenskoj rock sceni. Grupa Luna snimila je 1984. svoj jedini album, nazvan "Nestvarne stvari", tekstove pjesama napisao je Tišma, za koji su iste godine dobili prestižnu Nagradu "Sedam sekretara SKOJ-a".

Nakon raspada Lune, Slobodan Tišma sa Jasminom Mitrušić obnavlja La stradu, a kultni status tog benda potvrđuje između ostalog i podatak da je njihov jedini album, naslovljen "La strada", objavljen 1987. godine, snimljen u jednom danu. Grupa je ubrzo nakon toga rasformirana, a Tišma se povlači iz muzike i bavi književnošću, te u narednim godinama objavljuje tri vrlo zapažene i nagrađivane knjige poezije da bi se sve više posvećivao prozi. Knjigu dnevničkih zapisa "Blues Diary" objavljuje 2001. godine, a zatim zbirku priča "Urvidek" (2005) kao svojevrsnu indikaciju prelaska u područje romana, kojima se u potpunosti posvetio u ovom razdoblju svog književnog rada (npr. Ninova nagrada 2012. za roman "Bernardijeva soba").

Za iznimne umjetnike i autore kao što je Slobodan Tišma, mogli bismo reći da je u osnovi njegova rada jedno strujanje, koje se račva i razgranjuje u više rukavaca i prelazi u naizgled drugačija područja izražavanja kako bi se afirmirala i iznova pronašla putanja i oblik onog glasa s kojim njegovi radovi zadobivaju uvijek privremenu, jedinstvenu i trenutačnu cjelovitost. Kao muzičar, Tišma i dalje nastupa na unaprijed rasprodanim koncertima (npr. ovogodišnji koncerti povodom tiskanja monografije "Ogledala Lune"), a kaže da je u toj grupi bio "samo nužno zlo, recitator i stihoklepac". Svoj interes u umjetnosti smješta u razdoblje od "sredine devetnaestog vijeka koja se završava sa konceptualnom umjetnošću u drugoj polovini dvadesetog vijeka" i kaže "to je moj svet. Ništa uzbudljivije ne postoji u umjetnosti. S druge strane, ova definicija bi se mogla shvatiti i kao spremnost na promjene, na novum, temeljnu propoziciju moderne umjetnosti, u svakom trenutku, pa i današnjem."

Tišma sebe smatra apatridom i u jednom intervjuu objašnjava kako je njegova "zemlja nestala prije dvadeset i više godina, živim u unutrašnjem egzilu, i u tom smislu ne osjećam da imam prava da išta govorim o ovdašnjim političkim prilikama, naravno, nisam slijep, na političkoj sceni su kreature". A u drugom intervjuu tvrdi kako je "protiv patrijarhata, protiv dominacije muškaraca, koja je stvorila ovakav svijet i poredak, a dobro znamo kakav je to svijet: rat nikad ne prestaje, patnjama nikad kraja". U ovaj se okvir na određeni način uklapa i njegov odgovor, koji mi je poslao kad sam ga zamolio za nove pjesme, da "više ne piše poeziju, ali sam prije dvije godine iz čiste zabave napisao petnaestak pjesama... ako ti se nešto svidi slobodno uzmi". Ovdje donosimo njegove nove pjesme. (Miloš Đurđević)

 

Na Forum.tm-u smo do sada predstavili poeziju Predraga Lucića koju možete pročitati ovdje, Tomaža Šalamuna ovdje, Nikole Madžirova ovdje, Nikole Vujčića ovdje, Voje Šindolića ovdje, Branka Čegeca ovdje,  Anke Žagar ovdje, Fione Simpson ovdje, Tone Škrjanca ovdje, Sanjina Sorela ovdje, Vlade Kopicla ovdje, a Miroslava Mićanovića ovdje