Pomiču se granice minutaže - ženski sport počinje dobivati bolje mjesto pod medijskim suncem

Pita ih se o zdravlju, modi i ljepoti, kuhanju, odgoju djece, ali ne i o politici, ekonomiji i sportu. Naime, u informativnim emisijama nacionalnih televizija žene su, uz politiku i gospodarstvo, grubo podzastupljene i u području sporta. Neprimjeren je često i način na koji se sportašice prikazuju u medijima, jer je nerijetko vidno opterećen stereotipima i seksizmima.

Jedan od školskih primjera takvog skandala bio je onaj iz 2018. kada je, na dodjeli Zlatne lopte za najbolju nogometašicu svijeta voditelj, francuski DJ Martin Solveig, upitao slavodobitnicu Norvežanku Adu Hegerberg, zna li „twerkati“.

Srećom, naše Janica Kostelić, Blanka Vlašić i Sandra Perković zbog svog su globalnog uspjeha ipak imale primjeren status u našim medijima, no to se zanimanje nije prelilo i na cjelokupan ženski sport. Svega 5,6 posto ukupnog vremena u sportskim vijestima otpada na sportašice. Istraživanja pokazuju i da je zastupljenost ženskog sporta, u elektroničkim medijima, iznimno mala te je u velikom nesrazmjeru s rezultatima koje naše sportašice ostvaruju.

Podaci nisu tek malo zabrinjavajući – alarmantni su, stoga je, još prije nekoliko godina, krenula „ofenziva“ protiv diskriminatornog odnosa prema ženama u sportu ne samo u medijima, nego i sportskim savezima. Kroz kampanju „Za veću vidljivost ženskog sporta“, brojne okrugle stolove, televizijske spotove te pisane Preporuke za bolje praćenje ženskog sporta u elektroničkim medijima, pomiču se granice minutaže te ženski sport počinje dobivati bolje mjesto pod medijskim suncem.

„Agencija za elektroničke medije je, kao potpisnica MNRA Deklaracije o poticanju muško-ženske ravnopravnosti i borbe protiv rodnih stereotipa, provela nekoliko analiza koje se odnose na zastupljenost žena u medijima. Prva analiza, iz 2014./15., provedena na tri nacionalne televizije HTV-u, RTL-u i Nova TV, pokazala je da su žene u informativnim emisijama najviše podzastupljene u područjima sporta, politike i gospodarstva. Nakon toga, 2016., provedena je detaljna analiza koja se odnosila samo na područje sporta i pokazala je značajnu podzastupljenost sportašica u sportskim minutama središnjih informativnih emisija, a posebno ženskog ekipnog sporta od samo 3,7 posto“, kaže nam Anita Malenica, članica Vijeća za elektroničke medije.

Podsjeća kako su ti alarmantni podaci potaknuli Vijeće na pokretanje kampanje „Za veću vidljivost ženskog sporta“, te tiskanje Preporuka za bolje praćenje ženskog sporta u elektroničkim medijima, što je urodilo plodom.

„S ciljem osvještavanja javnosti i medija o ovoj temi AEM se pridružio projektu HOO-a 'Glas žena u sportu' i dao svoj doprinos u vidu izrade 15-ak video spotova o našim olimpijkama, uoči njihovog odlaska na OI u Tokio 2021. Da sve ove aktivnosti daju rezultate, ukazuju podaci o pomacima na bolje. Ponovljena analiza, iz 2014./15., o zastupljenosti žena u središnjim informativnim emisijama, pokazuje da je 2021., u području sporta, došlo do povećanja zastupljenosti žena i da ona iznosi 6 posto“, kaže Malenica. Ističe kako pozitivan trend pokazuje i posljednja analiza, provedena 2022., no samo na javnoj televiziji i specijaliziranoj sportskoj televiziji.

U lipnju 2021. predstavljen je i projekt „Glas žena u sportu“ koji su zajednički organizirali Hrvatski olimpijski odbor, Agencija za elektroničke medije, Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i Hrvatski paraolimpijski odbor pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija te Ministarstva turizma i sporta.

U suradnju s drugim aktivnim članovima radne skupine "Rod i mediji", koja djeluje pri Mediteranskoj mreži regulatornih agencija (MNRA), a čija je članica i Agencija za elektroničke medije, rađena je nova analiza vidljivosti ženskog sporta i žena u sportu na području Mediterana. Glavni cilj analize bio je dobiti set podataka iskoristiv za promicanje jednakosti žena i muškaraca u medijima. U analizi su, uz AEM, sudjelovala regulatorna tijela iz Francuske, Portugala, Andaluzije i Katalonije.

Analizirane su sportske vijesti, emitirane na javnoj televiziji tijekom jednog tjedna u ožujku, travnju i svibnju, te program emitiran na specijaliziranom sportskom kanalu, u istom tom razdoblju. AEM je u istraživanju sudjelovao s podacima prikupljenim kodiranjem emitiranih sportskih vijesti na kanalu HTV1 i emitiranog programa na Sportskoj televiziji. Rezultati analize pokazali su da je ostvaren pozitivan pomak, u odnosu na 2016. godinu, kada je provedena prva analiza.

Najveći porast vidljivosti ženskog sporta zabilježen je u informativnom programu HRT-a, u čijim je sportskim vijestima, broj priloga posvećen uspjesima sportašica, narastao s 5% na 18%.

U 2022. je prvi put analiziran i program specijalizirane sportske televizije. Na SPTV-u se 13% izravnih sportskih prijenosa odnosilo se na ženski sport, a 36% na natjecanja u kojima sudjeluju pripadnici oba spola. Žene su, na SPTV-u, činile 7% sudionika u debatama vezanim uz određenu sportsku disciplinu ili sport općenito.

„Povećanju izravnih prijenosa ženskih natjecanja svakako će pridonijeti i odluka Vijeća za elektroničke medije o izmjeni Popisa značajnih događaja 2023., čime je osiguran ravnopravan pristup u prenošenju važnih sportskih natjecanja u muškoj i ženskoj kategoriji, na javnoj televiziji“, smatra Anita Malenica.

Naime, Vijeće za elektroničke medije je u veljači donijelo izmjene Popisa događaja koji bi trebali biti dostupni široj javnosti putem izravnih prijenosa ili snimki. Popis se sada jednako odnosi na muške i ženske kategorije, u svim događajima, što, do sada, nije bio slučaj i na što je upozoravala i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

U novom se Popisu, među ostalim, kao značajni događaji navode polufinale i finale svjetskih i europskih prvenstava u ekipnim sportovima (košarka, rukomet, odbojka, vaterpolo), ako u njima sudjeluje hrvatska reprezentacija (u muškoj i ženskoj konkurenciji), kao i kvalifikacijski turniri za nastupe na Olimpijskim igrama. Rezultati tog novog Popisa već postaju vidljivi.

Ipak, ne treba zaboraviti da su i zarade vrlo jak argument pri „vaganju“ da li je i u kojoj mjeri nešto vrijedno pozornosti javnosti ili ne. Omjer zarada sportaša i sportašica, u najpopularnijim sportovima, često je 50:1 ili čak 100:1, u korist sportaša te se, upravo na toj nejednakosti, nerijetko gradi štetna teza o tome da je ženski sport manje zanimljiv od muškoga.

No, kako šećer dolazi na kraju, završimo ipak s pozitivnim primjerima. Najbolji primjer jednakosti u zaradama su teniski Grand Slam turniri, na kojima, od 2007. godine, tenisačice i tenisači dobivaju jednake novčane nagrade. Jednake nagrade za sportašice i sportaše uvela je i Svjetska atletska federacija (IAAF), a među sportovima u kojima u nagrađivanju postoji rodna ravnopravnost su i umjetničko klizanje, streljaštvo, odbojka, ronjenje, jedrenje, jedrenje na dasci, taekwondo, kao i neka biciklistička natjecanja.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2023.. godinu