Foto: EPA/PHILIPPE WOJAZER / POOL MAXPPP OUT
Nakon oduševljenja i govora u kojima se dogovor postignut na konferenciji o klimi u Parizu nazivao "povijesnim događajem", najteže još treba ostvariti: konkretizirati zahtjevne obveze koje je preuzelo 195 zemalja sudionica. Američki predsjednik Barack Obama je, prenoseći osjećaj koji je prevladavao na skupu, još u subotu navečer priznao da "dogovorom u Parizu problem nije riješen".
Razlike koje su se očitovale u gotovo dva tjedna teških pregovora u Bourgetu, blizu Pariza, istaknule su razmjere teškoća koje još treba prevladati. Cilj dogovora je ograničiti porast temperature na Zemlji "znatno ispod dva" Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a ako bude moguće čak i na 1,5 stupanj.
To bi mogla biti teška zadaća: temperatura na planetu je već porasla za 1 Celzijev stupanj, upozorila je prošli mjesec Svjetska meteorološka organizacija. Čak i ako se budu ispunile obveze o smanjenju ispuštanja stakleničkih plinova koje su preuzele gotovo sve zemlje svijeta, Zemlji prijeti porast temperature od 3 stupnja. Jedinu nadu daju odredbe dogovora u kojima se zemlje potiče da ubuduće revidiraju svoje obveze u smjeru još većeg smanjenja emisija.
Climate Action Tracker (CAT) u koji ulaze četiri znanstvena instituta, upozorava da obećanja koja je dala većina zemalja "nisu dostatna" i "gotovo sve" zemlje će morati revidirati svoje obveze koje su preuzele do 2025. i 2030. te dodatno smanjiti emisije stakleničkih plinova.
Kina, Indija i druge zemlje u razvoju žele svoje obveze uvjetovati jamstvom da će im međunarodna zajednica s više milijarda dolara pomoći u prilagodbi njihovih gospodarstava na obnovljive izvore energije.